contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Poukisa tout je ta dwe fikse sou Pò Chinourette: Pi gwo opòtinite ekonomik Ayiti nan 100 ane
Poukisa tout je ta dwe fikse sou Pò Chinourette: Pi gwo opòtinite ekonomik Ayiti nan 100 ane
Poukisa tout je ta dwe fikse sou Pò Chinourette: Pi gwo opòtinite ekonomik Ayiti nan 100 ane

Poukisa tout je ta dwe fikse sou Pò Chinourette: Pi gwo opòtinite ekonomik Ayiti nan 100 ane

Pandan plis pase 200 ane, Ayiti te kanpe nan kafou ant opòtinite ak esklizyon. Premye repiblik nwa nan mond lan te fèt nan yon revolisyon, li te fòje pa odas epi li te dote ak yon jewografi estratejik. Epoutan, akòz yon konbinezon enstabilite politik, entèferans ekstèn, ak move enfrastrikti, Ayiti te lontan rete izole de sistèm ekonomik mondyal yo ki favorize pwosperite.

Men jodi a, sou kòt nò lapè a, ant Fò Libète ak Phaeton, yon nouvo posiblite parèt. Sa a se pa sèlman yon lòt pwojè èd. Sa a se pa yon inogirasyon senbolik. Sa a se tèminal Pò Chinourette la, yon pò kago ki te fonse e ki te planifye ak anpil atansyon e ki te kapab finalman mete Ayiti sou kat jeyografik la ankò, pa kòm yon moun ki resevwa jenewozite, men kòm yon aktè konpetitif nan komès mondyal la.

Pò Chinourette se pi plis pase yon tèminal lojistik. Sa a se yon chanjman estratejik, kalite envestisman nan enfrastrikti ki fèt yon fwa nan yon syèk ki ka kreye djòb, ranfòse endistri yo, desantralize kwasans lan epi transfòme ekonomi yon nasyon antye. Avèk yon kapasite pou manyen jiska 3 milyon TEU pa ane nan lane 2040, sa a se pwojè pò ki pi anbisye nan listwa resan Ayiti. Men, vrè fòs li pa sèlman nan gwosè li, men nan sa li pèmèt yo libere.

Yon pò pou konble diferans jewografik la

Depi endepandans, devlopman ekonomik Ayiti te swiv yon modèl etwat ak santralize. Kapital la, Pòtoprens, absòbe pi gwo pati nan enfrastrikti nasyonal la, envestisman etranje ak kapasite endistriyèl. Pandansetan, nò a, kote listwa revolisyonè, tè fètil ak yon rich eritaj kiltirèl, te rete lajman dekonekte ak kwasans nasyonal la.

Port Chinourette ap chache korije dezekilib sa a. Kote li ye nan depatman Nòdès la pa sèlman pratik, men li fèt espre. Rejyon sa a, ki te konn lakay premye moulen sik ak liy tren Ayiti yo, kounye a byen pozisyone pou dirije yon renesans modèn atravè lojistik endistriyèl. Pò a bay enfrastrikti debaz ke nò a te manke pandan plizyè dizèn ane, sa ki louvri wout pou kwasans agro-biznis, fabrikasyon lejè ak endistri ekspòtasyon yo.

Yon nouvo pòtay pou Karayib la

Ayiti antoure pa youn nan koridò komès maritim ki pi aktif nan mond lan. Chak ane, plizyè milye bato travèse Karayib la, pou transpòte machandiz ant Amerik di Sid, Amerik di Nò, Ewòp ak Afrik de Lwès. Epoutan, malgre pozisyon estratejik li a, Ayiti sèlman kaptire yon ti fraksyon nan trafik sa a, akòz enfrastrikti pò ki pa devlope ase ak enstalasyon ki demode.

Pò Chinourette la chanje tout bagay. Li fèt kòm yon sant transbòdman, yon kote gwo bato ka dechaje machandiz yo, ki answit reanbale epi anbake nan pi piti mache nan rejyon an. Avèk 670 mèt espas amaraj, li ka akomode plizyè gwo bato oswa yon flòt pi piti. Aksè pwofon li nan dlo, pwoksimite li ak wout maritim entènasyonal yo ak gwo opòtinite pou ekspansyon li fè li nan yon pozisyon inik pou vin yon sant lojistik santral nan Karayib la.

Prensipal konsantrasyon an pral se manyen kontenè, men pò a fèt pou jere yon pakèt aktivite kago: depo machandiz an gwo tankou asye ak siman, pwodui agrikòl tankou diri ak sik, machin atravè operasyon roll-on/roll-off, ak gaz atravè tank depo likid an gwo. Tout aktivite sa yo fè pati yon plan direktè fleksib ak etap pa etap, ki pèmèt operatè prive yo envesti epi opere enstalasyon endividyèl nan yon kad otorite inifye.

Yon motè pou anplwa ak kwasans

Sa ki fè pò yo transfòmatè se pa sèlman beton ak trepye yo, se efè domino yo. Pò yo kreye djòb non sèlman pou travayè waf, enjenyè ak ajan sekirite, men tou pou tout yon rezo endistri sipò. Chak nouvo bato ki akoste pote avèk li yon demann pou manje, lojman, transpò, depo ak distribisyon. Avèk tan, sa transfòme an yon chèn ekipman, epi answit an yon ekonomi.

Faz konstriksyon pò Chinourette la poukont li pral jenere plizyè milye djòb a kout tèm nan netwaye tè, nivelman, enstalasyon tank gaz, konstriksyon depo ak jeni sivil. Yon fwa pò a kòmanse fonksyone, li pral sipòte travay alontèm nan depo, ladwàn, antretyen ekipman, sèvis maritim ak manyen kago.

Men, enpak la p ap rete nan perimèt pò a. Konpayi transpò machandiz, sant preparasyon ekspòtasyon, konpayi lojistik, biznis agrikòl, ak konpayi anbalaj pral jwenn nouvo opòtinite. Nan zòn ki ozalantou a, biznis yo, soti nan ti machann rive nan gwo founisè sèvis yo, pral jwenn nouvo kliyan ak revni ki pi previzib.

Efè miltiplikatè a reyèl. Pou chak djòb dirèk ki kreye nan pò a, etid yo montre jiska senk djòb anplis ka parèt nan ekonomi ki antoure a. Nan yon peyi tankou Ayiti, kote chomaj jèn yo wo epi to emigrasyon an ap monte anlè anpil, pwojè sa a ofri yon bagay ki ra: yon rezon pou rete.

Yon analiz rentabilité fonse ak kantifye

Anplis senbolis ak vizyon an, Port Chinourette se yon pwojè biznis pwofitab tou. Estrikti finansye li fèt pou dirabilite ak retou sou envestisman.

Nan premye ane li a, yo espere pò a jenere yon revni 4.8 milyon dola, pandan l ap ogmante operasyon li yo. Nan senkyèm ane a, yo prevwa revni an ap rive nan $13.9 milyon dola, avèk yon koule lajan kach operasyonèl ki ap rive nan $24.4 milyon dola epi yon revni nèt ki ap depase $3.8 milyon dola. Rendiman sou ekite a kòmanse vin pozitif nan twazyèm ane a epi li kontinye ranfòse apre sa. Sa a se yon egzanp ki ra nan yon pwojè enfrastrikti Ayisyen ki ofri alafwa retou sosyal ak viabilité finansyè.

Li enpòtan pou note ke modèl envestisman an divèsifye. Finansman an gen ladan kapital ki soti nan operatè prive, patnè finansye ak dèt estriktire, ki byen distribye ant konpozan kle yo, depo, ekipman, depo gaz ak enfrastrikti sipò. Konsepsyon finansye a mete aksan sou dirabilite alontèm ak retou atiran pou envestisè yo, san li pa konpwomèt misyon ekonomik lokal pwojè a.

Kontinuite kiltirèl ak istorik

Gen yon bagay powetik nan konstriksyon pò ki pi avangad an Ayiti nan nò a.

Se nan rejyon sa a yo te bay mond lan Sitadèl la. Se la Wa Henri Christophe te bati lekòl, izin ak yon vizyon endistriyèl nan kòmansman 19yèm syèk la. Se la yo te etabli rafineri sik, pò ak chemennfè pandan premye ekspansyon ekonomik Ayiti yo. Nan plizyè sans, Nò a te toujou destine pou jwe yon wòl dirijan.

Port Chinourette ap rekonekte ak eritaj sa a, pa poutèt nostalji, men poutèt enpòtans li. Li reprezante yon retou nan pwodiksyon, epi non sèlman nan konsomasyon. Yon nouvo fyète nan anbake machandiz, san tann yo rive. Nan fon li, se yon afimasyon konviksyon ke pi bon chapit Ayiti yo poko vini, epi ke yo ka bati atravè pò, pa sèlman politik.

Enfrastrikti se libète ekonomik

Toupatou nan mond lan, pò yo te sèvi kòm katalis pou transfòmasyon nasyonal. Nan Singapore, yon vilaj lapèch vin tounen yon jeyan komès mondyal. Nan Panama, yon kanal transfòme transpò maritim mondyal la epi ogmante revni nasyonal la. Nan Maròk, pò Tanger-Med la transfòme yon zòn riral an yon jeyan endistriyèl.

Ayiti tann twò lontan pou l pran etap sa a. Avèk Pò Chinourette, peyi a gen yon opòtinite ki ra pou l fè sa, pa lè l kopye lòt moun, men lè l bati sou pwòp fòs li yo: pozisyon jewografik li, fòs travay li, ak rezistans li.

Pò sa a se pa yon kado. Se yon zouti. Epi zouti, nan bon men, chanje tout bagay.

E si lojistik, pa politik, te vrè revolisyon an?

Nou te kwè depi lontan ke chanjman an Ayiti t ap soti nan chanjman politik oswa èd entènasyonal. Men petèt nou te neglije pouvwa silansye lojistik la. Kapasite pou transpòte machandiz, amelyore efikasite, diminye depans epi bay antreprenè aksè a mond lan.

Pò Chinourette ofri sa okenn donasyon etranje pa ta ka janm ofri: kapasite pou l konpetitif. Pou ekspòte. Pou konstwi. Pou reve ekonomikman.

Mache a ap tann. Pwojè a ap dewoule. Se kounye a.

Sèl kesyon ki rete a se: antanke envestisè oubyen vizyonè, èske w pare pou rantre nan nou?

Vizyonè ki dèyè transfòmasyon an

Nan kè inisyativ monimantal sa a gen Fatima Group, yon konpayi envestisman prive ki gen vizyon e ki fonse k ap katalize transfòmasyon sa a. Avèk yon eritaj ki anrasinen an Ayiti depi 1943, Fatima Group te toujou envesti nan sektè ki pi enpòtan nan peyi a, soti nan transpò maritim ak medya rive nan sante ak touris. Jodi a, atravè Port Chinourette, Fatima Group ap itilize plis pase 80 ane lespri antreprenarya ak ekspètiz nan enfrastrikti nan yon pwojè ki ta ka redefini desten ekonomik Ayiti.

Lafwa san fay li nan potansyèl Ayiti ak kapasite li pou tradui estrateji an aksyon fè FatimaGroup non sèlman inisyatè pwojè sa a, men tou achitèk yon nouvo chapit nasyonal.

Plis pase yon pò, se yon eritaj k ap devlope. Epi pou envestisè yo, kit se endividyèl oswa enstitisyonèl, Ayisyen oswa entènasyonal, prive oswa piblik, sa reprezante yon opòtinite inik pou bay avni Ayiti fòm atravè enfrastrikti dirab.

Pataje
Konsènan otè a
Toutpuissant Jefferson
Toutpuissant Jefferson
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Jou Ferye an Ayiti

Ayiti, pèl Zantiy yo, se yon peyi ki rich nan istwa ak kilti. Jou ferye piblik li yo se moman selebrasyon, komemorasyon ak refleksyon sou sot pase bèl pouvwa li yo. Chak dat gen yon siyifikasyon espesyal, plonje Ayisyen nan yon atmosfè fèstivite ak memorab. b~1ye janvye: Jounen Endepandans Nasyonal ak Nouvèl Ane~b 1ye janvye se yon jou doubl espesyal an Ayiti. Yon bò, se Jounen Endepandans Nasyonal la, ki komemore viktwa esklav ayisyen yo sou fòs kolonyal franse yo an 1804. Yon lòt bò, se lavèy nouvèl ane a, ki make kòmansman yon nouvo ane ki chaje ak pwomès ak lespwa. b~2 Janvye: Fèt Zansèt yo~b 2 janvye dedye a memwa zansèt yo. Se yon opòtinite pou Ayisyen sonje rasin yo, selebre eritaj kiltirèl ki pase de jenerasyon an jenerasyon. b~Fevriye: Kanaval, Lendi Gras, Madi Gras, Mèkredi Sann~b Mwa fevriye a make pa Kanaval, youn nan fèstivite ki pi kolore e ki pi dinamik ann Ayiti. Lari yo ranpli ak parad, mizik vivan ak dans sovaj. Mardi Gras se akimilasyon kanaval, ki te swiv pa sann Mèkredi, ki make kòmansman Karèm la. b~Avril: Pak, Jedi Sant, Vandredi Sen~b Selebrasyon Pak ann Ayiti gen ladann tradisyon relijye Jedi Gran ak Vandredi Sen. Se yon moman lapriyè ak refleksyon pou anpil Ayisyen. b~1 Me: Jounen Agrikilti ak Travay~b 1ye me dedye pou selebre travay ak enpòtans agrikilti nan lavi peyi a. Se yon opòtinite pou rekonèt efò travayè yo ak mete aksan sou sektè agrikòl la. b~18 me: Festival Drapo~b Jounen Drapo a selebre drapo ayisyen an, yon senbòl endepandans ak fyète nasyonal la. Ayisyen onore koulè yo epi sonje kouraj zansèt yo nan batay pou libète. b~23 me: Jounen nasyonal souverènte~b Jou sa a komemore rekonesans souverènte ayisyen an pa Frans an 1805. Se yon moman fyète nasyonal ak reyafime endepandans. b~Me - Out: Asansyon~b Asansyon an selebre ant Me ak Out, yon festival relijye ki make Asansyon Jezikri nan syèl la. b~Jen: Fèt Dye~b Fèt Dye, ke yo rele tou fèt kò ak san Kris la, se yon selebrasyon relijye enpòtan nan mwa jen. b~15 out: Sipozisyon Mari~b Sipozisyon Mari a se yon jou fèt kretyen ki make Asansyon Vyèj Mari a nan syèl la. Li fete ak ferve an Ayiti. b~20 septanm: anivèsè nesans Jean-Jacques Dessalines~b Dat sa a komemore nesans Jean-Jacques Dessalines, youn nan zansèt fondatè Ayiti yo e yon lidè kle nan lit pou endepandans la. b~17 oktòb: Lanmò Desalin~b 17 oktòb se yon jou komemorasyon lanmò Jean-Jacques Dessalines, ki raple enpak li sou istwa ayisyen an. b~1ye novanm: Jou tout Sen ~b Jou tout Sen se yon jou fèt relijye ki onore tout sen, selebre ak lapriyè ak vizit nan simityè. b~2 Novanm: Jou Mouri~b Jounen tout nanm yo se yon opòtinite pou rann omaj a moun ki mouri yo nan dekore tonm ak patisipe nan seremoni relijye yo. b~18 novanm: Komemorasyon batay Vertières~b Jou sa a onore viktwa desizif ayisyen an nan batay Vertières an 1803, ki te make fen okipasyon fransè a. b~Desanm 5: Jounen Dekouvèt~b 5 desanm selebre dekouvèt zile a pa Christopher Columbus an 1492. b~25 desanm: Nwèl~b Selebrasyon Nwèl ann Ayiti make pa reyinyon fanmi, manje fèt ak tradisyon relijye. Jou ferye ann Ayiti se pi plis pase repo nan lavi chak jou; sa yo se moman ki enkòpore nanm ak rezistans nan yon pèp. Chak selebrasyon bay yon opòtinite pou reyini ansanm, sonje sot pase a epi gade nan lavni ak espwa ak detèminasyon.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon