contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Kisa 17 Oktòb reprezante pou Ayiti?
Kisa 17 Oktòb reprezante pou Ayiti?
Kisa 17 Oktòb reprezante pou Ayiti?

Kisa 17 Oktòb reprezante pou Ayiti?

Poukisa 17 Oktòb la grave nan kè Ayisyen yo? Asasina brital Jean-Jacques Dessalines la revele sekrè fènwa jèn repiblik la. Istwa ou bezwen konnen an.

17 Oktòb okipe yon plas trajik men fondamantal nan listwa Ayiti. Dat sa a make asasina Jean-Jacques Dessalines, fondatè nasyon Ayisyen an ak premye anperè sou non Jacques I.

Ki moun ki te Jean-Jacques Dessalines?

Jean-Jacques Dessalines rete youn nan figi ki pi ikonik nan listwa Ayiti. Li te fèt esklav ozanviwon 1758, li te monte pou l vin lidè militè ki te konsolide endepandans Ayiti an 1804, sa ki te fè peyi a premye repiblik Nwa lib nan mond lan ak premye nasyon nan Amerik yo ki te aboli esklavaj pou tout tan.

Dessalines te renome pou:

- Kouraj militè eksepsyonèl li nan batay kont fòs kolonyal franse yo
- Wòl desizif li nan batay Vertières an Novanm 1803
- Pwoklamasyon istorik li sou endepandans Ayiti a nan dat 1ye janvye 1804
- Vizyon li pou yon nasyon Nwa souveren ak endepandan

Sikonstans Asasina a

Nan dat 17 oktòb 1806, Dessalines te pran nan yon anbiskad nan Pont-Rouge, toupre Pòtoprens, pandan li t apral siprime yon revòlt nan sid la. Asasina li a te rezilta yon konplo òkestre pa lòt jeneral Ayisyen, sitou Alexandre Pétion ak Henri Christophe, ki te opoze ak stil gouvènans otoritè li a ak politik agrikòl radikal li yo.

Trayizon entèn sa a te revele gwo tansyon ki te deja egziste nan jèn nasyon an, apèn dezan apre endepandans li. Yo te miltile kò Dessalines epi abandone l sou yon plas piblik, yon senbòl brital nan fen yon epòk.

Eritaj Dessalines pou Ayiti Modèn

Malgre kontwovès ki te antoure rèy otoritè li a, Dessalines rete yon senbòl pwisan pou pèp Ayisyen an:

Yon ewo nasyonal: Li konsidere kòm vrè achitèk endepandans Ayisyen an, sila ki te gen kouraj pou kraze definitivman ak Lafrans kolonyal la.

Im nasyonal la: "La Dessalinienne," im nasyonal Ayiti a, adopte an 1904, pote non li epi onore memwa li.

Yon senbòl rezistans: Dessalines reprezante rezistans kont opresyon ak lit pou diyite pèp Nwa a, yon mesaj ki toujou rezone jodi a.

Yon figi konplèks: Istoryen yo kontinye deba sou eritaj li, ant metòd brital li yo ak vizyon li pou yon Ayiti souveren ak endepandan.

Jacmel:vil ayisyèn ki gen istwa ki lye ak liberasyon Amerik Latin
Jacmel:vil ayisyèn ki gen istwa ki lye ak liberasyon Amerik Latin

Jacmel:vil ayisyèn ki gen istwa ki lye ak liberasyon Amerik Latin

Jacmel se yon vil ki sitiye sou kòt sid Ayiti, plis presizeman nan depatman sidès la. Jiska jounen jodi a, vil la se yon kote ki renome pou achitekti kolonyal li ki byen prezève ak pou richès patrimwàn istorik li, ansanm ak karnaval li, youn nan pi popilè nan Karayib la. Jacmel se youn nan pi ansyen vil Ayiti. Gen kèk istoryen ki di ke li te egziste depi tan Tainyo, premye moun ki te abite zile a, ki te viv la depi avan Kristòf Kolon ak kolon li yo rive an 1492. Anvan li te vin Jacmel, vil sa a nan sidès Ayiti te rele Yakimel. Chanjman non Jacmel te fèt pa fransè yo pandan yo te kolonyalize pati lwès zile Espanyòl la. Pandan ane yo, Jacmel te tounen yon vil kote viv byen melanje ak bèlte lanmè a, nan kè vizitè li yo. Yo viv nati a an plen, epi lanmè a rete yon sous lajwa pandan tout jounen an. Jacmel ofri tout sa a, anplis pase li ki gloriye li kòm yon kote kle nan gwo istwa Ayiti. Avèk cham inik li, Jacmel se youn nan vil ayisyèn ki ka kite yon mak sou moun. Nan ane 50 ak 60 yo, jiska kòmansman ane 80 yo, Jacmel te youn nan destinasyon touristik ki pi popilè nan Karayib la akoz repitasyon li kòm yon vil ki gen bèlte ak gras natirèl ki pa t’ san rezon. Pandan tan sa yo, kòt Jacmel la te akeyi bato de kwazyè chaje ak tourist ki te vini soti nan tout kwen nan mond lan. Epi se tou pandan tan sa yo, ke Jacmel te youn nan vil ki te pi aktif nan komès nan Ayiti, youn nan vil ki te pi pwospè ekonomikman nan peyi a, sitou paske de gwo afluk tourist ki te vizite li regilyèman.

Kijan Ayiti Komemore 17 Oktòb

Chak ane, 17 Oktòb se yon opòtinite pou Ayisyen yo reflechi sou istwa nasyonal yo. Seremoni ofisyèl yo fèt nan Pont-Rouge, kote asasina a te fèt la, kote yo depoze kouwòn flè. Deba istorik, konferans, ak pwogram edikasyonèl raple nouvo jenerasyon yo sakrifis Dessalines.

Komemorasyon sa a envite tou yon refleksyon pi laj sou divizyon entèn ki make Ayiti depi premye jou endepandans li yo, yon tèm ki malerezman rete enpòtan jodi a.

Poukisa 17 Oktòb la Rete Enpòtan Jodi a

Plis pase de syèk apre lanmò li, Dessalines rete yon figi santral nan idantite ayisyèn nan. 17 Oktòb la raple Ayisyen yo:

- Pri endepandans ak libète
- Danje divizyon nasyonal la
- Enpòtans inite nan bati yon peyi solid
- Nesesite pou prezève souverènte ayisyèn nan

Nan yon kontèks kote Ayiti kontinye ap fè fas ak anpil defi politik, ekonomik ak sosyal, memwa Dessalines la sèvi kòm yon rapèl ke nasyon an deja simonte difikilte ekstraòdinè epi li posede nan tèt li resous pou rebati.

Yon Dat ki Grave nan Memwa Kolektif

17 Oktòb 1806 make yon pwen chanjman trajik nan listwa Ayiti, fen bridsoukou rèv fondatè li a. Men dat sa a senbolize tou rezistans yon pèp ki, malgre difikilte yo, kontinye leve kanpe epi goumen pou avni yo. Lè Ayisyen yo sonje Dessalines, yo onore non sèlman yon nonm, men lide libète ak diyite li te goumen pou li pandan tout lavi li.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dekouvri trezò kache nan Caracol: Yon refij lapè an Ayiti

Nich nan anbrase mayifik nan depatman Nòdès Ayiti a manti yon bèl mèvèy - Caracol. Zòn pitorèsk sa a pi plis pase yon destinasyon; se yon sanctuaire kote trankilite danse an amoni ak dou chuchote lanati. Soti nan pepiman zwazo kontni ak bèl souri abitan li yo, Caracol se yon vrè peyi mèvèy k ap tann yo dwe eksplore. Youn nan aspè ki pi kaptivan nan Caracol se anbyans trankilite li yo. Isit la, lapè se pa sèlman yon konsèp; se yon fason pou lavi. Menm zwazo yo sanble yo chante ak yon ons siplemantè nan lajwa, kòm si yo te jwenn pwòp tranch paradi yo nan mitan vejetasyon an Fertile. Antre nan Caracol santi tankou antre nan yon mond kote tan ralanti, ki pèmèt ou anbrase plezi yo senp nan lavi. Men, sa ki vrèman mete Caracol apa se moun li yo - nanm bon kè ki jwenn konsolasyon nan senplisite nan lavi chak jou yo. Angaje nan aktivite tankou lapèch ak jadinaj, yo enkòpore yon koneksyon pwofon ak tè a ki soutni yo. Ak nan mitan tout bagay, lespri travayè Caracol briye nan, ak pak endistriyèl la sèvi kòm yon limyè nan pwogrè ak opòtinite pou kominote a. Poutan, nan mitan ritm trankil lavi chak jou, Caracol bat ak enèji vibran kilti ayisyen an. Vodou, yon pati entegral nan lavi lokal, mare fil mistik li yo nan twal la nan seremoni ak tradisyon chak jou. Epi vini Jiyè, tout kominote a vin vivan ak selebrasyon patwonal ki atire dyaspora ayisyen nan tout kwen sou latè. Se yon tan nan reyinifikasyon lajwa, kote imèsyon kiltirèl rankontre konpetisyon lespri, soti nan kous kous grizant nan kous bato sezisman sou dlo yo briyan. Kòm solèy la kouche sou yon lòt jou nan Caracol, eksitasyon an pa fini - li transfòme. Sezon kanaval, ke yo rekonèt kòm "mardi gras," jete mò li sou peyi a, limen imajinasyon timoun yo ki anvi mete degize ak ègzèrsé fwèt pou fè malè kontan. Ri plen lè a pandan y ap kouri dèyè lòt, rèl lajwa yo eko nan lari yo, kreye souvni ki pral dire tout lavi. Nan Caracol, chak moman se yon selebrasyon, chak jou se yon temwayaj sou rezistans ak chalè pèp li a. Kidonk, si w ap chèche yon retrè trankil oswa yon avanti kiltirèl, Caracol envite w dekouvri bèl bagay kache li yo epi fè eksperyans maji a pou tèt ou. Apre yo tout, nan kwen sa a kaptivan an Ayiti, chak jou se yon vwayaj nan kè paradi a.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon