contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

20 kote eksepsyonèl ak touris pou vizite an Ayiti an 2025
20 kote eksepsyonèl ak touris pou vizite an Ayiti an 2025
20 kote eksepsyonèl ak touris pou vizite an Ayiti an 2025

20 kote eksepsyonèl ak touris pou vizite an Ayiti an 2025

Ayiti, yo rele souvan "Pèl Zantiy yo", chaje ak trezò istorik, natirèl ak kiltirèl k ap tann pou l dekouvri. Nan 2025, poukisa pa eksplore destinasyon inik sa a, kote chak kwen rakonte yon istwa rich ak kaptivan? Men 20 kote eksepsyonèl ki pwomèt pou etone w epi rekonekte w ak bote ak istwa peyi sa a.

Haïti
Haïti
Haïti

1- Sitadèl Laferrière

Sitadèl Laferrière se youn nan moniman ki pi anblèm e ki pi enpresyonan ann Ayiti. Chiche sou wotè mòn nò yo, a 1,000 mèt anwo nivo lanmè, li se temwen youn nan viktwa ki pi desizif nan istwa Ayiti e yon senbòl libète ak endepandans peyi a.

Konstwi ant 1805 ak 1820, Sitadèl Laferrière te bati pandan rèy premye wa Ayiti a, Henri Christophe, pou pwoteje jèn leta endepandan an kont tantativ rekonkèt kolonyal. Li te fèt pou loje lame ayisyen an epi sèvi kòm yon bastion kont anvayisè etranje yo, sitou franse yo, ki t ap eseye reprann kontwòl koloni an apre revolisyon ayisyen an.

Haïti
Haïti
Haïti

2- Labadie

Labadie se youn nan destinasyon touristik ki pi popilè ak pitorèsk ann Ayiti, li se popilè pou plaj idilik li yo, dlo kristal klè ak atmosfè dekontrakte. Sitiye sou kòt nò peyi a, nan rejyon depatman Nò a, Labadie se yon vrè kwen nan paradi, ki ofri vizitè yo yon eksperyans inik ki se tou de natirèl ak kiltirèl.

Labadie se sitou li te ye pou bèl plaj sab blan li yo ki sou fwontyè dlo yo turkwaz nan lanmè Karayib la. Kote sa a se pafè pou moun kap detann bò dlo a oswa apresye nan aktivite dlo tankou naje, plonje, kayak, ak ski jè. Plaj la detire pou plizyè kilomèt epi li ofri yon anviwònman lapè ak ap detann, lwen ajitasyon an ak ajitasyon nan gwo resorts lanmè yo.

Bote nan plaj Labadie, pwoteje pa mòn vèt, pèmèt ou jwi yon View espektakilè sou lanmè a ak mòn yo. Li se kote ideyal pou rayisab lanati ak moun ki vle chape lavi chak jou.

Se vilaj Labadie li te ye tou pou pò natirèl li yo, youn nan pi bèl ak pi an sekirite nan rejyon an. Pò sa a yo itilize pou akeyi pasaje kwazyè yo, sitou pasaje gwo bato kwazyè ki soti nan diferan kote atravè mond lan. View nan pò a ak bato yo ancrage nan Bay la se yon je manyifik ki ajoute nan cham nan plas la.

Haïti
Haïti
Haïti

3- Palè san soufrans

Palè Sans Souci, ki chita nan Milot, nan depatman Nò Ayiti, se youn nan moniman ki pi anblèm nan listwa peyi a. Ansyen rezidans wayal wa Henri Christophe, youn nan lidè endepandans peyi Dayiti, palè sa a temwaye grandè Leta ayisyen an nan tan lontan e li rete jodi a yon atraksyon touris ki dwe wè pou vizitè yo nan peyi a.

Palè Sans Souci te bati ant 1810 ak 1813 sou lòd wa Henri Christophe, ki te pwoklame rèy li nan wayòm nò a, apre endepandans Ayiti. Palè a te bati pou senbolize pwosperite ak pouvwa Ayiti, apre liberasyon li anba dominasyon kolonyal franse a. Li te tou pote non "Sans Souci", ki vle di "san enkyete" an franse, yon senbòl yon nasyon kounye a ki pa anba opresyon ak esklavaj.

Nan epòk la, Palè Sans Souci se te yon konplèks achitekti enpresyonan ki te fòme ak plizyè bilding ak jaden, enspire pa gwo konstriksyon Ewopeyen yo nan 18tyèm syèk la. Li te menm konpare ak Palè a pi popilè nan Versailles an Frans, pou dimansyon li yo ak mayifisans.

Palè Sans Souci se te yon chèf achitekti, ki te konbine enfliyans fransè ak Ewopeyen yo ak orijinalite ayisyen an. Bati sou yon ti mòn ak opinyon sansasyonèl nan zòn ki antoure a, palè a prezante sal resepsyon abondan, salon wayal, jaden jaden ak mi fresk. Palè a te dekore avèk kolòn nan stil klasik, bèl arkad ak mozayik ki dekri sèn istorik ak mitolojik.

Bilding prensipal la te majeste, ak chanm seremoni ak apatman prive dekore ak materyèl presye, men ak yon senplisite senbolik konpare ak lòt palè Ewopeyen nan peryòd la.

Haïti
Haïti
Haïti

4- zile rat

Rat Island, ki sitiye nan kòt nò peyi Dayiti, nan komin Labadie, se youn nan destinasyon ki pi pitorèsk ak enigmatik nan peyi a. Tou de yon refij natirèl ak yon sit ki gen siyifikasyon istorik, zile a ofri vizitè yo yon eksperyans inik, konbine plaj sab blan, peyizaj Fertile ak dekouvèt kiltirèl.

Rat Island distenge pa bote natirèl li yo. Antoure pa dlo kristal klè nan Lanmè Karayib la, li se yon bèl pyèv pou rayisab lanati. Zile a fèt ak plaj primitif, wòch enpresyonan ak vejetasyon twopikal dans, sa ki fè li yon kote ideyal pou randone ak aktivite deyò.

Zile a se ti men espektakilè, ak peyizaj ki varye de falèz rezistan, bè abri ak zòn maren pwoteje ki se lakay yo nan divès kalite bèt sovaj maren, ki gen ladan pwason twopikal kolore ak koray. Vizitè yo ka jwi plonje plonje, plonje oswa tou senpleman jwi anviwònman an pou yon jou ap detann bò lanmè a.

Haïti
Haïti
Haïti

5- Fò Sen-Jozèf

Sitiye Okap, nan depatman Nò Ayiti, Fort Saint-Joseph se youn nan sit istorik ki pi senbolik nan peyi a. Fò sa a, ki te bati nan kòmansman 19yèm syèk la, se yon senbòl rezistans ayisyen kont fòs kolonyal yo ak demand endepandans nasyonal la. Byenke mwens byen li te ye pase Sitadèl Laferrière, Fò Saint-Joseph gen gwo valè istorik epi li se yon arè enpòtan pou moun ki vle dekouvri evènman yo ki te fòme Ayiti modèn.

Fò Saint-Joseph te bati nan yon moman kritik, lè Ayisyen t ap goumen pou endepandans yo kont lame fransè yo. Li te bati pandan rèy Jean-Jacques Dessalines, premye anperè peyi Dayiti, pou pwoteje kòt nò yo kont nenpòt atak ènmi e pou sipòte efò rezistans abitan yo kont kolonizatè yo. Konstriksyon li temwaye detèminasyon ayisyen yo pou defann libète yo te fèk pran apre revolisyon ki te ranvèse jouk kolonyal la.

Fò a se te yon pwen estratejik pou kontwole zòn ki antoure a ak kontwole aksè nan lanmè a Malgre ke pi piti pase kèk lòt fò nan peryòd la, Saint-Joseph te jwe yon wòl esansyèl nan pwoteje rejyon an ak sèvi kòm yon baz pou fòs ayisyen yo.

Haïti
Haïti
Haïti

6- Jaden Botanik Okay

Sitiye nan vil Okay, nan depatman Sid Ayiti, Jaden Botanik Okay se yon vrè refij lapè ak yon bijou natirèl ki mete aksan sou richès biodivèsite ayisyen an. Jaden sa a se youn nan sit yo dwe wè pou rayisab lanati ak moun ki vle eksplore plant yo endemik, flè kolore, osi byen ke bèt sovaj yo varye nan zile a.

Jaden Botanik Cayes te kreye nan objektif pou konsève flora ayisyen an, sitou espès endemik ki menase pa debwazman ak ogmante ibanizasyon. Jaden sa a fè pati yon efò nasyonal pou prezève divèsite biyolojik lokal, pandan y ap ogmante konsyans piblik la sou enpòtans konsève plant ak ekosistèm yo.

Jaden an se lakay yo nan yon gran varyete plant, soti nan pye bwa fwi nan espès medsin ak flè twopikal vibran. Vizitè yo ka dekouvri koleksyon plant ki ra ak inik, sitou nan ekosistèm ayisyen an.

Haïti
Haïti
Haïti

7- Mize Panteon Nasyonal DAyiti (MUPANAH)

Musée du Panthéon National Haïtien (MUPANAH), ki sitiye nan Pòtoprens, se youn nan sit istorik ki pi anblèm ann Ayiti. Li ofri vizitè yo yon plonje Immersion nan istwa peyi a, soti nan revolisyon li a nan demand endepandans li yo, osi byen ke yon selebrasyon nan figi yo ki te make nasyon ayisyen an. Mize sa a se yon kote esansyèl pou konprann lit, viktwa ak tradisyon ki fòme idantite Ayiti.

MUPANAH chita nan yon bilding kolonyal nan Pòtoprens, ki soti nan 18tyèm syèk la, ki te sèvi ansyen kòm yon kay pou remakab lokal yo ak ofisyèl yo. Sit prestijye sa a te transfòme nan yon mize pou rann omaj a ewo nasyonal yo ak istwa revolisyon ayisyen an. Mize a te louvri pòt li bay piblik la an 1983, nan objektif pou konsève memwa kolektif pèp ayisyen an epi pataje richès istorik li ak jenerasyon kap vini yo.

Haïti
Haïti
Haïti

8- Bassin-Bleu

Bassin-Bleu se youn nan pi bèl trezò natirèl peyi Dayiti, yon kote mayifik ki sitiye nan depatman Sud-Est, toupre vil Jakmèl. Sit sa a se renome pou kaskad dlo enpresyonan li yo, dlo kristal klè ak vejetasyon Fertile. Yon vrè refij lapè, Bassin-Bleu atire vizitè nan rechèch nan lanati, avanti ak trankilite. Li se yon kote ki dwe vizite pou moun ki vle dekouvri bote sovaj Ayiti.

Bassin-Bleu se yon seri twa kaskad dlo ki sitiye nan yon fon montay. Sit natirèl sa a distenge pa koulè inik nan dlo li yo, ki jwenn koulè ble klere yo nan mineral ki prezan nan dlo a ak anviwònman plant ki antoure li. Kaskad dlo yo antoure pa vejetasyon dans, ki gen ladan pye palmis, pye bwa fwi ak plant twopikal, kreye yon jaden flè mayifik.

Sit la ideyal pou moun ki renmen lanati, paske li ofri yon eksperyans immersion nan youn nan kote ki pi prezève ann Ayiti. Aksè nan kaskad dlo yo anjeneral apre yon vwayaje kout nan forè a, ki fè eksperyans nan menm plis enteresan ak avantur.

Haïti
Haïti
Haïti

9- Marie-Jeanne Cave

Grotte Marie-Jeanne a se yon kote kaptivan ki konbine bote natirèl, istwa ak mistik. Sit enpresyonan sa a se youn nan trezò kache Ayiti, ki ofri vizitè yo yon avanti istorik, kiltirèl ak natirèl inoubliyab.

Grotte Marie-Jeanne a se yon fòmasyon jewolojik espektakilè. Antre li, kache nan kè mòn lan, ofri yon aperçu kaptivan nan sa nati ka kreye sou syèk yo. Lè yo antre nan enteryè a, vizitè yo dekouvri yon rezo galeri anba tè dekore avèk stalaktit ak stalagmit, ki fòme estrikti mineral enpresyonan. Atmosfè a andedan gwòt la se fre ak misterye, kreye yon anbyans inik ki atire nati, fotografi ak amater avanti.

Sit la antoure pa vejetasyon Fertile, bay yon kontras frape ant vejetasyon deyò a ak fòmasyon wòch yo andedan gwòt la. Limyè a antre nan fant yo nan wòch la bay yon efè prèske majik, fè eksperyans nan menm plis memorab.

Haïti
Haïti
Haïti

10- Pak Istorik Kann

Pak Istorik Kann nan se yon sit inik ki plonje vizitè yo nan istwa ayisyen an, patikilyèman peryòd esklavaj la ak endistri sik la ki te jwe yon wòl santral nan ekonomi kolonyal la. Pak sa a konbine kilti, istwa ak lanati, bay yon eksperyans anrichisman pou moun ki vle dekouvri yon aspè fondamantal nan tan pase Ayiti.

Pak istorik kann nan te kreye nan objektif pou konsève istwa endistri kann an Ayiti, ki te nan sant ekonomi kolonyal la anba rejim kolon franse a. Kann te youn nan pi gwo rekòt kach pandan peryòd esklavaj la, e pwodiksyon sik, ansanm ak eksplwatasyon travay esklav, te fòme sosyete ayisyen an nan epòk la.

Sit la se kay kraze ansyen plantasyon kann, enstalasyon endistriyèl ak moulen sik, vestij ki raple enpòtans istorik kann nan ekonomi zile a. Pak la pèmèt vizitè yo konprann kondisyon difisil epòk kolonyal la ak enpak esklavaj la sou sosyete ayisyen an.

Haïti
Haïti
Haïti

11- Fò Jacques ak Fò Alexandre

Fò Jacques ak Fò Alexandre, de sit istorik senbolik, rann temwayaj sou pase militè Ayiti ak batay pou endepandans la. Sitiye toupre Pòtoprens, fò sa yo se pami anpil konstriksyon ki te bati pou defann peyi a kont envazyon etranje apre endepandans Ayiti an 1804. Yo pa sèlman trezò istwa, men tou, kote bèlte natirèl Ayiti konbine avèk militè li. eritaj.

Fò Jacques se youn nan fò ayisyen ki pi popilè. Apeprè 13 km nan sidès Pòtoprens, fò sa a te bati sou demann Jeneral Jean-Jacques Dessalines, youn nan ewo endepandans Ayiti. Fò a te fèt pou yon fòtifikasyon estratejik, pwoteje peyi a kont nenpòt tantativ rekonkèt pouvwa kolonyal yo, sitou franse yo.

Haïti
Haïti
Haïti

12- Saut-Mathurine

Saut-Mathurine se yon bèl sit natirèl ki sitiye nan sid Ayiti, toupre vil Okay. Li se popilè pou gwo kaskad li yo, youn nan pi enpoze nan peyi a, ak dlo ki tonbe soti nan yon wotè nan alantou 30 mèt nan yon pisin nan dlo klè, turkwaz anba a. Li se yon destinasyon popilè pou moun nan lokalite ak touris ki renmen randone, naje, ak eksplore bote natirèl nan zòn nan.

Anviwònman Saut-Mathurine se kaka kleren, ak vejetasyon twopikal dans, bay yon atmosfè lapè ak ap detann. Kote sa a se yon vrè bijou kache pou moun ki vle dekouvri mèvèy natirèl Ayiti yo pi lwen pase atraksyon touris ki pi koni yo.

Haïti
Haïti
Haïti

13- Fò Pikolèt

Nèg sou Lanmè Karayib la, fò istorik sa a ki sitiye nan Cap-Haitien se yon kote ki kaptivan pou amater istwa militè yo. Li ofri tou yon View espektakilè nan oseyan an.

Haïti
Haïti
Haïti

14- Arcadins Coast

Côte des Arcadins se yon rejyon kotyè ki sitiye nan nò kapital ayisyen an, Port-au-Prince, ki pwolonje sou lanmè Karayib la. Li se youn nan destinasyon touristik ki pi popilè Ayiti, li te ye pou plaj sab li yo, dlo kristal klè ak peyizaj espektakilè. Rejyon an se ideyal pou rayisab detant, espò dlo ak lanati.

Atraksyon remakab sou Côte des Arcadins gen ladan plizyè bon jan kalite otèl ak resorts, tankou pi popilè Club Indigo a, osi byen ke kote pafè pou plonje plonje, plonje, navige, ak lòt aktivite akwatik. Vizitè yo ka eksplore tou pi piti zile vwazen, tankou Île à Vache, ki aksesib pa bato epi ki renome pou trankilite li yo ak bote natirèl.

Côte des Arcadins se yon vrè refij lapè, ki ofri yon èskapad ap detann lwen ajitasyon ak ajitasyon nan lavi iben pandan y ap pèmèt ou dekouvri bote natirèl ak richès maritim nan Ayiti.

Haïti
Haïti
Haïti

15- Cascade Cascade

Cascade Saut d’Eau se youn nan kaskad dlo ki pi popilè ann Ayiti. Li se yon sit trè konsidere, pa sèlman pou bote natirèl li yo, men tou pou siyifikasyon relijye ak kiltirèl li yo.

Kaskad dlo a konsiste de plizyè kaskad dlo k ap koule nan yon basen mòn, antoure pa vejetasyon Fertile. Dlo ki klè ak fre atire anpil vizitè, tou de lokal ak entènasyonal, ki vin naje, detann epi jwi peyizaj la.

Saut d’Eau se yon kote pelerinaj enpòtan tou pou kwayan yo, sitou sa ki nan relijyon Vodou a. Chak ane, dè milye de moun ale sou sit la, espesyalman nan dat 16 jiyè, fèt nan Our Lady of Mount Carmel, kote lapriyè ak seremoni relijye yo òganize alantou kaskad dlo a.

Sit la konbine bote natirèl, espirityalite ak tradisyon kiltirèl, sa ki fè l ’yon destinasyon inik an Ayiti.

Haïti
Haïti
Haïti

16- Ewo nan Vertières

Ewo Vertières yo deziyen figi anblèm nan batay Vertières, ki te dewoule 18 novanm 1803, toupre Cap-Haïtien, nan nò Ayiti. Batay sa a te make viktwa desizif fòs ayisyen yo sou lame fransè a, yon evènman kle nan listwa endepandans Ayiti.

Batay Vertières konsidere kòm youn nan moman ki pi enpòtan nan Revolisyon ayisyen an, paske li konfime defèt lame Napoleon an e asire endepandans Ayiti, ki te pwoklame nan dat 1ye janvye 1804. Se poutèt sa, Ewo Vertières yo selebre pou yo. wòl enpòtan nan batay pou libète ak emansipasyon esklav yo.

Pami ewo sa yo, pi popilè yo enkli:

Jean-Jacques Dessalines, youn nan lidè militè ki pi enpòtan nan Revolisyon Ayisyen an, ki te dirije twoup ayisyen yo pandan batay Vertières la e ki t ap vin premye anperè Ayiti.

Henri Christophe, yon lòt lidè militè kle nan revolisyon an, ki te jwe yon gwo wòl nan defans nasyon an ki te nouvo e ki t ap vin wa Ayiti kòm Henri I.

Alexandre Pétion, yon lòt jeneral revolisyon an, ki ta vin prezidan Ayiti apre endepandans e ki ta jwe yon wòl enpòtan nan konsolidasyon Leta ayisyen an.

Viktwa Vertières te yon zak senbolik nan rezistans esklav ak Afriken yo kont opresyon kolonyal, e li rete yon sous fyète nasyonal ann Ayiti. Chak ane 18 novanm, Ayiti komemore viktwa sa a nan Jou Endepandans lan, onore Ewo Vertières yo ak kontribisyon yo nan nesans premye repiblik nwa endepandan an.

Haïti
Haïti
Haïti

17- 500 Etap Meday Mirak

Tanp relijye sa a ki sitiye nan vil Coteaux (Caye, Sid Ayiti) se yon kote pelerinaj enpòtan. Vizitè yo monte 500 etap pou yo rive nan yon chapèl ki dedye a Vyèj Mari. Yon eksperyans ki se tou de espirityèl ak fizik.

Haïti
Haïti
Haïti

18- Cormier Beach Resort

Cormier Plage Resort se yon resort ki sitiye nan Okap, nan nò Ayiti, sou bèl kòt lanmè Karayib la. Se resort sa a li te ye pou anviwònman idilik li yo, anbyans kalm ak bon jan kalite sèvis, atire tou de vwayajè lokal ak entènasyonal kap chèche detant ak trankilite.

Resort nan ofri yon varyete de enstalasyon ak sèvis, ki gen ladan chanm konfòtab, yon pisin, restoran k ap sèvi cuisine lokal ak entènasyonal, osi byen ke aksè dirèk nan plaj la. Cormier Plage Resort se yon kote popilè pou èskapad amoure, vakans fanmi, oswa menm seminè ak evènman biznis grasa enfrastrikti modèn li yo.

Youn nan atraksyon prensipal yo nan Cormier Plage Resort se anviwònman natirèl eksepsyonèl li yo, ak plaj sab blan, dlo kristal ideyal pou naje ak opòtinite pou aktivite nan dlo tankou plonje plonje, kayak ak plonje. Resort la tou pre gwo sit touris tankou Citadelle Laferrière, kav Marie-Jeanne, ak Fort Picolet, ki pèmèt vizitè yo dekouvri eritaj istorik ak kiltirèl rejyon an.

Haïti
Haïti
Haïti

19- Katedral Notre-Dame Okap

Katedral Notre-Dame nan Cap-Haitien se youn nan legliz ki pi bèl e ki pi enpòtan ann Ayiti. Sitiye nan kè vil Okap, katedral sa a non sèlman reprezante yon gwo senbòl relijye pou popilasyon ayisyen an, men li se tou yon sit istorik ak achitekti enpresyonan ki merite yon vizit.

Katedral Notre-Dame nan vil Okap te bati nan 18tyèm syèk la, e premye vèsyon li a se nan 1670. Sepandan, li te rebati plizyè fwa pandan syèk yo, sitou apre evènman devastatè tankou tranblemanntè. Vèsyon aktyèl la, ki soti nan 1929, se yon egzanp pafè nan achitekti kolonyal ayisyen an, ak melanj li yo nan stil neoklasik ak barok.

Li dedye a Our Lady of the Assumption, epi li se yon kote pou adore chak jou pou moun ki rete nan vil la. Katedral la tou òganize selebrasyon enpòtan, sitou sa yo ki lye ak fèt patwonal vil la, ki onore Vyèj Mari a 15 out.

Haïti
Haïti
Haïti

20- Lak Péligre

Lac de Péligre se yon lak atifisyèl ki sitiye nan rejyon santral Ayiti, nan depatman Latibonit, apeprè 30 kilomèt nan nòdès vil Mirebalais. Lak sa a te kreye an 1956 nan konstriksyon baraj Péligre, yon pwojè ki te gen entansyon bay peyi a idwoelektrik. Lak la manje pa Grise River, epi li kouvri yon zòn nan apeprè 50 km².

Lak Péligre se yon sous enèji enpòtan pou Ayiti, paske li alimante plant idwoelektrik Péligre ki se youn nan sous prensipal elektrisite peyi a. Sepandan, lak la ak baraj li yo tou gen efè sou anviwònman an ak kominote lokal yo, tankou pwoblèm ki gen rapò ak ewozyon, inondasyon ak jesyon resous dlo.

Lak la se tou yon sit pitorèsk, ki ofri opinyon espektakilè ak yon atmosfè lapè, byenke li pafwa difisil pou jwenn aksè akòz topografi zòn nan. Malgre ke Lake Péligre se sitou li te ye pou wòl li nan jenerasyon elektrisite, li rete yon kote ki enterese pou moun k ap chèche eksplore bote natirèl Ayiti.

Nan zòn ki antoure a gen tou opòtinite pou randone ak eksplore paysages montay yo, vilaj lokal yo ak rivyè.

Haïti
Haïti
Haïti

Pataje pi renmen ou!

Ayiti se yon destinasyon ki gen plizyè aspè. 20 sit sa yo se jis yon gou nan bèl bagay peyi a gen pou l ofri. Si w konnen lòt kote ou pa dwe rate, pataje yo nan kòmantè yo!

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Yvenson FRANÇOIS

Silvouplè mwen ta renmen ou ban m plis detay sou chak lye touristik sa ya

09 Janvye 2025 | 12:54:36 PM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Salon du Livre de Port-au-Prince anonse ouvèti enskripsyon otè pou dezyèm edisyon li

Salon du Livre de Port-au-Prince se yon inisyativ literè òganizasyon kiltirèl Salon du Livre de Port-au-Prince (OCSLP), ki baze sou dezi pou ankouraje kilti ayisyen an an jeneral, ak anfaz patikilye sou literati. Òganizatè yo nan evènman an fèk anonse enskripsyon yo nan otè, ki moun ki pral nimewo 20, ak sa yo ki nan mezon piblikasyon, ki moun ki pral nimewo 5 pou dezyèm edisyon an, ki pral pran plas nan Vandredi Desanm 13 2024, nan lokal yo nan Enstiti franse a. an Ayiti. Dat limit enskripsyon an se Jedi 10 oktòb ane sa a. Tanpri sonje ke premye arive ki satisfè kritè obligatwa yo pral elijib pou patisipe nan dezyèm edisyon evènman an, dapre òganizatè yo. Seleksyon rijid ak restriksyon sa a nan sèlman 20 otè gen pou objaktif pou garanti yon eksperyans anrichisman pou otè yo ak piblik la, kidonk ankouraje echanj natif natal alantou travay yo prezante yo. Otè endepandan ak kay piblikasyon ki enterese enskri otè yo pou patisipe nan dezyèm edisyon sa a nan emisyon an envite pou soumèt aplikasyon yo atravè lyen sa a: https://form.jotform.com/louirardjohn8/salon-du-livre-de-port -au-prince. Pou kay piblikasyon ak distribisyon ki planifye pou yo ekspoze jou evènman an, ou ka enskri lè w klike sou lyen sa a: https://form.jotform.com/242596699603068. Yo mande w kontakte yo nan adrès sa a: salondulivre2023@gmail.com nan ka ta gen difikilte. Fwa Liv Pòtoprens toujou vle rete fidèl ak filozofi li, ki se ofri yon platfòm bay jèn otè yo epi ankouraje richès pwodiksyon literè ayisyen an, nan sipòte nouvo otè ki kontribye nan devlopman li. Evènman sa a se yon kontinyasyon nan premye edisyon an, ki vize pèmèt aparisyon nan yon anviwònman ki favorab nan echanj, kote otè jèn ka rankontre, pataje eksperyans yo epi angaje yo nan dyalòg ak lektè ak pwofesyonèl liv. Dapre òganizatè yo nan evènman an, patisipasyon ou kòm yon otè jèn yo pral esansyèl pou anrichi montre nan epi ofri yon eksperyans divèsifye nan vizitè yo. Envitasyon pou rantre nan inisyativ nòb sa a bay jèn otè ki poko pibliye 5 liv. Ou menm ki konsène, boul la se kounye a nan tribinal ou. Pa ezite fè jou sa a, 13 desanm 2024, yon jou inoubliyab pou tout moun ki renmen liv.

Ayiti: Kanaval ak Rara: Pèspektiv sou kilti ak idantite ayisyen

Nan tradisyon nou an, kanaval reprezante yon aktivite kiltirèl esansyèl. Vreman vre, pou kenbe li ane sa a, Leta te tire nan trezò piblik la non sèlman yon gwo sòm, men tou yon gwo konsantrasyon nan fè respekte lalwa pou asire pwoteksyon ak sekirite moun ki kanaval nan zòn nan. Malgre anpil kritik ak enkyetid ke sèten medya te eksprime sou yon bò, apre yon lòt bò opozisyon demokratik la, alòske se vre ke nan Pòtoprens enkyetid sa yo te gen yon konsekans pa mwens enpòtan sou pwogrè fèt sa a. mwens vre ke sa te ka nan lòt vil pwovens yo, kòm prèv nan depatman sidès otorite yo pa t anrejistre anyen kòm yon eleman aksidan oswa ensidan pandan pwogrè kanaval la kontrèman ak Pòtoprens. Sètènman, pwoblèm sosyo/ekonomik yo de pli zan pli enkyete, poutan sa ki fè nou sa nou ye jodi a, yon pèp lib e endepandan se pa lòt ke eksepsyonèl nou. Sa a pwofondman eksprime karakteristik intrinsèque nou an relasyon ak moun. An reyalite, istorikman nou se yon pèp ki ri ak kriye, souri ak irite, danse ak frape sistèm nan, chante ak goumen tèlman byen ke "grenadya alaso sa ki mouri zafè ya yo" se chante ki pi anblèm nan esklav yo pou konkèt la. nan libète nou an. Nou pa gen entansyon fè reklamasyon ke moun ki eksprime dezakò yo ak kanaval la montre yon defisi istorik. Sepandan, nou kite nan lonbraj yon kesyon fondamantal: poukisa Leta okipe kanaval pandan rara a tankou yon timoun abandone? Rara a se pa sèlman yon senp tradisyon kiltirèl men, sitou, se eritaj vanyan sòlda nou yo ki te goumen avèk kouraj lame ekspedisyonè fransè a, ki pi pwisan nan epòk la.Alòske, mas kiltirèl sa a, li toujou majinalize pa otorite leta. . Yo mete aksan sou koyesyon sosyal se pwen mouri kanaval, yon lòt bò, se pwen fò rara a. Kòm prèv, Jedi Mouri a nan tradisyon Voudouesk nou an ki reprezante seremoni ouvèti pou bann rara yo, se temwayaj flagran koyesyon sosyal sa a. Epi, an reyalite, te gen sèk moun ki te pran direksyon divèjan pou yo asiste seremoni ouvèti bann rara yo. Pou seremoni ouvèti sa a atmosfè a te yon gou nan kanaval an tèm de koulè. Sou bò Croix Hilaire, pou tit chanpyon Ratyèfè plen fòs bann, koulè klib li a te trè divès, yon rad long nan jòn abriko, mov blan, Lè sa a, echap blan. An tèm de pèfòmans, gwoup sa a te konplètman pwouve konpetans li chanpyon gras a asenal li yo nan mizisyen ki pa t ’nan faz tès yo. Pou di verite a, yo te fè nòt yo ak presizyon chirijikal kòm yon doktè-chirijyen nan pwosedi chirijikal li. Senkronizasyon ki genyen ant mizisyen yo, enstriman yo ak Lè sa a, fanatik yo fòme yon antye ak amoninize parfe byen. Gwoup sa a non sèlman gen maji mo ak vèb, li sanble ke yo tou gen maji a frison menm fanatik yo ki pi ezite. Anplis, pèfòmans li pou Jedi mouri sa a se te yon defi pou rival li nan wikenn sa a nan limit ke pèfòmans yo te mwens bon. Sou bò senbòl limyè a, Grap Kenèp se te bèl bagay nan aswè Jedi mò yo. Klib li abiye an koulè ki apwopriye pou aswè a, echap koulè wouj violèt, jersey koulè wouj violèt, Lè sa a, blan "kolan". Nan yon fason senbolik, maryaj koulè sa a reprezante Baron nan Vodou ayisyen an. San okenn dout, se te pi bèl reprezantasyon senbolik aswè a. An tèm de pèfòmans, retounen soti nan simityè a nou te santi yon chalè trè fò nan rejwisans, ekspresyon, ak jwe pou yon pèfòmans konplètman ekilibre. An sa ki konsène Chenn Tamarin, li te deja 2 a.m. lè ekip nou an te rankontre l, se te yon pèfòmans mwens bon pase sa nou te abitye. Sou bò senbolik li kite yon bagay yo dwe vle. Nouvèl li se ke li te gen pwòp medya li. Petit-Goave/Kilti ak Sosyete

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon