contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Ayiti, yon destinasyon pou dekouvri: Lanati, istwa rich ak kilti vibran
Ayiti, yon destinasyon pou dekouvri: Lanati, istwa rich ak kilti vibran
Ayiti, yon destinasyon pou dekouvri: Lanati, istwa rich ak kilti vibran

Ayiti, yon destinasyon pou dekouvri: Lanati, istwa rich ak kilti vibran

Ayiti, souvan surnome "pèl Zantiy yo", se yon destinasyon kaptivan pou vwayajè k ap chèche otantisite. Peyi zile Karayib sa a ofri yon konbinezon inik nan bote natirèl, eksepsyonèl eritaj istorik, ak kilti vibran.

Haïti
Haïti
Haïti

Bote natirèl

Peyizaj ayisyen yo, byenke yo toujou pa eksplore, gen yon divèsite eksepsyonèl, sòti nan plaj selès yo nan mòn majeste. Sou kòt nò a, Labadie se yon kote ki iconik kote plaj sab blan rankontre gwo dlo ble, bay yon anviwònman idilik pou moun k ap chèche solèy ak detant. Sou kòt sid la, Jakmèl tou atire pou cham natirèl li yo ak ti wòch pi popilè li yo ki souvan enspire atis lokal yo.

Anplis de sa, mòn yo ann Ayiti, tankou Massif de la Selle ak Pic la Selle (pwen ki pi wo nan peyi a), se destinasyon chwa pou amater randone. Nan wotè mòn sa yo, divèsite biyolojik gen anpil, sitou nan rezèv lanati tankou pak nasyonal La Visite. Etid sou fon ak flora nan rejyon an te revele prezans nan espès ki ra, ki fè li yon vrè sanctuaire ekolojik pou syantis ak amater lanati yo, ki sitiye yon kèk kilomèt de Jakmèl, tou prezante nan mitan trezò yo natirèl nan peyi a. . Kote mayifik sa a, ki gen twa pisin dlo klè, ki antoure pa forè dans ak falèz enpresyonan. Li pou kont li enkòpore potansyèl touris dirab nan peyi a.

Haïti
Haïti
Haïti

Istwa rich

Ayiti konnen kòm premye repiblik nwa endepandan nan mond lan, yon eritaj pwisan ak enspirasyon ki kontinye rete nan moniman ak istwa peyi a. Lit sa a pou endepandans, kouwone an 1804, imòtalize nan sit istorik tankou Sitadèl Laferrière a ak Palais Sans-Souci a, de estrikti enpoze ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj. Sitadèl la, ki chita sou tèt mòn nò yo, se pi gwo fò nan Karayib la, wa Henri Christophe bati pou defann jèn repiblik la kont nenpòt tantativ rekonkèt kolonyal.

Muthéon National Haïtien (MUPANAH), ki chita nan Pòtoprens, ofri yon plonje enpòtan nan istwa Ayiti, depi nan rasin endijèn li yo rive nan Revolisyon ayisyen an ak pi lwen. Mize sa a se yon pwen depa ideyal pou konprann pwofondè istorik peyi a ak enfliyans li sou lit anti-kolonyal nan Amerik Latin ak Karayib la.

Haïti
Haïti
Haïti

Kilti vibran ak festival

Kilti ayisyen an manifeste atravè anpil festival, dans, ak tradisyon atistik. Kanaval la, li te ye pou mask atistik li yo ak kostim vibran, atire vizitè lokal yo ak entènasyonal yo. Jakmèl, souvan konsidere kòm vil atis, vin tounen yon festival koulè ak kreyativite, kote atizan yo ekspoze mask ki fè a lamen, zèv atistik ki reflete alafwa lespri ayisyen ak richès tradisyon Afriken ak West Indian.

Yon lòt moman enpòtan, rara a, yon fèt tradisyonèl selebre pandan Semèn Sen, se yon melanj de mizik, dans, ak rituèl relijye. Festival sa a senbolize fizyon rasin Afriken ak kretyen kilti ayisyen an. Gwoup mizisyen defile nan lari yo ak enstriman mizik ki fèt lokalman, chante melodi ki date plizyè syèk nan istwa ak espirityalite.

Haïti
Haïti
Haïti

Gastronomie: yon vwayaj nan gou Karayib la

Kuizin ayisyen an se yon poto nan kilti lokal, ak asyèt ki byen konbine enfliyans Afriken, kreyòl ak franse. Griot, moso vyann kochon marin answit fri, se yon eleman prensipal nan gastronomi ayisyen an, souvan akonpaye pa pikliz, yon kondiman pikant ki fèt ak legim marin ki bay yon gou inik nan chak repa.

Lòt asyèt siyati yo enkli diri ak djon djon, yon diri ki prepare ak dyondyon nwa lokal ki ba li yon koulè fonse ak yon gou enkonitab, ansanm ak lanbi kreyòl, yon bouyon konk popilè nan zòn kotyè yo. Pou moun ki renmen bagay dous, pâtes ayisyen yo, patisri bon plat souvan plen vyann bèf oswa poul, ak macoss dous la, yon sirèt ki baze sou kokoye, se yon bagay ki pa dwe rate.

Haïti
Haïti
Haïti

Ayiti, yon bijou pou dekouvri

Ayiti, ak richès natirèl, istorik ak kiltirèl li, ofri vizitè yo pi plis pase yon senp destinasyon touris. Li se yon peyi otantisite, kote chak jaden flè, chak plat ak chak selebrasyon rakonte yon istwa inik. Moun ki riske pi lwen pase kliche yo pral dekouvri yon pèp akeyan, fyè de rasin yo ak kilti yo. Avèk sit natirèl li yo konsève, istwa ewoyik ak festival vibran, Ayiti se yon envitasyon pou eksplore yon kwen nan Karayib la ki toujou pa konnen, men ki pare pou ofri eksperyans inoubliyab.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Ayiti: resorts bò lanmè

Ayiti, souvan rekonèt pou istwa rich li, kilti pwosede ki vibwan ak peyizaj montay, se tou beni ak yon litoral sansasyonèl liy ak plaj pitorèsk. Resort plaj ayisyen yo ofri yon eksperyans inik kote sab blan rankontre dlo kristal klè nan Lanmè Karayib la. Destinasyon plaj sa yo ap parèt kòm bèl pyè koute chè, pare pou vwayajè ki grangou pou solèy ak avanti dekouvri. Yon Istwa Rich ak Kiltirèl Estasyon Ayiti yo pa sèlman ofri peyizaj mayifik; yo tou antre nan istwa ak kilti rich. Vizitè yo ka eksplore sit istorik tankou Citadelle Laferrière, yon gwo fò ki te bati nan kòmansman 19yèm syèk la, oswa Palais Sans-Souci, yon ansyen rezidans wayal ki date depi nan epòk kolonyal la. Anplis de sa, mizik ayisyen, dans ak cuisine pote yon touche vivan ak kolore nan eksperyans lanmè a, bay vizitè yo yon insight natif natal nan kilti lokal yo. Plaj ki nan Syèl la Plaj Ayiti yo se kèk nan pi bèl nan Karayib la, ki ofri mil sab blan primitif entoure pa dlo turkwaz briyan. Destinasyon tankou Jacmel, Labadee ak Île-à-Vache ofri retrè trankil kote vizitè yo ka detann nan solèy twopikal la oswa apresye yon pakèt aktivite dlo, tankou plonje, navige ak bato. Kit ou ap chèche eksitasyon oswa trankilite, plaj Ayiti yo ofri yon bagay pou tout moun. Yon Ekotouris Emerging Ayiti ap vin tounen yon destinasyon popilè tou pou moun ki renmen ekotouris. Avèk divèsite biyolojik inik li yo ak peyizaj intact, peyi a ofri opòtinite inik pou obsèvasyon zwazo, randone nan forè ak dekouvri sit natirèl espektakilè tankou kaskad dlo Saut-d’Eau ak twou wòch. Vwayajè ki gen konsyans anviwònman an pral jwenn ann Ayiti yon balans pafè ant avanti ak konsèvasyon lanati. Resorts Ayiti yo ofri pi plis pase plaj espektakilè. Yo ofri imèsyon nan yon kilti vibran, istwa kaptivan ak lanati konsève. Lè yo chwazi vizite Ayiti, vwayajè yo gen opòtinite pou yo dekouvri yon bijou nan Karayib la, pandan y ap kontribye nan devlopman ekonomik ak byennèt peyi ekstraòdinè sa a.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ayiti: Yon Poto mitan nan endepandans nan mond lan ke yo manke konnen

Ayiti, premye repiblik nwa endepandan nan mond lan, te jwe yon wòl eksepsyonèl nan demand endepandans lòt nasyon yo. Byenke lòt evènman istorik te pase souvan, kontribisyon Ayiti te bay nan liberasyon lòt peyi yo te enpòtan e li merite pou yo mete aksan sou. b~Revolisyon ayisyen an~b Nan fen 19yèm syèk la, Ayiti te jete chenn esklavaj yo e li te reyalize sa ki enposib lè li te libere tèt li anba dominasyon kolonyal franse a. Nan 1804, peyi a te pwoklame endepandans li, ki te inogirasyon nan yon nouvo epòk pou pèp oprime atravè mond lan. b~Enspirasyon pou Amerik Latin nan~b Revolisyon ayisyen an te yon gwo sous enspirasyon pou mouvman endepandans yo nan Amerik Latin nan. Figi ikonik tankou Simón Bolívar ak Francisco de Miranda te rekonèt kouraj ak detèminasyon ayisyen yo kòm yon fòs pou pwòp lit yo. Nan sipò materyèl ak ideyolojik mouvman sa yo, Ayiti kontribye nan aparisyon plizyè nasyon endepandan nan Amerik di Sid. b~Enfliyans an Afrik~b Pi lwen pase Amerik yo, Ayiti te jwe yon wòl enpòtan tou nan demand endepandans Lafrik. Lidè Afriken yo te kite yon eritaj ki te enspire tout jenerasyon konbatan pou libète sou kontinan Afriken an. Lide ke moun oprime yo te kapab leve kont opresè yo te jwenn yon eko pwisan nan lit yo pou endepandans ann Afrik. b~Sipò pou Mouvman Liberasyon~b Pandan tout listwa li, Ayiti te bay yon gwo sipò pou mouvman liberasyon atravè lemond. Keseswa atravè deplwaman twoup yo, resous finansye oswa diplomasi aktif, peyi a demontre solidarite li ak moun k ap goumen pou otonomi yo. Kontribisyon Ayiti te souvan diskrè men enpòtan anpil. Ayiti, kòm pyonye endepandans ak libète, kite yon enpak dirab sou sèn mondyal la. Eritaj li a rezone atravè kontinan, raple mond lan ke demand la pou libète se inivèsèl. Lè nou rekonèt ak selebre wòl Ayiti nan endepandans lòt nasyon yo, nou non sèlman onore istwa li, men nou pran angajman tou pou ankouraje yon avni kote tout moun gen opòtinite pou fòme desten yo.

Petit-Goave, Ayiti: Dekripte 3èm weekend rara a!

Li pi evidan ke nan Petit-Goave espas medya yo absòbe nan rivalite ant Ratyèfè, trip chanpyon ak lambi gran lambi dlo, yon ansyen chanpyon. Wikenn ki sot pase a te yon lòt fwa ankò prèv irréfutable tansyon medya yo sou de gwoup rival sa yo. Avèk yon aparans ki sanble ak kanaval, klib fanatik premye a abiye ak yon chemiz blan, jip kout zoranj-jòn, kravat koulè wouj violèt, bòt nwa; lòt la abiye ak yon chapo tradisyonèl, jersey jòn, pantalon wouj, soulye tenis wouj oswa jòn. Maryaj koulè sa a ak gou kanaval se ekspresyon divèsite kiltirèl jan La Fontaine te di nan liv li istwa ak istwa kout "divèsite se deviz mwen." Fòmil sa a ka byen adapte ak rara a. Si se vre nan Léogane maryaj koulè sa a egziste depi lontan. Se pa mwens vre ke sa te fèt nan Petit-Goave paske nou te oblije tann gwo retou Ratyèfè an 2018 pou wè klib fanatik rara yo abiye yon fason diferan chak nouvo wikenn. Samdi pase a, plis pase yon moun te espere yon nouvo fas a fas ant Lambi gran dlo ak Ratyèfè paske dènye a te pran lank nan direksyon 2èm plenn lan ak dènye a, nan direksyon sant vil la. Mwens pase nan nenpòt lòt sikonstans, duel sa a nan tèt la te evidan Si pou kèk kòmantè se te yon opòtinite favorab pou Lambi pran revanj li sou rival li a konpare ak wikenn anvan an paske li te fè pwofil la byenke li te gen avantaj la. li te de kont youn (Lambi,chenn tamarin vs Ratyèfè). Gwo avantaj sa a pa t travay an favè yo paske èdtan ki te pase yo te travay kont yo, kòm prèv yo te al dòmi pandan ratyèfè te rete pou yo jwe pou pi piti 30 lòt tou. Etonan, men se pa etonan pandan reyinyon an ke mwens pase youn te tann lontan, nan Acul la ki pa lwen legliz Sen Jean-Baptiste, lambi te deside pa jwe ankò. Sepandan, daprè koutim ak kostim rara a lè gen de gwoup, moun ki sispann jwe an premye, montre feblès ak rann tèt. Kidonk, lòt moun ki opoze a pa bon ak bon moralite pa gen lòt chwa pou fè menm jan an. Sa rive pou ennyèm fwa fòmasyon gwo pouvwa a (lambi grand dlo) pa t kapab pran revanj sou rival li a. Pou anpil jounalis kiltirèl ki te prezan pou temwen evènman sa a pa t gen lang nan pòch yo pou bay enpresyon yo sou pèfòmans mons Ratyèfè. Sa a se pou Brignol, yon kòmantè kiltirèl ki te mande si Ratyèfè te gen dyab la nan kò l ’pou moun ki pi enkredilite yo te nan santi yo nan lajwa. Nan dimanch aswè mons animasyon sa a yon lòt fwa ankò kite mak li nan atizay la nan konesans li yo. Se sa ki esplike prèske inanimite nan mitan jounalis kiltirèl Petit-Goâve pou bay gwoup sa a premye plas pou pèfòmans li ak disiplin mizik li. Kidonk, pou wikenn sa a dapre sèk jounalis kiltirèl Petit-Goave ak apwobasyon anpil lòt kòmantè kiltirèl. Nou gen klasifikasyon sa a: 1er Ratyèfè 2yèm Grap Kenèp 3yèm Orgueil de la jeunesse

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon