Nouvèl / Ekoloji
Stéphanie Sophie Louis: Yon Senbòl Angajman Jèn Pou Devlopman Reyèl Ayiti
Stéphanie Sophie Louis se non jèn fi sa a ki angaje kò li tout antye nan yon batay pou devlopman peyi li. Li se yon politològ, aktivis, antreprenè, e li se yon konferansye. Li fèt 18 septanm 2001 nan Lopital Inivèsite Leta Ayiti nan kapital peyi a. Li se youn nan twa pitit fi paran li. Stéphanie te grandi nan santr Ayiti, plis presizeman nan komin Lascahobas. Mo kle nan lavi jèn fanm sa a se "angajman"; an efè, depi adolesans li, li te rantre nan mouvman scout. Evènman sa a te sèvi kòm yon pwen depa pou li itil kominote li. An 2017, li te menm deziyen Scout ane a pou depatman Santral. Gras a prezans li nan scout yo, li te gen chans pou vwayaje atravè peyi a depi lè li te jèn, espesyalman nan òganize kan ete pou yon asosyasyon ki okipe timoun yo nan plizyè pati nan peyi a: sòti Gonaïves rive Les Cayes, pandan li pase pa Marchand Dessalines, Arcahaie, ak Saint-Marc. Jèn fi li te ye nan tan sa a, ak pèmisyon paran li, te kapab travèse tout peyi li fèt la, sa ki te mennen tou natirèlman nan yon lanmou reyèl pou peyi li, yon fason pou konfime lide ki di ke sa ki wè peyi sa a de pwòch toujou tonbe nan renmen ak li.
Par Moise Francois |
Konnen plis Top 5 asyèt ayisyen pou kwit pou patnè w pou Jou Valentine a
"Lanmou Lanmou" se yon konsèp Gary Chapman devlope, ki dekri diferan fason moun eksprime ak resevwa lanmou. Gen senk lang lanmou prensipal, ki gen ladan Kado ak Zak Sèvis. Si w rekonèt tèt ou nan lang sa yo, men 5 Top asyèt ayisyen ki pafè pou Jou Valentine a. Pare w pou trete patnè w nan yon aswè espesyal!
Par Jeunes Influenceurs | 1
Konnen plis Enpak ewo ayisyen yo nan batay Savannah la
Batay Savannah, ki te fèt nan mwa Oktòb 1779, rekonèt kòm yon pwen enpòtan nan Revolisyon Ameriken an. Gwo konfli sa a, kote fòs Ameriken ak Frans yo te goumen kont Britanik yo, te make tou pa patisipasyon remakab sòlda ayisyen yo. Pami yo, fiti wa pati nò peyi d Ayiti, Henri Christophe, ki te blese ak bal pandan batay sa a. Kontribisyon yo te desizif, mete aksan sou solidarite entènasyonal nan demand pou libète ak endepandans ki karakterize epòk sa a.
Par Moise Francois |
Konnen plis Pi lwen pase foto yo: Dekouvri vrè Ayiti
Ayiti, pèl nan Karayib la, souvan kouvri pa estereyotip ak imaj negatif. Men, pi lwen pase kliche sa yo, se yon nasyon ki gen bèlte natirèl sansasyonèl, ki rich nan resous natirèl, ki anpi nan kilti vibran ak beni ak yon eritaj istorik kaptivan. Soti nan plaj idilik li yo ak mòn majestueux li yo nan vil trè aktif li yo ak moun zanmitay, Ayiti ofri yon eksperyans inik ak inoubliyab pou moun ki pran tan yo dekouvri li.
Par Appolon Guy Alain |
Konnen plis Manje Nwèl an Ayiti: Yon Moman Pataje ak Konvivialité
Ann Ayiti, manje Nwèl okipe yon plas esansyèl nan selebrasyon fen ane yo. Yo se pa sèlman yon opòtinite yo goute asyèt bon gou, men tou, pote fanmi yo ak zanmi yo ansanm alantou yon tab, nan yon atmosfè cho ak fèstivite. Atik sa a eksplore tradisyon gastronomik yo, enpòtans pataje ak lespri konvivialité ki fè manje Nwèl ann Ayiti tounen yon evènman memorab.
Par Appolon Guy Alain |
Konnen plis ZOUTI: Solisyon jesyon biznis tout-an-yon pou konpayi ann Ayiti
ZOUTI se yon lojisyèl jesyon entegre (ERP) ki fèt pou senplifye epi otomatize tout operasyon biznis ou yo. Kit ou se yon ti, mwayen oswa gwo biznis ann Ayiti, solisyon sa a pèmèt ou santralize lavant, envantè, kòmand ak jesyon finansye sou yon sèl platfòm. Sit entènèt ofisyèl: https://zoutipgi.com/ Demo sou entènèt: https://demo.zoutipgi.com/
Par Appolon Guy Alain |
Konnen plis Ki jou fèt ki pi enpòtan ann Ayiti?
Ann Ayiti, fèt yo gen yon enpòtans patikilye paske yo se yon fason pou selebre istwa, kilti ak idantite peyi a. Sepandan, youn nan pi gwo fèt nasyon an rete 1ye janvye, ki make endepandans Ayiti. Chèche konnen poukisa jou sa a gen sans pou ayisyen yo ak kijan li selebre atravè peyi a.
Par Appolon Guy Alain |
Konnen plis Viv nan pwoz ak pwezi: yon evènman ete enkoni nan Pòtoprens.
Viv nan pwoz ak pwezi se yon evènman atistik ak kiltirèl òganizasyon kiltirèl Salon de Livre de Port-au-Prince (OCSLPAP) ki te òganize nan objektif pou rasanble jèn atis ki soti nan kapital ayisyen an pou montre yo bay yon gwo odyans. Edisyon sa a pral dewoule samdi 27 jiyè 2024 nan sant kiltirèl pyépoudré, ki chita nan nimewo 332 sou Route de Bourne. Ane sa a òganizatè yo anonse misyon yo se rasanble talan ki soti nan divès kategori atistik, toujou nan objektif pou ede yo vin abitye youn ak lòt, epi ede kreye yon lyen solid ant yo ak piblik ayisyen an. Kategori òganizatè yo vize pou dezyèm edisyon sa a se jèn powèt, slammers, komedyen, rapè, dansè, chantè, pent, ak ekriven ki deja pibliye omwen yon travay. Viv nan pwoz ak pwezi pral yon opòtinite tou pou ankouraje jenès ayisyen reflechi. Premye pati nan evènman an pral konsakre nan yon diskisyon sou yon tèks ekriven ayisyen an pi popilè Louis Philippe Dalembert, ki gen tit The Other Face of the Sea po imigran an. Se yon liv ki pale aklè ak reyalite pèp ayisyen an jodi a. Yo te deja anonse premye pati sa a ap modere pa jounalis ak kritik literè Carl Pierrecq ki travay pou ekriven ti istwa a, e Pierre Marie, yon jèn etidyan sosyoloji nan Fakilte Syans Imen (FASCH) ap bay modération. . Apre yon premye edisyon ki gen anpil siksè ki te dewoule nan mwa me 2023 nan lokal bibliyotèk minisipal Delmas, òganizatè k ap viv nan pwoz ak pwezi yo di yo detèmine e yo te fè pwomès pou ane sa a pou yo delivre bay piblik la pòto. -princien, yon evènman kiltirèl nan echèl eksepsyonèl pou dezyèm pwomnad la. Yon lòt fwa ankò, sa a pral opòtinite pafè pou selebre gwo richès kilti ayisyen an atravè ògàn jèn talan nou yo. Etandone kontèks difisil, ki manifeste nan sitiyasyon ensekirite prèske chak jou ki domine depi kèk tan, nan yon bon pati nan Pòtoprens, anons evènman sa a vini kòm yon nouvo souf oksijèn, gaye nan tout poumon yo. nan vil la. Se yon lòt opòtinite ankò pou nou raple atravè fèt atistik sa a menm nan moman gwo twoub, atizay ap rete yon limyè endispansab, paske menm nan moman kriz, lèt la ak atis la (chanèl difizyon li) ap tounen refij, sous nan. rekonfò ak apeze pou tout nanm moun.
Par Moise Francois |
Konnen plis Pot’iwa Pizza ouvri pòt li nan Brooklyn (New York)
Pot’iwa Pizza, yon konpayi ayisyen ki renome pou pitza li yo ak gou natif natal ayisyen, kontinye elaji anprint entènasyonal li ak ouvèti iminan nan senkyèm restoran li a, ki sitiye nan Brooklyn, New York. Nouvo ouvèti sa a make yon etap enpòtan nan kwasans Pot’iwa Pizza epi li montre siksè li pa nye depi lè li te kreye.
Par Appolon Guy Alain | 2
Konnen plis Dènye piblikasyon yo
Lansman ofisyèl byè "Ewo": Fyète Ayisyen atravè mond lan
1ye desanm make yon moman eksepsyonèl pou kominote ayisyen an ak renmen byè atravè lemond, ak lansman ofisyèl byè "Ewo" pa antreprenè ayisyen Jhonson Napoléon. Apre siksè "Kola Choucoune", ki deja prezan nan plizyè peyi, tankou Etazini ak Kanada, li se vire nan byè "Ewo" pran mache Ameriken an. Disponib nan plizyè vil nan peyi Etazini, byè sa a enkòpore maryaj pafè ant tradisyon ak inovasyon, ofri konsomatè yo yon eksperyans gou inik. "Ewo" byè se pi plis pase jis yon bwason ki gen alkòl. Se yon plezi ki byen melanje gou natif natal kilti ayisyen an ak yon touche inovasyon. Nan yon peyi kote byè Prestige ak wonm Barbancourt te deja konkeri palè atravè lemond, byè "Ewo" ajoute ak fyète nan lis trezò gou ayisyen an. Jhonson Napoléon, nonm ki dèyè nouvo kreyasyon sa a, kontinye ap vole koulè Ayiti atravè lemond. Angajman li pou pwomouvwa bon jan kalite pwodwi ayisyen ap kontinye ranfòse repitasyon peyi li orijin. Byè "Ewo" se pa sèlman yon bwason, li se yon senbòl kreyativite ayisyen ak pèseverans ki depase fwontyè. Nouvo etap sa a demontre kapasite peyi a pou l fè pati tandans mondyal pou bon jan kalite byè atizanal. "Ewo" byè se pa sèlman yon pwodwi lokal dirijan, men li vle di tou sou sèn entènasyonal la kòm reprezantan yon kilti rich ak dinamik. Fyète ayisyen yo santi pou siksè Jhonson Napoléon ak nonmen k ap grandi nan byè "Ewo" se palpab. Se yon istwa siksè ki depase fwontyè jeyografik yo epi ki enkòpore fòs lespri antreprenè ayisyen an.
Ki fèt nasyonal yo ann Ayiti?
Ayiti, ki rich nan istwa ak kilti, selebre plizyè jou fèt nasyonal pandan tout ane a. Selebrasyon sa yo reflete idantite ak detèminasyon pèp ayisyen an, ki make moman kle nan istwa yo epi onore tradisyon yo. Aprann sou fèt nasyonal ki pi enpòtan an Ayiti, siyifikasyon yo ak fason yo selebre yo.
Kilè 4 sezon yo kòmanse an Ayiti?
Ayiti, ki sitiye nan Karayib la, se konnen pou klima twopikal li yo ki diferan de sezon yo jan yo defini nan peyi tanpere. Olye ke kat sezon tradisyonèl yo (prentan, ete, otòn, sezon fredi), peyi a sitou fè eksperyans yon altènasyon ant sezon sèk la ak sezon lapli a. Sepandan, gen varyasyon klimatik ki asosye ak epòk nan ane a epi ki enfliyanse lavi Ayisyen. Atik sa a eksplike kijan sezon sa yo manifeste yo ann Ayiti.
Manje nan lari ayisyen: yon avanti gastronomik nan kè Pòtoprens
Pòtoprens, kapital pwosede ki genyen an Ayiti, se pi plis pase yon vil. Li se yon chodyè k ap fonn nan gou, yon kote kote manje nan lari ap gouvènen sipwèm, ofri yon eksperyans gastronomik inik ak natif natal. Nan kè metwopòl trè aktif sa a, chak kwen lari transfòme nan yon mache goumè, yon od pou gastronomi ayisyen an. Odè yo tante nan vyann griye, sòs pikant ak asyèt ki kwit dousman envite ou nan yon eksplorasyon sansoryèl. Depa Fortin, souvan mete sou tab rachitik an bwa, liy lari yo, ofri yon varyete de plezi gastronomik. Soti nan "griots" rive nan "tassot", ki gen ladan "bannann peze" ak "pikliz", chak plat rakonte yon istwa, yon tradisyon pase de jenerasyon an jenerasyon. Pou avanturyé gastronomik, manje nan lari ayisyen se yon eksperyans inoubliyab. Chak mòde se yon temwayaj nan kreyativite ak pasyon nan chef yo enprovize, ki transfòme engredyan senp nan bon gou, asyèt natif natal. Di nou nan kòmantè yo ki plat ou te goute jiska bave nan lari Pòtoprens, oswa pale nou de yon bèl eksperyans sou li!
Kategori
- Eritaj 2
- Kwizin 53
- Kilti 31
- Mizik 16
- Istwa 47
- Lanati 13
- Plaj 26
- Atizana 3
- Literati 16
- Relijyon 1
- Sinema 1
- Ekoloji 0
- Touris 68
- Pèsonalite 12
- Lang 1
- Teyat 0
- Jwèt 1
- Lòt 2
- Kominote 5
- Antreprenarya 4
- Teknoloji 15
- Peyi 3
- Vil 8
- Biznis 3
- Nouvèl 38
- Jewografi 4
- Rechèch syantifik 0
- Edikasyon 2
- Prodiksyon 3
- Diaspora 9
- Sa w dwe konnen 55
- Biznis ak ekonomi 1
- Evènman ak Festival 19
- Bagay pou fè 1
- Kote moun pa twò konnen 0
Dènye piblikasyon yo

Istwa
Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl
Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj
Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti
Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.