contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

50 Jèn Fanm Ayisyen Fòme Nan Teknoloji Dijital: BIZNISLIFE & UHDES Ouvri Chemen Pou Yon Nouvo Jenerasyon Lidè!
50 Jèn Fanm Ayisyen Fòme Nan Teknoloji Dijital: BIZNISLIFE & UHDES Ouvri Chemen Pou Yon Nouvo Jenerasyon Lidè!
50 Jèn Fanm Ayisyen Fòme Nan Teknoloji Dijital: BIZNISLIFE & UHDES Ouvri Chemen Pou Yon Nouvo Jenerasyon Lidè!

50 Jèn Fanm Ayisyen Fòme Nan Teknoloji Dijital: BIZNISLIFE & UHDES Ouvri Chemen Pou Yon Nouvo Jenerasyon Lidè!

Nan dat 2 fevriye 2025, yon nouvo inisyativ anfavè otonòm fanm yo te wè limyè ak lanse yon pwogram fòmasyon pou pwofesyon dijital, ki te sipòte pa BIZNISLIFE ak UHDES (Ijans Ayiti pou Devlopman Ekonomik ak Sosyal). Pwojè anbisye sa a gen pou objaktif pou fòme ak sipòte 50 jèn fanm ki soti nan depatman Nippes nan mond dijital la, konsa ofri yo yon pòtay nan pwomès opòtinite pwofesyonèl.

Yon chemen estriktire ant antreprenarya ak devlopman pèsonèl

Depi premye jou yo, patisipan yo te plonje nan yon dinamik aprantisaj entansif. Fòmasyon an te kòmanse ak yon atelye antreprenarya ki te dirije pa Valery NUMA, yon ekspè rekonèt nan domèn nan, ki te pataje konsèy li yo pandan yon konferans ki gen tit "Impacting your community through entrepreneurship" nan Camp-Perrin, nan lokal Le Recul Résidences.

Pwogram sa a pa t sèlman nan aspè teknik: 16 fevriye, yon seyans espesyal sou devlopman pèsonèl te dirije pa James LAMITIÉ, yon jèn aktivis sosyal. Objektif la? Ranfòse konfyans ak detèminasyon patisipan yo, de avantaj esansyèl pou evolye nan mond pwofesyonèl la ak fè fas a defi dijital.

Gade tou

Fòmasyon pratik pou imèsyon konplè nan dijital

Youn nan pwen fò nan pwogram nan se etablisman an nan atelye espesyalize nan domèn dijital kle:

- Konsepsyon grafik: Sipèvize pa Swans ELASMÉ ak Ben Merisson PIERRE, modil sa a pèmèt patisipan yo jwenn baz yo nan kreyasyon vizyèl ak konsepsyon grafik.

- Maketing dijital: Dirije pa Marc-Landre LAGUERRE ak Jean-Richard DUCE, atelye sa a konsantre sou estrateji kominikasyon sou entènèt, jesyon medya sosyal ak optimize vizibilite dijital.

- Fotografi: Jean-Richard DUCE, PDG BIZNISLIFE te dirije, atelye sa a te fòme jèn fi yo nan teknik tire ak enpòtans vizyèl nan kominikasyon dijital.

Mèsi a modil sa yo ki konbine teyori ak pratik, benefisyè yo akeri ladrès esansyèl pou yo reyisi nan ekonomi dijital la epi devlope pwòp pwojè yo.

Yon pwogram ki ale pi lwen pase fòmasyon: yon tranplen pou lavni

Pwogram sa a pa sèlman bay konpetans teknik: li te kreye tou yon vrè kominote fanm ki angaje yo, ki pare pou youn ede lòt epi kolabore sou pwojè inovatè.

Inisyativ la te rive nan pipo li nan dat 8 mas 2025, pandan Fowòm Inovasyon ak Lidèchip Fanm yo, ki te òganize pou selebre Jounen Entènasyonal Dwa Fanm yo. Evènman sa a te make pa anrichi echanj ant fanm antreprenè, lidè ak pwofesyonèl, mete aksan sou wòl santral fanm nan inovasyon ak devlopman dijital.

Pandan fowòm sa a, Clara Guillaume, yon figi anblèm nan lidèchip fi, kaptive odyans lan ak yon konferans enspire sou tèm nan: "Inovasyon ak lidèchip fi: chak fanm gen yon wòl yo jwe"

Li mete aksan sou enpòtans konfyans nan tèt yo, pèseverans ak konsèy, eleman kle pou fanm yo reyisi nan domèn teknolojik.

Pwojè inovatif prezante pa patisipan yo

Fowòm nan te yon opòtinite tou pou 50 jèn fanm ki te resevwa fòmasyon pou mete aksan sou talan yo atravè pwojè konkrè ak enpak. Yo gwoupe an ekip, yo prezante inisyativ dijital ki konsantre sou:

Pwomosyon pwodwi lokal yo sou entènèt
Pwomosyon kilti ayisyen an atravè kontni vizyèl
Amelyore aksè nan edikasyon dijital nan zòn riral yo

Prezantasyon sa yo montre kouman jèn fi sa yo pare pou sèvi ak konpetans yo pou kreye enpak reyèl nan kominote yo.

Nan direksyon pou enklizyon dirab fanm nan dijital

Pwogram BIZNISLIFE ak UHDES inisye pa sispann la. Li fè pati yon vizyon alontèm ki vize ranfòse prezans fanm nan sektè dijital la epi ba yo resous ki nesesè pou antreprann biznis.

Ak fòmasyon sa a, 50 jèn fanm ayisyen sa yo pa sèlman aprann ankò: yo se kounye a aktè chanjman, yo pare pou konkeri mond dijital la ak enspire lòt jenerasyon fanm an Ayiti.

Teknoloji dijital se yon levye pwisan pou emansipasyon e grasa pwogram sa a, jèn fi talan sa yo pare pou transfòme lavni.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Pelina Ericles

Merci pour l’article🤗🤗

L’aventure continue🔥🔥

16 Mas 2025 | 07:27:04 PM
Rosemé Marie Lincey Bet-shaïda

Je profite de ma voix et de la voix des femmes qui étaient en formation pour remercier Haiti Wonderland pour la lumière qu'il a apporté sur 50 jeunes femmes qui ont pris des initiatives dans le domaine du numérique et mettre en valeur BIZNISLIFE et l'UHDES qui ont cru en nous pour nous aider à développer nos capacités.
Haïti wonderland merci beaucoup

16 Mas 2025 | 07:35:27 PM
Edmonde Marie-Junie Alsaint

Ce n'était pas une simple formation mais c'était aussi un lieu d'apprentissage familial car il n'est pas facile pour que les femmes ont une bonne collaboration et pourtant Biznislife le fait en un mois grâce à un mouvement de reseautage pour créer de l'amitié entre les participantes. Pour moi personnellement c'était une très belle aventure.

16 Mas 2025 | 07:41:00 PM
Swans

Être mentionné dans un tel article témoigne de l'importance de l'éducation numérique en Haïti et de la responsabilité que nous, jeunes professionnels, avons dans la transmission du savoir. Contribuer à la formation en Graphic Design, c'est bien plus qu'enseigner des techniques ; c'est offrir aux participants les outils pour exprimer leur créativité et s'imposer dans un monde digital en constante évolution. Je suis honoré de faire partie de cette initiative et motivé à poursuivre cette mission de partage et de développement du numérique dans mon pays.

16 Mas 2025 | 07:45:01 PM
Woodiany Derane

Merci à wonderland pour cet article. J'ai adoré votre approche . Très inspirant!

16 Mas 2025 | 08:10:11 PM
Jackciana Petida Nicolas

Mwen se Youn nan benefisyè program de fomasyon ke Biznislife ak patnè li òganize program sa se yon terapi pou mwen li edem familyarizem ak plizyè lòt fanm e li pèmèt mw devlope konnesans mw nan youn nan metye nimerik yo kise fotografi e map kontinye fè plis eksperyans avek yo toujou

16 Mas 2025 | 08:22:44 PM
Jose daphkar Christian

C'est une opportunité exceptionnelle pour nous les jeunes femmes avisées. Merci à Bisnislife et son partenaire UHDES.

16 Mas 2025 | 08:22:59 PM
Ernica Eliassaint

"Bravo BiznisLife & UHDES pou bèl inisyativ sa! Fòmasyon sa a se yon benediksyon pou mwen ak 49 lòt fanm ki te gen chans patisipe. Mèsi espesyal pou fòmatè Graphic Design yo, ELASME Swans ak Ben Merisson Pierre, ki te pataje konesans yo ak pasyans pou ede nou grandi nan domèn sa. Gras ak yo, nou pare pou enpakte kominote nou pi byen! Anpil lanmou pou nou 🫂❤️. Yon lòt fwa, mèsi BiznisLife & UHDES pou opòtinite sa 🙏."

16 Mas 2025 | 08:33:05 PM
Djiveline JADOR

Atik sa vrèman enteresan. Mwen kontan wè gwosè travay sa #BiznisLife ak UHDES ap òganize a. Mwen se yon jèn ki mache nan lojik lidèchip feminen an, mwen ta renmen nou reyalize bèl fòmasyon sa a nan Nò a tou🙏.

17 Mas 2025 | 07:40:06 AM
Diana Dérat

Mwen se yon benefisyè nan program fòmasyon sa ,mwen kwè nan nan chanjman kominote nou e menm nasyon an ,byenfè pa janm pèdi mèsi Biznislife ak UHDES,ann vanse pou yon pi bon demen .

17 Mas 2025 | 03:37:16 PM
WidLINe JEAN

Mwen ap felisite Biznislife ak UHDES kite mete tèt yo ansanm pou te mete program sa sou pye pou te prouve nou menm fanm nou gen apil enpak nou ka fè epi pote nan sosyete a mpa regrèt dutou mte pami 50 fanm sa yo ,epi sak fèm plus kontan yo pa lage nou jus kounya yap panse pou nou mèsi trò piti poum ta di nou pou gro travay sa nap fè a lipa gen pri mw renmen nou mèsi

28 Mas 2025 | 10:41:19 PM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ayiti / Fort Saint-Joseph: Vès Istorik Rezistans

Sitiye nan Okap, Fort Saint-Joseph kanpe tankou yon gadyen an silans nan istwa Ayiti. Konstwi an de etap, an 1748 ak 1774, travay defansiv sa a te yon fwa yon eleman enpòtan nan sistèm pwoteksyon vil la kont atak kolonyal franse yo. Ansanm ak lòt fò tankou Picolet ak Magny, misyon li se te kontwole pasaj maritim yo ak defann souverènte ayisyen an. Sepandan, istwa li pa limite a fonksyon defansiv li. An 1802, Lè sa a, anba kontwòl jeneral Henry Christophe, fò a te vin sèn nan yon zak ewoyik nan rezistans. Te fè fas ak lame ekspedisyonè franse a, Christophe te bay lòd pou detwi magazin an poud ak pòtay antre nan fò a, konsa rann li tanporèman inutilisables. Jès vanyan sa a, byenke taktik, te kite sikatris ki pa efase sou estrikti fò a, ki temwaye eklatman feròs ant fòs kolonyal franse yo ak konbatan rezistans ayisyen yo. Mak istorik sa yo, ki toujou vizib jodi a, ofri yon fenèt sou tan pase peyi a. Yo pèmèt vizitè yo ak istoryen yo entèprete gwo batay ki te fòje idantite ayisyen an. Fort Saint-Joseph, kòm temwen rezistans ak lit pou libète a, enkòpore lespri endoptab pèp ayisyen an. Lè Gouvènman ayisyen an te rekonèt enpòtans istorik li a, li te klase ofisyèlman Fò Saint-Joseph kòm eritaj nasyonal an 1995. Rekonesans sa a te prepare wout pou efò restorasyon ki te vize pou prezève rès presye eritaj militè ayisyen an. Gras a kolaborasyon ant sektè piblik la ak finansman prive lokal yo, fò a dènyèman te retabli ak amelyore. Kidonk, Fort Saint-Joseph rete pi plis pase yon senp estrikti wòch. Se yon senbòl vivan nan rezistans ak detèminasyon pèp ayisyen an, ki raple tout vizitè yo ke istwa Ayiti anrasinen byen fon nan lit pou libète ak diyite imen. Pou dekouvri bijou listwa ayisyen an gras ak reyalite vityèl, ou ka vizite lyen sa a: https://haitiwonderland.com/haiti-virtual-reality-ht/monuments-histoire/haiti--fort-saint-joseph--visite- virtual/ 11

Jean-Jacques Dessalines, lidè revolisyon ayisyen an

Nan annal istwa Ayiti, yon zile ki sitiye nan Karayib la nan papòt Gòlf Meksik la e ki pataje ak Repiblik Dominikèn, Jean-Jacques Dessalines parèt tankou yon Phoenix nan sann opresyon. Li te fèt esklav 20 septanm 1758 lakay Henri Duclos, nan Cormier (Grande-Rivière-du-Nord), nan koloni franse Sendomeng, Desalin se te yon kreyòl orijin Afriken (Afwo-Karayib). pandan abolisyon an 1794 reyalize atravè revòlt esklav, aktyèlman te sèvi kòm yon ofisye nan lame franse a pandan Revolisyon fransè a. Nan epòk sa a, lide libète ak egalite te nan kè enkyetid abitan koloni yo. Dessalines te patisipe aktivman nan batay kont fòs Panyòl ak Britanik yo, ansanm ak franse yo, nan Santo Domingo. Lè Jean-Jacques Dessalines te monte nan rang Lyetnan Jeneral, te vire kont franse yo pandan ekspedisyon Leclerc la, ke Bonaparte te voye Sen Domeng pou retabli otorite kolonyal ak esklavaj pandan Revolisyon ayisyen an. Apre yo te kaptire ak depòtasyon Tousen Louvèti an Frans nan dat 7 jen 1802, Desalin te pran yon wòl prensipal nan kontinye batay pou endepandans la. Li te dirije anpil batay, tankou batay Crête-à-Pierrot nan mwa mas 1802, kote li te galvanize sòlda li yo ak deklarasyon popilè li yo: "Kite moun ki vle rete esklav fransè yo kite fò a, se pou moun ki, okontrè, Ki moun ki vle mouri tankou moun ki lib, mete liy bò kote m ’." Nan dat 1ye janvye 1804, Jean-Jacques Dessalines te reyalize objektif endepandans yo te espere depi lontan lè li te pwoklame Ayiti kòm yon nasyon souveren, li te vin tounen dezyèm peyi nan Amerik yo ki te pran endepandans nan men yon pouvwa kolonyal. Li te vin premye lidè nasyon ki fèk fòme a e yo te rele l Anperè sou non James I. Sepandan, rèy enperyalis li a te make pa politik otoritè ak brital, tankou masak anpil kolon blan ak redistribisyon tè bay peyizan ki te nan men jeneral lame endepandans yo. Anplis de sa, li te òganize lachas pou delenkan nan vil la pandan y ap mete ann aplikasyon politik agrè solid, paske yo konsidere ke yo reprezante yon menas pou estabilite nasyon an, aksyon kontwovèsyal sa yo te lakòz divizyon nan sosyete ayisyen an. Desalin te asasinen 17 oktòb 1806 apre yon konplo kèk nan jeneral li yo te òganize nan lame ayisyen an, lanmò li te make fen peryòd kout men enfliyan li sou pouvwa a. Malgre konfli ki te genyen sou metòd li yo, yo rekonèt li kòm prensipal achitèk endepandans Ayiti e yo te onore non l an 1903 lè yo te atribiye a im nasyonal ayisyen an, La Dessalinienne, ki konpoze pa Justin Lhérisson. Finalman, gwo vizyonè Jean Jacques Dessalines. rete yon figi anblèm nan listwa Ayiti, rekonèt pou wòl li nan batay pou endepandans ak fen esklavaj nan rejyon an.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon