contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Penti Shneider L. Hilaire pote onè Ayiti nan New York
Penti Shneider L. Hilaire pote onè Ayiti nan New York
Penti Shneider L. Hilaire pote onè Ayiti nan New York

Penti Shneider L. Hilaire pote onè Ayiti nan New York

Schneider Léon Hilaire se yon jèn pent ayisyen ki gen yon talan eksepsyonèl, fòme nan prestijye Sant Atizay nan Pòtoprens. Depi kòmansman li, li te kaptire kè moun ki renmen atizay nan kapital ayisyèn nan, li te fè yon enpresyon pozitif rapid sou sèn atizay lokal la. Talan li, ki sòti nan richès ak divèsite kilti ayisyen an, pa limite sèlman nan fwontyè Ayiti. An reyalite, apre yon egzibisyon ki te gen anpil siksè nan Pari ane pase a, travay Schneider Léon Hilaire jwenn yon nouvo plas pou li devlope zèl li, pou li kontinye atire moun atravè oseyan yo.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon evènman enpòtan

Soti 10 avril rive 17 me 2025, prestijye Galeri Atizay Cavin-Morris nan New York ap prezante nouvo penti Schneider yo nan yon egzibisyon ki rele "Le Vrai Surréel – Pati I: Nouvo Penti Schneider Léon Hilaire". Anons lan te fèt pa galeri a sou rezo sosyal li yo epi li konfime pa jèn atis la li menm. Anons sa a se tou yon siy de pwogrè kontinyèl ki karakterize karyè talan jèn pent ayisyen sa a. Paske li klèman endike trajèktwa karyè Schneider, ak yon tandans pwogresif, pandan li temwaye de rekonesans pou gwo talan li, anonsan deja yon avni pwomèt ki louvri devan li nan mond lan atizay entènasyonal.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon travay orijinal

Travay Schneider Léon Hilaire yo se vrèman pwezi vizyèl. Yo eksplore istwa Ayiti atravè Vodou ayisyen, relijyon sa a ki gen orijin Afriken e ki omniprezan nan naratif nasyonal ayisyen an. Se avèk entansyon pou kreye yon prezan afwo-futuristik, òganik ak frapan, ni nan fòm ak nan kontni, ke atis la plonje nan mond Vodou a, ki se yon sous enspirasyon pwofon ak sakre pou li. Penti li yo, ki chaje ak animis ak plen ak gwo mistè, ki envoke lannwit ayisyen an, ap fè yon gwo enpak sou piblik new-yorkè ki kirye. Paske travay atis briyan sa a, atravè koulè li yo ak senbòl li yo, rakonte lit ak rezilyans yon kilti ayisyen ki te sibi anpil, men toujou vivan, malgre defi sosyal ak anviwònman. Li depase rume yo souvan, Hilaire ale pi lwen pase kliche yo ki asosye ak atizay ayisyen, li kreye yon inivè kote tradisyon ak modènite rankontre ak yon pouvwa ra.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon bon nouvèl

Egzibisyon sa a nan New York makè espesyalman yon etap kle nan karyè jèn atis la, konfime antre li sou sèn entènasyonal la. Yon fason byen merite pou rakonte rezilyans pèp ayisyen an, e pou evokè non Ayiti nan yon moman kote peyi a ap pase atravè moman grav, epi kote atizay ayisyen ap lite pou li eksprime tèt li nan lari Pòtoprens, akoz sitiyasyon sekirite a ki pi mal chak jou k ap afekte kapital ayisyèn nan. Pou plis enfòmasyon, tanpri kontakte galeri a nan info@cavinmorris.com oswa +1 212-226-3768. Egzibisyon sa a ap tann ou.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ayiti / Fort Saint-Joseph: Vès Istorik Rezistans

Sitiye nan Okap, Fort Saint-Joseph kanpe tankou yon gadyen an silans nan istwa Ayiti. Konstwi an de etap, an 1748 ak 1774, travay defansiv sa a te yon fwa yon eleman enpòtan nan sistèm pwoteksyon vil la kont atak kolonyal franse yo. Ansanm ak lòt fò tankou Picolet ak Magny, misyon li se te kontwole pasaj maritim yo ak defann souverènte ayisyen an. Sepandan, istwa li pa limite a fonksyon defansiv li. An 1802, Lè sa a, anba kontwòl jeneral Henry Christophe, fò a te vin sèn nan yon zak ewoyik nan rezistans. Te fè fas ak lame ekspedisyonè franse a, Christophe te bay lòd pou detwi magazin an poud ak pòtay antre nan fò a, konsa rann li tanporèman inutilisables. Jès vanyan sa a, byenke taktik, te kite sikatris ki pa efase sou estrikti fò a, ki temwaye eklatman feròs ant fòs kolonyal franse yo ak konbatan rezistans ayisyen yo. Mak istorik sa yo, ki toujou vizib jodi a, ofri yon fenèt sou tan pase peyi a. Yo pèmèt vizitè yo ak istoryen yo entèprete gwo batay ki te fòje idantite ayisyen an. Fort Saint-Joseph, kòm temwen rezistans ak lit pou libète a, enkòpore lespri endoptab pèp ayisyen an. Lè Gouvènman ayisyen an te rekonèt enpòtans istorik li a, li te klase ofisyèlman Fò Saint-Joseph kòm eritaj nasyonal an 1995. Rekonesans sa a te prepare wout pou efò restorasyon ki te vize pou prezève rès presye eritaj militè ayisyen an. Gras a kolaborasyon ant sektè piblik la ak finansman prive lokal yo, fò a dènyèman te retabli ak amelyore. Kidonk, Fort Saint-Joseph rete pi plis pase yon senp estrikti wòch. Se yon senbòl vivan nan rezistans ak detèminasyon pèp ayisyen an, ki raple tout vizitè yo ke istwa Ayiti anrasinen byen fon nan lit pou libète ak diyite imen. Pou dekouvri bijou listwa ayisyen an gras ak reyalite vityèl, ou ka vizite lyen sa a: https://haitiwonderland.com/haiti-virtual-reality-ht/monuments-histoire/haiti--fort-saint-joseph--visite- virtual/ 11

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon