contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Ki kapital peyi Dayiti?
Ki kapital peyi Dayiti?
Ki kapital peyi Dayiti?

Ki kapital peyi Dayiti?

Pòtoprens se kapital dinamik e istorik peyi Dayiti. Sitiye nan Bay nan menm non yo, vil sa a se pi plis pase jis yon sant administratif. Li enkòpore nanm peyi a atravè istwa li, kilti vibran li, ak rezistans li an fas defi yo. Ann chèche konnen poukisa Pòtoprens se kè Ayiti ki bat.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon kafou istorik

Pòtoprens te fonde an 1749 pa kolon franse, ki te chwazi li pou pozisyon estratejik li nan Bay la.

- Yon sant kolonyal: Okòmansman te fèt kòm yon pò komèsyal, Pòtoprens byen vit tounen yon sant ekonomik pou ekspòtasyon kafe ak sik nan 18tyèm syèk la.
- Yon wòl kle nan endepandans: Vil la te jwe yon wòl santral pandan revolisyon ayisyen an, ki te make batay pou emansipasyon esklav yo ak libète peyi a an 1804.

Jodi a, kapital la rete yon senbòl endepandans ak detèminasyon pou pèp ayisyen an.

Haïti
Haïti
Haïti

Poumon ekonomik ak kiltirèl Ayiti

Pòtoprens se sant nè nan peyi a ekonomikman, kiltirèl ak administratif.

- Ekonomi: Vil la se lakay yo nan anpil biznis, bank, ak enstitisyon finansye. Avèk pò prensipal la ak ayewopò entènasyonal Toussaint Louverture, li se yon pwen kle pou komès.
- Kilti: Mize Panteon Nasyonal DAyiti (MUPANAH) ak Katedral Notre-Dame ilistre eritaj kiltirèl rich la. Anplis de sa, mache fè a, yon kote ki anblèm, ofri yon aperçu sou talan atizanal lokal yo.
- Edikasyon : prensipal inivèsite peyi a, enkli Inivèsite Leta d Ayiti, yo chita nan kapital la, ki atire plizyè milye etidyan chak ane.

Pòtoprens se tou syèj gouvènman an, ki rasanble palè nasyonal la, ministè yo, ak lòt enstitisyon administratif esansyèl.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon vil rezistan

Pòtoprens te fè fas ak gwo defi pandan istwa resan li, tankou:

- Tranbleman tè 2010 la: Tranbleman tè devaste sa a te lakòz gwo pèt imen ak materyèl, men vil la te montre yon rezistans ekstraòdinè.
- Kriz ekonomik ak politik: Malgre difikilte sa yo, Pòtoprens rete fòs peyi a e li kontinye evolye grasa jefò sitwayen ak dyaspora a.

Rezilyans sa a temwaye fòs ak lespri endommabl pèp ayisyen an.

Haïti
Haïti
Haïti

Chif kle sou Pòtoprens

- Zòn: Apeprè 36 km².
- Popilasyon: Plis pase 1.2 milyon abitan nan minisipalite a, ak jiska 3.5 milyon nan zòn iben.
- Fondasyon: 1749.
- Altitid: 98 mèt anwo nivo lanmè.

Chif sa yo montre enpòtans vil la kòm yon sant vil ki gen anpil moun epi ki enpòtan anpil pou Ayiti.

Haïti
Haïti
Haïti

Pòtoprens: yon senbòl pou Ayiti

Kapital ayisyen an se pi plis pase yon vil; se yon refleksyon istwa, aspirasyon, ak idantite nasyonal peyi a.

Soti nan mache aktif li yo ak moniman istorik li yo ak sèn boom atizay li yo, Pòtoprens reprezante richès kiltirèl ak optimis Ayiti.

Èske w te vizite Pòtoprens oswa ou ta renmen konnen plis sou atraksyon li yo? Pataje panse ou oswa kesyon ou nan kòmantè yo. Ansanm, ann eksplore epi selebre kapital Ayiti!

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ayiti: Yon Poto mitan nan endepandans nan mond lan ke yo manke konnen

Ayiti, premye repiblik nwa endepandan nan mond lan, te jwe yon wòl eksepsyonèl nan demand endepandans lòt nasyon yo. Byenke lòt evènman istorik te pase souvan, kontribisyon Ayiti te bay nan liberasyon lòt peyi yo te enpòtan e li merite pou yo mete aksan sou. b~Revolisyon ayisyen an~b Nan fen 19yèm syèk la, Ayiti te jete chenn esklavaj yo e li te reyalize sa ki enposib lè li te libere tèt li anba dominasyon kolonyal franse a. Nan 1804, peyi a te pwoklame endepandans li, ki te inogirasyon nan yon nouvo epòk pou pèp oprime atravè mond lan. b~Enspirasyon pou Amerik Latin nan~b Revolisyon ayisyen an te yon gwo sous enspirasyon pou mouvman endepandans yo nan Amerik Latin nan. Figi ikonik tankou Simón Bolívar ak Francisco de Miranda te rekonèt kouraj ak detèminasyon ayisyen yo kòm yon fòs pou pwòp lit yo. Nan sipò materyèl ak ideyolojik mouvman sa yo, Ayiti kontribye nan aparisyon plizyè nasyon endepandan nan Amerik di Sid. b~Enfliyans an Afrik~b Pi lwen pase Amerik yo, Ayiti te jwe yon wòl enpòtan tou nan demand endepandans Lafrik. Lidè Afriken yo te kite yon eritaj ki te enspire tout jenerasyon konbatan pou libète sou kontinan Afriken an. Lide ke moun oprime yo te kapab leve kont opresè yo te jwenn yon eko pwisan nan lit yo pou endepandans ann Afrik. b~Sipò pou Mouvman Liberasyon~b Pandan tout listwa li, Ayiti te bay yon gwo sipò pou mouvman liberasyon atravè lemond. Keseswa atravè deplwaman twoup yo, resous finansye oswa diplomasi aktif, peyi a demontre solidarite li ak moun k ap goumen pou otonomi yo. Kontribisyon Ayiti te souvan diskrè men enpòtan anpil. Ayiti, kòm pyonye endepandans ak libète, kite yon enpak dirab sou sèn mondyal la. Eritaj li a rezone atravè kontinan, raple mond lan ke demand la pou libète se inivèsèl. Lè nou rekonèt ak selebre wòl Ayiti nan endepandans lòt nasyon yo, nou non sèlman onore istwa li, men nou pran angajman tou pou ankouraje yon avni kote tout moun gen opòtinite pou fòme desten yo.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon