contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

23 out : Jounen Souvni komès esklav ak abolisyon li - Ayiti, Poto Libète.
23 out : Jounen Souvni komès esklav ak abolisyon li - Ayiti, Poto Libète.
23 out : Jounen Souvni komès esklav ak abolisyon li - Ayiti, Poto Libète.

23 out : Jounen Souvni komès esklav ak abolisyon li - Ayiti, Poto Libète.

Chak ane 23 out, mond lan reyini ansanm pou komemore Jounen Entènasyonal pou Komès esklav ak abolisyon li a, yon inisyativ UNESCO te lanse an 1998. Jounen souvni sa a dedye a trajedi komès esklav la ak abolisyon an. esklavaj, yon epizòd nwa nan istwa lemonn ki kontinye eklere konsyans yo. Sepandan, nan kè istwa sa a se yon evènman revolisyonè ki chanje kou limanite a: inirèksyon esklav nan Sendomeng, ke yo rele jodi a Repiblik Ayiti.

Haïti
Haïti
Haïti

Revolisyon Sendomeng la: Kòmansman Fen Esklavaj la

Nan lannwit 22-23 out 1791, nan Sendomeng, yon soulèvman esklav ta make kòmansman fen pou youn nan sistèm opresyon ki pi brital nan listwa. Sou lidèchip lidè tankou Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, ak lòt pèsonalite senbolik, mesye sa yo ak fi sa yo te defye enjistis ak detèminasyon san konsyans. Revòlt yo, kouraj ak dezespere, se te pwen depa nan yon seri evènman ki te mennen nan abolisyon esklavaj la non sèlman nan koloni franse yo, men tou nan tout mond lan.

Haïti
Haïti
Haïti

Ayiti: Premye Repiblik Nwa Endepandan

Wòl Ayiti nan abolisyon esklavaj pa ka souzèstime. Apre plis pase dis ane nan batay feròs, esklav Sendomeng non sèlman te rive jwenn libète yo, men tou te fonde, an 1804, premye repiblik nwa endepandan nan mond lan. Triyonf sa a pou Ayiti te voye ond chok atravè anpi kolonyal yo, sa ki te souke fondasyon komès esklav la. Lendepandans Ayiti vin tounen yon senbòl rezistans ak emansipasyon pou pèp oprime atravè lemond.

Haïti
Haïti
Haïti

Eritaj Inivèsèl Revolisyon Ayisyen an

Enpak Ayiti te santi pi lwen pase fwontyè li yo. Revolisyon ayisyen an te enspire mouvman abolisyonis nan Amerik di Nò ak Ewòp, ranfòse ka pou abolisyon esklavaj la. Li te tou simen laperèz nan mitan pwopriyetè esklav nan koloni yo, akselere efò pou mete fen nan pratik iniman sa a. Viktwa esklav ayisyen yo te montre ke aspirasyon pou libète ak diyite moun pa t kapab siprime, menm pa fòs ki pi opresyon yo.

Ayiti: Yon Poto mitan nan endepandans nan mond lan ke yo manke konnen
Ayiti: Yon Poto mitan nan endepandans nan mond lan ke yo manke konnen

Ayiti: Yon Poto mitan nan endepandans nan mond lan ke yo manke konnen

Ayiti, premye repiblik nwa endepandan nan mond lan, te jwe yon wòl eksepsyonèl nan demand endepandans lòt nasyon yo. Byenke lòt evènman istorik te pase souvan, kontribisyon Ayiti te bay nan liberasyon lòt peyi yo te enpòtan e li merite pou yo mete aksan sou. b~Revolisyon ayisyen an~b Nan fen 19yèm syèk la, Ayiti te jete chenn esklavaj yo e li te reyalize sa ki enposib lè li te libere tèt li anba dominasyon kolonyal franse a. Nan 1804, peyi a te pwoklame endepandans li, ki te inogirasyon nan yon nouvo epòk pou pèp oprime atravè mond lan. b~Enspirasyon pou Amerik Latin nan~b Revolisyon ayisyen an te yon gwo sous enspirasyon pou mouvman endepandans yo nan Amerik Latin nan. Figi ikonik tankou Simón Bolívar ak Francisco de Miranda te rekonèt kouraj ak detèminasyon ayisyen yo kòm yon fòs pou pwòp lit yo. Nan sipò materyèl ak ideyolojik mouvman sa yo, Ayiti kontribye nan aparisyon plizyè nasyon endepandan nan Amerik di Sid. b~Enfliyans an Afrik~b Pi lwen pase Amerik yo, Ayiti te jwe yon wòl enpòtan tou nan demand endepandans Lafrik. Lidè Afriken yo te kite yon eritaj ki te enspire tout jenerasyon konbatan pou libète sou kontinan Afriken an. Lide ke moun oprime yo te kapab leve kont opresè yo te jwenn yon eko pwisan nan lit yo pou endepandans ann Afrik. b~Sipò pou Mouvman Liberasyon~b Pandan tout listwa li, Ayiti te bay yon gwo sipò pou mouvman liberasyon atravè lemond. Keseswa atravè deplwaman twoup yo, resous finansye oswa diplomasi aktif, peyi a demontre solidarite li ak moun k ap goumen pou otonomi yo. Kontribisyon Ayiti te souvan diskrè men enpòtan anpil. Ayiti, kòm pyonye endepandans ak libète, kite yon enpak dirab sou sèn mondyal la. Eritaj li a rezone atravè kontinan, raple mond lan ke demand la pou libète se inivèsèl. Lè nou rekonèt ak selebre wòl Ayiti nan endepandans lòt nasyon yo, nou non sèlman onore istwa li, men nou pran angajman tou pou ankouraje yon avni kote tout moun gen opòtinite pou fòme desten yo.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon Komemorasyon Mondyal: Ayiti nan Onè

Premye komemorasyon Jounen Entènasyonal Souvni Komès Esklav ak Abolisyon li te fèt ann Ayiti an 1998, kòm rekonesans wòl desizif peyi sa a te jwe nan abolisyon esklavaj la. Jounen sa a se yon opòtinite pou rann omaj ewo ayisyen yo ki, atravè lit yo ak sakrifis yo, te poze fondasyon yon limanite ki pi jis e ki pi egalite. Li fè pati tou pwojè entèkiltirèl UNESCO, “Wout moun ki esklav yo”, ki vize pou ankouraje refleksyon pataje sou kòz ak konsekans komès esklav la.

Haïti
Haïti
Haïti

Devwa memwa ak angajman pou lavni

Jodi a, pandan n ap komemore Jounen Entènasyonal sa a, li pi enpòtan pase tout tan pou nou sonje wòl pyonye Ayiti nan batay kont esklavaj la. Revolisyon ayisyen an raple nou ke batay pou libète ak jistis se inivèsèl ak etènèl. Li anseye nou ke, menm an fas advèsite ki pi akablan, lespri imen an ka triyonfe sou opresyon.

Nan onore memwa viktim komès esklav yo ak konbatan ayisyen yo, nou dwe pran angajman tou pou kontinye batay yo pou aboli definitivman tout fòm eksplwatasyon moun. Se pou eritaj sa a enspire jenerasyon kap vini yo pou yo bati yon mond kote egalite, diyite, ak jistis yo pa ideyal byen lwen ankò, men reyalite tanjib pou tout moun.

Sous: https://www.unesco.org/fr/days/slave-trade-remembrance

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Haïti : Boukanye

Nan peyizaj pitorèsk Okap, kanpe yon kote ki enkòpore sans nan atizay ak cuisine ayisyen an: Boukanye. Kay pirat sa a, ki te fonde an Jiyè 2016, te byen vit tounen yon bijou ki dwe wè nan mitan restoran zòn nan, atire vizitè ki soti atravè mond lan pou atmosfè Rustic li yo ak meni inovatè. Sitiye sou boulva a, Boukanye se pi plis pase jis yon restoran; li se yon eksperyans nan pwòp dwa li yo. Le pli vit ke ou mache nan pòt li yo, ou ap akeyi pa dekorasyon ki selebre atizana lokal yo ak istwa a nan pirat yo ki te yon fwa navige dlo sa yo. Mi dekore ak penti vibran ak eskilti demontre angajman lokal la nan atizay ayisyen an, kreye yon anbyans cho ak natif natal. Men, Boukanye pa kontante sedui ak estetik li; cuisine li se jis kòm kaptivan. Enspire pa gou lokal yo, restoran an ofri yon fizyon envante nan asyèt tradisyonèl ayisyen ak teknik gastronomik kontanporen. Kit pou manje maten, manje midi oswa dine, meni Boukanye a ofri yon varyete alèz nan asyèt sezon, akonpaye pa cocktèl ekskiz ki selebre engredyan lokal yo. Sa ki fè Boukanye apa tou se angajman li nan inovasyon. Lè yo lanse yon vwayaj vityèl aksesib atravè smartphone oswa kask reyalite vityèl, restoran an te pouse limit eksperyans gastronomik la. Gras a teknoloji immersion sa a, vizitè atravè mond lan kapab kounye a eksplore cham Boukanye lakay yo, plonje tèt yo nan atmosfè kaptivan li yo epi dekouvri plezi inik gastronomik li yo. https://haitiwonderland.com/haiti-virtual-reality-ht/bar--restaurant/haiti--boukanye--visite-virtuelle/7 Kit ou se yon rezidan Okap oswa yon vwayajè ki anvi pou eksperyans natif natal, Boukanye ofri yon èskapad inoubliyab nan kè kilti ayisyen an. Lè li konbine atizay, cuisine ak inovasyon, restoran sa a parfe enkòpore lespri pwosede ki vibwan e dinamik ann Ayiti, envite tout moun antre nan yon vwayaj sansoryèl san parèy.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Eksplorasyon kiltirèl: Dekouvri nanm ayisyen an

Eksplorasyon kiltirèl ofri yon fenèt kaptivan nan richès ak divèsite eritaj mondyal la. Pami destinasyon ki kaptive ak istwa yo, atizay ak idantite inik yo, Ayiti kanpe kòm yon bijou kiltirèl ki merite dekouvri. b~Eritaj istorik:~b Istwa Ayiti make pa detèminasyon pèp ayisyen an devan esklavaj, kolonizasyon ak defi politik yo. Li se premye eta endepandan nan Amerik Latin nan ak sèl la te fonde pa yon revòlt esklav siksè. Eritaj istorik Ayiti reflete nan atizay, mizik, dans ak kwayans li. b~Atis ak Atizana:~b Ekspresyon atistik ayisyen an vibran e pwisan. Penti nayif, pi popilè pou koulè klere li yo ak tèm naratif li yo, gen rasin li nan tradisyon Vodou ak folklò lokal yo. Atis ayisyen yo te genyen renome entènasyonal nan kaptire lespri mistik ak lavi chak jou nan peyi a. b~Mizik, ritm nanm ayisyen an:~b Mizik se nanm palman an Ayiti. Soti nan konpa dirèk pou rive vodou pou rive djaz pou rive nan rasin, chak gen mizik gen yon istwa ki byen anrasinen nan kilti ayisyen an. Gwoup ikonik la, Boukman Eksperyans, fusion ritm tradisyonèl ak enfliyans modèn, kreye yon eksperyans sonik inik ki depase limit. b~Danse ak mouvman:~b Dans an Ayiti se yon selebrasyon lavi ak espirityalite. Dans Vodou, tankou Yanvalou ak Banda, enkòpore rituèl sakre pandan y ap prezève eritaj Afriken. Mouvman yo grasyeuz ak kostim kolore rakonte istwa ki soti nan istwa ayisyen an, kreye yon koneksyon pwofon ant pase ak prezan. b~Espirityalite ak Vodou:~b Vodou, souvan mal konprann, se yon eleman esansyèl nan kilti ayisyen an. Li se yon relijyon sinkretik ki konbine eleman Afriken, Ameriken Endyen ak Katolik. Seremoni Vodou yo, ak dans entoksikan yo ak rituèl mistik yo, se ekspresyon pwisan nan espirityalite ayisyen an epi yo anrasinen nan rechèch la pou koneksyon ak zansèt ak divinite. Eksplore nanm ayisyen an vle di fouye nan yon monn kote listwa, atizay, mizik ak espirityalite mare pou fòme yon rezo kiltirèl inik. Ayiti, ak divèsite li ak rezistans, ofri yon eksperyans ki rich nan emosyon ak dekouvèt. Kit nan lari yo trè aktif nan Pòtoprens, nan galri atizay vibran yo oswa nan ritm yo kaptivan, chak kwen nan peyi Karayib sa a revele yon fasèt kaptivan nan nanm pwofon ak vivan li.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon