contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Kenscoff, lot kote Ayiti ke nou refize we
Kenscoff, lot kote Ayiti ke nou refize we
Kenscoff, lot kote Ayiti ke nou refize we

Kenscoff, lot kote Ayiti ke nou refize we

Chiche nan wotè, anlè vil Pétion-ville, vil Kenscoff se yon bijou limen anlè zòn metwopolitèn Pòtoprens.

Komin nan sitiye nan depatman lwès peyi d Ayiti, epi li se apeprè 10 kilomèt de sant vil Pòtoprens, kapital peyi a.

Vil Kenscoff te fonde an 1930, e li te monte nan ran komin an 1934. Komin nan gen yon sipèfisi 202,76 kilomèt kare e li konpoze de senk seksyon minisipal: Belle-fontaine, Bongars, Grand-fonds, Sourcailles. Ak New Touraine. Kenscoff se youn nan komin ki gen plis mòn ann Ayiti.

kenscoff, Haïti
kenscoff, Haïti
kenscoff, Haïti

Eksepsyon klimatik la.

Kenscoff se komin ki pi vèt nan zòn metwopolitèn Port-au-Prince, li ka sèlman konpare nan sans sa a ak kèk komin ki byen rakbwa nan depatman ki pi vèt an Ayiti, depatman Grand-Anse.

Klima eksepsyonèl Kenscoff (tanperati an mwayèn vil la varye ant 15°C nan kòmansman ane a ak 18°C ​​nan mwa Oktòb) ak pozisyon jeyografik li, ki mete l tèlman pre sant vil kapital ayisyen an. , fè li bay yon estati espesyal.

Li pa ta malonnèt pou nou deklare Kenscoff yon poumon vèt, nan mons ki gen twòp moun ak prèske toufe ki se zòn metwopolitèn Pòtoprens, kapital ekonomik Ayiti. Kòz sitiyasyon li kòm yon komin privilejye tou soti nan lefèt ke li sitiye nan enteryè a, ak soulajman dominan li se sèlman fèb, ki se karakterize pa yon klima ki sitiye ant fre ak frèt pandan tout ane a. Anplis de sa, Kenscoff se sèl vil nan zòn metwopolitèn Pòtoprens kote ou ka wè, eksepsyonèlman, nèj nan yon sèten moman nan ane a.

kenscoff, Haïti
kenscoff, Haïti
kenscoff, Haïti

Anviwònman ideyal la

Chèche yon kote pou pase vakans ou ak kè poze, yon kote pou chape nan lanati jenn fi, ou menm yon kote pou respire se pa yon ekzèsis difisil. Kenscoff se kote ideyal pou ale san ezitasyon. Fè prèske nan mòn rakbwa, Kenscoff se kote ki pafè pou randone. Klima dous ak fre li yo fasilite deplwaman efò ki nesesè pou monte pant segondè li yo.

Sitiye apeprè 1450 mèt, pi wo pase nivo Pòtoprens, klima fre Kenscoff te jwi tou fasilite pwodiksyon gwo kantite legim. Dekorasyon nan plantasyon fwi ak legum li yo kontribye mayifikman nan bote nan ekosistèm Kenscovite la.

kenscoff, Haïti
kenscoff, Haïti
kenscoff, Haïti

Rich nan sit touris

Anpil kay liks nan fanmi rich yo nan Pétion-ville, ak Pòtoprens, Fort Jacques Alexandre, (senbòl istorik ki reprezante sendika yo nan nwa ak milat) Wynne Farm rezèv ekolojik, restoran an byosfè, lotèl la refij, otèl ak restoran ak anpil lòt kote bèl anpil, konstitye wo kote ki nan lis ak vo vizite nan vil sa a manyifik.

kenscoff, Haïti
kenscoff, Haïti
kenscoff, Haïti

Lòt Ayiti a

Kenscoff se youn nan kote ann Ayiti ke n ap toujou refize montre tout piblik la, paske vil la senbolize Ayiti ke nou pa ta vle vann bay rès mond lan. Ayiti ki manje ak respire byen ak diyite. E Kenscoff dekri bèl bagay byen, Ayiti ki pa chache don, men kliyan, paske li gen yo nan pèl, lwen kliche degradan yon peyi ki vejete nan mal absoli. Nou menm tou nou refize wè vèsyon Ayiti sa a, pou senp rezon ke li konfime, kontinyasyon eksplwa istorik zansèt ayisyen yo, ki te fèt nan dat 1ye janvye 1804.

An bref, Kenscoff se an Ayiti ki ap tann touris, tankou nenpòt lòt pati nan rejyon Karayib la, ki gen eksperyans eksepsyonèl pou ofri yo an retou, ansanm ak istwa inik nan istwa Ayiti a: Premye Repiblik Nwa nan mond modèn lan, ki te konnen kòman yo. pilonnen esklavaj, kolonyalis ak venen rasis la, pandan kreyasyon li, nan kòmansman 19yèm syèk la.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Paul jean-Philippe

Mw renmen jan nou dekri kenscoff la men pa bliye pandan nap respecte kilti nou fok nou pa bliye kreyol la non , mw ta swete paj la ta dwe kreyol anglè mesi bon travay

29 Desanm 2024 | 08:00:27 AM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Pap Jazz 2025, yon selebrasyon nan gwo kilti mizik ayisyen an

Dimanch 6 avril 2025, Karibe Convention Center nan Juvénat tounen yon veritab tanp kiltirèl pou fèmen 18yèm edisyon Festival Entènasyonal Jazz Pòtoprens (PAPJAZZ). Ane sa a, festival la te dewoule sou tèm "PAP JAZZ it UP", e se te nan twa sit ki sitiye prensipalman nan komin Pétion-Ville ke festival sa a te dewoule antyèman. Yon referans fèt nan Kwartye Latin, nan Sant Kiltirèl Ayiti-Brezil ak nan Otèl Karibe. Akòz sitiyasyon ki pa twò bon nan sant vil Pòtoprens nan dènye tan yo, yo te oblije abandone sit Enstiti Franse a. Sepandan, nou ka toutafè kalifye 18yèm edisyon Pap Jazz sa a kòm yon siksè. Se vre, festival sa a ki deja tounen yon evènman enpòtan nan ane ayisyen an, te make ane sa a sitou pa gwo rezilyans ak tenasite òganizatè yo ki te kapab adapte yo ak ritm peyi a pou yo ka satisfè festivalye fidèl yo. Malgre kontèks difisil la, festivalye sa yo pa t kite okenn opòtinite pou yo sove soti nan lavi difisil yo gras a mizik. Li enpòtan tou pou sonje ke 18yèm edisyon Pap Jazz la te reyalize apre de fwa li te repoze, nan kòmansman ane sa a, kote dènye a menm te fèt nan mwa mas paske de ensekirite. Se konsa, li apwopriye pou nou kalifye reyalizasyon moniman Foundation Haïti Jazz ak patnè yo kòm yon eksploatasyon eksepsyonèl, paske yo pa t dekouraje e yo te montre yon tenasite eksepsyonèl, pandan y ap adapte yo pou ofri Pòtoprens ak anviwònman li yo moman sa a nan devlopman, malgre doulè gwo vil la, atravè mizik. Yon pwogram ki sou nivo Ane sa a, òganizatè Pap Jazz yo te mete anpil aksan sou sa ke festival la dwe eksepsyonèl. Lè yo konsidere sitiyasyon difisil peyi a ap travèse depi kèk tan, Joelle Widmaier, direktè atistik festival la, te mete aksan sou depi nan konferans pou laprès ke yo te konsyan de sitiyasyon sa a. Se poutèt sa ane sa a, anplis atelye ak pèfòmans atis yo, te gen inisyativ tankou "Jazz pour Timoun" (Jazz pou timoun), "Jazz pour les enfants déplacés à cause de la violence dans les camps" (Jazz pou timoun deplase akòz vyolans nan kan), oswa "Mur de l’engagement" (Miray Angajman). Dènye inisyativ la te gen pou objektif ankouraje festivalye yo pran angajman pou byennèt peyi a atravè yon mesaj ekri ke yo ta pataje pita sou rezo sosyal.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon