contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

1ye janvye 1804: Pwoklamasyon Endepandans Ayiti
1ye janvye 1804: Pwoklamasyon Endepandans Ayiti
1ye janvye 1804: Pwoklamasyon Endepandans Ayiti
  • Istwa
  • 27 Jen 2024
  •     1

1ye janvye 1804: Pwoklamasyon Endepandans Ayiti

1ye janvye 1804, yon evènman enpòtan nan listwa mondyal te fèt: pwoklamasyon endepandans Ayiti. Jou sa a, Ayiti te vin premye peyi nwa endepandan nan mond modèn lan, sa ki te make fen plis pase yon deseni nan batay anmè kont opresyon kolonyal franse ak esklavaj.

Haïti
Haïti
Haïti

Kontèks istorik

Revolisyon ayisyen an te kòmanse an 1791, lè yon soulèvman esklav te pete nan koloni franse Sendomeng. Te dirije pa figi iconik tankou Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines ak Henri Christophe, rebelyon sa a te enspire pa ideyal yo nan libète ak egalite nan Revolisyon fransè a. Sepandan, kontrèman ak revolisyon an Frans, batay ann Ayiti te vize non sèlman pou ranvèse otorite kolonyal yo, men tou pou aboli esklavaj epi tabli yon sosyete lib e egalitè.

Haïti
Haïti
Haïti

Pwoklamasyon endepandans lan

Apre plizyè lane batay vyolan ak mannèv politik, Jean-Jacques Dessalines, youn nan prensipal lidè revolisyon an, te pwoklame endepandans peyi DAyiti 1ye janvye 1804 nan Gonayiv. Deklarasyon sa a se te yon zak defi san parèy kont youn nan anpi kolonyal ki pi pwisan nan mond lan nan epòk sa a. Desalin, ki t ap vin anperè Jak I ann Ayiti annapre, te fè konnen zile a t ap libere anba dominasyon etranje epi esklavaj p ap janm retabli.

Dekouvri istwa Ayiti: Yon istwa kaptivan pou eksplore! : https://haitiwonderland.com/haiti/histoire/decouvrez-l-histoire-d-haiti--un-recit-fascinant-a-explorer/81

Haïti
Haïti
Haïti

Konsekans ak enpak

Pwoklamasyon endepandans ayisyen an te gen gwo konsekans. Lè Ayiti te vin premye peyi ki te aboli esklavaj pou tout tan e ki te pran endepandans atravè yon revòlt esklav, Ayiti te sèvi kòm yon enspirasyon pou mouvman abolisyonis ak lit pou libète atravè lemond. Sepandan, endepandans sa a te ranpòte di tou te plonje peyi a nan yon peryòd defi ekonomik ak diplomatik. Pisans kolonyal yo, sitou Lafrans ak Etazini, te enpoze izolasyon diplomatik ak sanksyon ekonomik ki te anpeche devlopman Ayiti pandan plizyè deseni.

Haïti
Haïti
Haïti

Eritaj ak komemorasyon

Jodi a, 1ye janvye selebre kòm Jou Endepandans an Ayiti, ki make non sèlman kòmansman nouvo ane a, men tou yon moman pou reflechi sou lit ak sakrifis zansèt ayisyen yo pou libète. Revolisyon ayisyen an rete yon sous fyète nasyonal ak yon senbòl pwisan rezistans kont opresyon ak enjistis.

Pwoklamasyon endepandans Ayiti 1ye janvye 1804 se yon chapit esansyèl nan listwa mondyal la. Li non sèlman transfòme sosyete ayisyen an, men tou, li kite yon mak ki pa efase sou mouvman mondyal k ap goumen pou libète ak egalite.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Makendy PIERRE

Félicitations mon frère

12 Novanm 2025 | 10:28:14 AM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Poukisa Chwazi Ayiti kòm Destinasyon Touris?

Ayiti, pèl Zantiy yo, atire chak jou plis atansyon vwayajè k ap chèche eksperyans inik ak natif natal. Bijou Karayib sa a plen richès kiltirèl, istorik ak natirèl ki fè l tounen yon destinasyon touris enkoni. Kidonk poukisa chwazi Ayiti pami anpil lòt destinasyon? b~Istwa a kaptivan~b Ayiti gen yon istwa rich, ki make pa Revolisyon ayisyen an 1804, ki te mennen nan endepandans peyi a e ki te fè Ayiti vin premye repiblik nwa endepandan. Sit istorik tankou Citadelle Laferrière, ki nan lis UNESCO kòm yon sit eritaj mondyal, rann temwayaj sa a pase bèl pouvwa. Moun ki renmen listwa yo pral kontan ak rès kolonyal yo, mize yo ak moniman ki tache nan peyi a. b~Yon Nati Exuberant~b Peyizaj natirèl peyi DAyiti yo mayifik. Soti nan plaj sab blan nan mòn Fertile ak kaskad dlo pitorèsk, peyi a ofri yon divèsite pèspektiv yo eksplore. Pak Nasyonal La Visite ak Bassin Bleu yo dwe wè pou rayisab lanati ak avanturyé nan rechèch nan dekouvèt. b~Richès Kiltirèl~b Ayiti se kote nesans Vodou, yon relijyon Afro-Karayib ki te enfliyanse kilti ayisyen an anpil. Vizitè yo gen opòtinite pou yo fè eksperyans seremoni vodou, dans tradisyonèl ak mizik kaptivan. Mache kolore, festival vivan ak atizan lokal yo ofri imèsyon total nan lavi ayisyen chak jou. b~Atizana vivan~b Sèn atizay ayisyen an vibran e inik. Penti, eskilti ak atizana tradisyonèl yo reflete kreyativite san limit pèp ayisyen an. Galeri atizay lokal yo ak mache yo plen ak travay kolore ak ekspresyon, ki ofri vizitè yo opòtinite pou jwenn moso inik kòm souvni nan vwayaj yo. b~Ayisyèn Ospitalite~b Ayisyen yo renome pou chalè yo ak Ospitalite eksepsyonèl yo. Vizitè yo akeyi ak yon souri otantik ak jantiyès remakab. Tradisyon Ospitalite yo byen anrasinen nan kilti ayisyen an, sa ki kreye yon atmosfè cho ak zanmitay ki fè chak rete memorab. Ayiti kanpe deyò pou melanj kaptivan li nan kilti, istwa, lanati ak Ospitalite. Chwazi Ayiti kòm yon destinasyon touristik vle di chwazi yon avanti natif natal nan kè Karayib la, kote chak kwen nan zile a revele yon nouvo aspè nan bote ak richès li. Kidonk, kite tèt ou sedui pa maji ayisyen an epi ale pou dekouvri trezò inik Karayib la.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Carrefour: Kay Jèn Yo s’ouvre aux enfants

Dans le cadre du programme de promotion des droits et de l’épanouissement de l’enfant "Timoun se moun" piloté par l’organisation Action Communautaire de Transformation et d’Intégration Formelle (ACTIF), Kay Jèn Yo organise, du 18 au 24 août 2025 (9h am - 1h pm), "Espas Lajwa", un camp d’été qui cible trente (30) enfants de 7 à 15 ans. Une grande panoplie d’activités éducatives, créatives et ludiques sont programmées pour le plus grand bien des enfants. Ils auront droit à des ateliers de : peinture, crochet, macramé, langue des signes, théãtre, lecture, échec, etc. Dans un contexte aussi traumatogène où la violence est monnaie courante, de telles initiaves sont d’une importance capitale. " Les enfants ne sont pas imperméables au stress et autres pathologies que peut provoquer la situation morbide qui sévit dans le pays actuellement", souligne Blondy Wolf Leblanc (Gabynho) DG a.i de ACTIF. "Espace Lajwa se veut donc, un refuge, un lieu où les enfants peuvent s’exprimer en toute sécurité, un espace sécurisant où ils peuvent exprimer leurs émotions à travers plusieurs médiums", précise-t-il. Plus loin, l’animateur socioculturel encourage d’autres structures à travers le pays à prendre des initiatives de ce genre au bénéfice de la santé mentale des enfants. Espas Lajwa est quasiment gratuit. Un frais de participation de 150 gourdes est requis pour la semaine. Quid Kay Jèn Yo Issu du projet "Pran Swen Tèt ou", Kay Jèn Yo est un projet de l’organisation ACTIF supporté par La Perfection École de Haute Couture visant à combattre la violence par l’engagement communautaire à travers des programmes de formation professionnelle et artistique. Situé au numéro 18, imp. Thoby, rue Desdunes, Mahotière 79, Kay Jèn Yo est ouvert du lundi au dimanche (9h am - 6h pm). Sebastien Jean Michel

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon