contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Sant Miz Ayiti a devwale 7 sijè pou Konkou Nasyonal Disètasyon li a
Sant Miz Ayiti a devwale 7 sijè pou Konkou Nasyonal Disètasyon li a
Sant Miz Ayiti a devwale 7 sijè pou Konkou Nasyonal Disètasyon li a

Sant Miz Ayiti a devwale 7 sijè pou Konkou Nasyonal Disètasyon li a

Sant Miz Ayiti a, an patenarya ak Ministè Edikasyon Nasyonal ak Fòmasyon Pwofesyonèl (MENFP), ansanm ak plizyè lòt enstitisyon nasyonal ak entènasyonal, lanse ofisyèlman 4yèm edisyon Konkou Nasyonal Disètasyon li an. Inisyativ anyèl sa a, ki gen pou objektif ankouraje jèn yo pou yo panse yon fason kritik epi pou yo vin sitwayen, konsantre ane sa a sou yon sijè aktyèl: "Dwa a edikasyon an Ayiti."

Atravè edisyon sa a, Sant Miz la vle ankouraje refleksyon angaje nan mitan elèv Ayisyen yo, ki kapab kesyone reyalite sistèm edikasyon nasyonal la. Pou sa, yo te revele sèt sijè disètasyon chwazi ak anpil atansyon, chak youn abòde yon aspè esansyèl oswa kontwovèsyal sou dwa a edikasyon nan kontèks Ayisyen aktyèl la.

Haïti
Haïti
Haïti

Sijè yo pwopoze yo

Èske edikasyon sitwayènte ka ede pwomouvwa respè pou dwa a edikasyon?

Edikasyon ak inegalite sosyal: èske nou ka pale de yon dwa egalite sou de nivo an Ayiti?

Ki enpak kesyon dwa lengwistik yo (respè pou lang matènèl la) genyen sou respè pou dwa a edikasyon?

Èske dwa pou edikasyon nan yon peyi tankou Ayiti ta dwe gen ladan l aksè a teknoloji dijital ak nouvo teknoloji, patikilyèman Entèlijans Atifisyèl (IA)?

Kijan dwa pou edikasyon ka ede ankouraje dwa pou lapè ak sekirite?

Dwa pou edikasyon ak dwa pou lapè an Ayiti: defi, pwoblèm ak opòtinite.

Dwa pou edikasyon se yon dwa fondamantal e sakre. Pou montre enpòtans li nan devlopman entegral èt imen an.

Sijè sa yo ap bay elèv yo ak timoun lekòl yo yon opòtinite enpòtan pou yo eksprime opinyon yo sou yon sijè ki konsène yo dirèkteman. Kit se lang ansèyman an, aksè a teknoloji oswa lyen ki genyen ant edikasyon ak jistis sosyal, chak tèm envite yon analiz apwofondi ak pwopozisyon solisyon reyalis.

Haïti
Haïti
Haïti

Kondisyon patisipasyon ak rekonpans yo

Konkou a ouvè pou elèv soti nan NSI rive nan NS IV, ansanm ak elèv inivèsite bakaloreya. Dat limit pou soumèt yon aplikasyon se 15 Jiyè 2025 a 11:59 PM (lè lokal). Y ap bay ganyan yo bonis enpòtan nan chak kategori.
1ye pri: Yon (1) òdinatè pòtab;
100,000 goud; Yon (1) seri 20 liv; Yon sètifika patisipasyon; Piblikasyon tèks ki ranpòte prim yo; 4 kopi liv kolektif la.

2yèm pri: Yon (1) òdinatè pòtab; 75,000 goud; Yon (1) seri 10 liv; Yon sètifika patisipasyon; Piblikasyon tèks gayan yo; 2 kopi liv kolektif la

Konkou sa a prezante yon opòtinite inik pou jèn Ayisyen yo fè tande vwa yo sou yon pwoblèm ki afekte avni imedya yo, tout pandan l ap ba yo aksè a pri atiran.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Wilberson Elias

Bonjour, comment puis-je me faire inscrire.

22 Me 2025 | 02:22:32 PM
Wilberson Elias

Bonsoir,comment puis-je me faire inscrire?

22 Me 2025 | 02:24:52 PM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Konpa Ayisyen: Yon Vwayaj Mizik ak Kilti

Mizik te toujou yon pati esansyèl nan kilti ayisyen an, e pami anpil estil ki soti nan zile Karayib sa a, Compas okipe yon plas espesyal. Se yon stil mizik ki pote avèk li istwa, divèsite kiltirèl ak enèji vibran Ayiti. b~Orijin ak Evolisyon~b Compas Haïtien, ke yo rele tou Konpa, gen yon gwo rasin nan tradisyon mizik ayisyen ak Afriken yo. Devlopman li te enfliyanse pa estil tankou merengue dominiken, salsa Kiben, djaz e menm rock. Fizyon estil sa a te lakòz yon son diferan ki reprezante richès kiltirèl ak divèsite Ayiti. Bousòl ayisyen an te evolye pandan plizyè dizèn ane yo, soti nan yon stil ki pi tradisyonèl pou ale nan fòm ki pi modèn ak sofistike. Atis iconik tankou Nemours Jean-Baptiste ak Tabou Combo te ede fòme genre a epi pouse l sou sèn mizik entènasyonal la. b~Karakteristik konpa a~b Le Compas Haïtien karakterize pa ritm entoksikan li yo ak aranjman konplèks li yo. Enstriman tradisyonèl tankou gita, saksofòn, tanbou, ak nan kou, bas, jwe yon wòl enpòtan nan kreye mizik sa a Hatian. Lirik yo, souvan chante an kreyòl ayisyen, adrese divès tèm, soti nan lanmou ak lajwa rive nan pwoblèm sosyal ak politik. Dans se yon eleman inséparabl nan konpa ayisyen an. Ritm yo irézistibl ankouraje dansè yo balanse nan mizik la. Mouvman dans tradisyonèl yo, tankou "Kompa Direk" ak "Kompa Love," reflete ekspresyon lajwa ak sensualite ki karakterize genre mizik sa a. b~Global Enfliyans~b Pandan ane yo, konpa ayisyen yo te depase fwontyè peyi DAyiti pou konkeri etap entènasyonal yo. Atis ayisyen yo te ede popilarize jan an atravè lemond, yo te pote avèk yo chalè ak vitalite kilti ayisyen an. Festival mizik ki dedye a Compas atire fanatik atravè mond lan, bay yon eksperyans Immersion nan mizik sa a Hatian. Bousòl ayisyen an se pi plis pase yon jan mizik; li se yon estanda pou kilti ayisyen an, yon glas ki reflete istwa, divèsite ak rezistans pèp ayisyen an. Dekouvri konpa ayisyen an vle di plonje nan yon mond ki gen ritm kaptivan, dans pasyone ak istwa kaptivan, pandan y ap selebre eritaj mizik inik Ayiti. Kit ou se yon moun ki renmen mizik mondyal oswa tou senpleman kirye pou nouvo eksperyans, Compas Haïtien se yon envitasyon pou yon vwayaj son inoubliyab.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Jacmel:vil ayisyèn ki gen istwa ki lye ak liberasyon Amerik Latin

Jacmel se yon vil ki sitiye sou kòt sid Ayiti, plis presizeman nan depatman sidès la. Jiska jounen jodi a, vil la se yon kote ki renome pou achitekti kolonyal li ki byen prezève ak pou richès patrimwàn istorik li, ansanm ak karnaval li, youn nan pi popilè nan Karayib la. Jacmel se youn nan pi ansyen vil Ayiti. Gen kèk istoryen ki di ke li te egziste depi tan Tainyo, premye moun ki te abite zile a, ki te viv la depi avan Kristòf Kolon ak kolon li yo rive an 1492. Anvan li te vin Jacmel, vil sa a nan sidès Ayiti te rele Yakimel. Chanjman non Jacmel te fèt pa fransè yo pandan yo te kolonyalize pati lwès zile Espanyòl la. Pandan ane yo, Jacmel te tounen yon vil kote viv byen melanje ak bèlte lanmè a, nan kè vizitè li yo. Yo viv nati a an plen, epi lanmè a rete yon sous lajwa pandan tout jounen an. Jacmel ofri tout sa a, anplis pase li ki gloriye li kòm yon kote kle nan gwo istwa Ayiti. Avèk cham inik li, Jacmel se youn nan vil ayisyèn ki ka kite yon mak sou moun. Nan ane 50 ak 60 yo, jiska kòmansman ane 80 yo, Jacmel te youn nan destinasyon touristik ki pi popilè nan Karayib la akoz repitasyon li kòm yon vil ki gen bèlte ak gras natirèl ki pa t’ san rezon. Pandan tan sa yo, kòt Jacmel la te akeyi bato de kwazyè chaje ak tourist ki te vini soti nan tout kwen nan mond lan. Epi se tou pandan tan sa yo, ke Jacmel te youn nan vil ki te pi aktif nan komès nan Ayiti, youn nan vil ki te pi pwospè ekonomikman nan peyi a, sitou paske de gwo afluk tourist ki te vizite li regilyèman.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon