contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Kisa 17 Oktòb reprezante pou Ayiti?
Kisa 17 Oktòb reprezante pou Ayiti?
Kisa 17 Oktòb reprezante pou Ayiti?

Kisa 17 Oktòb reprezante pou Ayiti?

Poukisa 17 Oktòb la grave nan kè Ayisyen yo? Asasina brital Jean-Jacques Dessalines la revele sekrè fènwa jèn repiblik la. Istwa ou bezwen konnen an.

17 Oktòb okipe yon plas trajik men fondamantal nan listwa Ayiti. Dat sa a make asasina Jean-Jacques Dessalines, fondatè nasyon Ayisyen an ak premye anperè sou non Jacques I.

Ki moun ki te Jean-Jacques Dessalines?

Jean-Jacques Dessalines rete youn nan figi ki pi ikonik nan listwa Ayiti. Li te fèt esklav ozanviwon 1758, li te monte pou l vin lidè militè ki te konsolide endepandans Ayiti an 1804, sa ki te fè peyi a premye repiblik Nwa lib nan mond lan ak premye nasyon nan Amerik yo ki te aboli esklavaj pou tout tan.

Dessalines te renome pou:

- Kouraj militè eksepsyonèl li nan batay kont fòs kolonyal franse yo
- Wòl desizif li nan batay Vertières an Novanm 1803
- Pwoklamasyon istorik li sou endepandans Ayiti a nan dat 1ye janvye 1804
- Vizyon li pou yon nasyon Nwa souveren ak endepandan

Sikonstans Asasina a

Nan dat 17 oktòb 1806, Dessalines te pran nan yon anbiskad nan Pont-Rouge, toupre Pòtoprens, pandan li t apral siprime yon revòlt nan sid la. Asasina li a te rezilta yon konplo òkestre pa lòt jeneral Ayisyen, sitou Alexandre Pétion ak Henri Christophe, ki te opoze ak stil gouvènans otoritè li a ak politik agrikòl radikal li yo.

Trayizon entèn sa a te revele gwo tansyon ki te deja egziste nan jèn nasyon an, apèn dezan apre endepandans li. Yo te miltile kò Dessalines epi abandone l sou yon plas piblik, yon senbòl brital nan fen yon epòk.

Eritaj Dessalines pou Ayiti Modèn

Malgre kontwovès ki te antoure rèy otoritè li a, Dessalines rete yon senbòl pwisan pou pèp Ayisyen an:

Yon ewo nasyonal: Li konsidere kòm vrè achitèk endepandans Ayisyen an, sila ki te gen kouraj pou kraze definitivman ak Lafrans kolonyal la.

Im nasyonal la: "La Dessalinienne," im nasyonal Ayiti a, adopte an 1904, pote non li epi onore memwa li.

Yon senbòl rezistans: Dessalines reprezante rezistans kont opresyon ak lit pou diyite pèp Nwa a, yon mesaj ki toujou rezone jodi a.

Yon figi konplèks: Istoryen yo kontinye deba sou eritaj li, ant metòd brital li yo ak vizyon li pou yon Ayiti souveren ak endepandan.

Ayiti: Yon Poto mitan nan endepandans nan mond lan ke yo manke konnen
Ayiti: Yon Poto mitan nan endepandans nan mond lan ke yo manke konnen

Ayiti: Yon Poto mitan nan endepandans nan mond lan ke yo manke konnen

Ayiti, premye repiblik nwa endepandan nan mond lan, te jwe yon wòl eksepsyonèl nan demand endepandans lòt nasyon yo. Byenke lòt evènman istorik te pase souvan, kontribisyon Ayiti te bay nan liberasyon lòt peyi yo te enpòtan e li merite pou yo mete aksan sou. b~Revolisyon ayisyen an~b Nan fen 19yèm syèk la, Ayiti te jete chenn esklavaj yo e li te reyalize sa ki enposib lè li te libere tèt li anba dominasyon kolonyal franse a. Nan 1804, peyi a te pwoklame endepandans li, ki te inogirasyon nan yon nouvo epòk pou pèp oprime atravè mond lan. b~Enspirasyon pou Amerik Latin nan~b Revolisyon ayisyen an te yon gwo sous enspirasyon pou mouvman endepandans yo nan Amerik Latin nan. Figi ikonik tankou Simón Bolívar ak Francisco de Miranda te rekonèt kouraj ak detèminasyon ayisyen yo kòm yon fòs pou pwòp lit yo. Nan sipò materyèl ak ideyolojik mouvman sa yo, Ayiti kontribye nan aparisyon plizyè nasyon endepandan nan Amerik di Sid. b~Enfliyans an Afrik~b Pi lwen pase Amerik yo, Ayiti te jwe yon wòl enpòtan tou nan demand endepandans Lafrik. Lidè Afriken yo te kite yon eritaj ki te enspire tout jenerasyon konbatan pou libète sou kontinan Afriken an. Lide ke moun oprime yo te kapab leve kont opresè yo te jwenn yon eko pwisan nan lit yo pou endepandans ann Afrik. b~Sipò pou Mouvman Liberasyon~b Pandan tout listwa li, Ayiti te bay yon gwo sipò pou mouvman liberasyon atravè lemond. Keseswa atravè deplwaman twoup yo, resous finansye oswa diplomasi aktif, peyi a demontre solidarite li ak moun k ap goumen pou otonomi yo. Kontribisyon Ayiti te souvan diskrè men enpòtan anpil. Ayiti, kòm pyonye endepandans ak libète, kite yon enpak dirab sou sèn mondyal la. Eritaj li a rezone atravè kontinan, raple mond lan ke demand la pou libète se inivèsèl. Lè nou rekonèt ak selebre wòl Ayiti nan endepandans lòt nasyon yo, nou non sèlman onore istwa li, men nou pran angajman tou pou ankouraje yon avni kote tout moun gen opòtinite pou fòme desten yo.

Kijan Ayiti Komemore 17 Oktòb

Chak ane, 17 Oktòb se yon opòtinite pou Ayisyen yo reflechi sou istwa nasyonal yo. Seremoni ofisyèl yo fèt nan Pont-Rouge, kote asasina a te fèt la, kote yo depoze kouwòn flè. Deba istorik, konferans, ak pwogram edikasyonèl raple nouvo jenerasyon yo sakrifis Dessalines.

Komemorasyon sa a envite tou yon refleksyon pi laj sou divizyon entèn ki make Ayiti depi premye jou endepandans li yo, yon tèm ki malerezman rete enpòtan jodi a.

Poukisa 17 Oktòb la Rete Enpòtan Jodi a

Plis pase de syèk apre lanmò li, Dessalines rete yon figi santral nan idantite ayisyèn nan. 17 Oktòb la raple Ayisyen yo:

- Pri endepandans ak libète
- Danje divizyon nasyonal la
- Enpòtans inite nan bati yon peyi solid
- Nesesite pou prezève souverènte ayisyèn nan

Nan yon kontèks kote Ayiti kontinye ap fè fas ak anpil defi politik, ekonomik ak sosyal, memwa Dessalines la sèvi kòm yon rapèl ke nasyon an deja simonte difikilte ekstraòdinè epi li posede nan tèt li resous pou rebati.

Yon Dat ki Grave nan Memwa Kolektif

17 Oktòb 1806 make yon pwen chanjman trajik nan listwa Ayiti, fen bridsoukou rèv fondatè li a. Men dat sa a senbolize tou rezistans yon pèp ki, malgre difikilte yo, kontinye leve kanpe epi goumen pou avni yo. Lè Ayisyen yo sonje Dessalines, yo onore non sèlman yon nonm, men lide libète ak diyite li te goumen pou li pandan tout lavi li.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Rutshelle Guillaume ak Blondedy Ferdinand mete tèt yo ansanm pou lanse RGGlow

Figi anblèm mizik ak sinema ayisyen yo, Rutshelle Guillaume ak Blondedy Ferdinand, ajoute yon nouvo kòd nan banza yo ak lansman "RGGlow", yon mak wo dedye a swen pou po. Kolaborasyon inik sa a reflete angajman yo pataje pou otonòm fi ak selebrasyon bote nan tout divèsite li yo. Pwograme pou lage 12 desanm 2024, seri "RGGlow" pwomèt pwodwi ki fèt pou nouri, revitalize ak egeye po a. Ki fèt ak engredyan bon jan kalite, "RGGlow" pwodwi yo vize satisfè bezwen yo espesifik nan fanm kap chèche solisyon efikas ak elegant pou woutin bote yo. Lansman ofisyèl la pral fèt pandan yon evènman eksklizif nan Blondedy Ferdinand Studio, apati 5 p.m. Evènman sa a pral reyini selebrite, pwofesyonèl bote ak fanatik yo pou selebre inisyativ inik sa a. Sa a se yon moman antisipe ki pral make kòmansman an nan yon pwojè anbisye ak enspirasyon. Davans, yon dirèk eksklizif pral emisyon le 11 desanm a 7 pm sou tout platfòm, ki pèmèt piblik la an jeneral dekouvri dèyè sèn nan avanti antreprenè sa a. Rutshelle Guillaume ak Blondedy Ferdinand pral pataje enspirasyon ki dèyè RGGlow, pandan y ap revele kèk sekrè sou pwodwi ki fòme seri sa a. Pwojè sa a reprezante pi plis pase jis yon mak pwodui kosmetik. RGGlow pozisyone kòm yon senbòl inite ak detèminasyon, ki pote pa de figi pwisan ak enfliyan. Atravè kolaborasyon sa a, Rutshelle ak Blondedy vle pa sèlman ofri bon jan kalite pwodwi, men tou, transmèt yon mesaj fò: chak fanm merite yo santi yo bèl, radyan ak konfyans.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Carrefour: Kay Jèn Yo s’ouvre aux enfants

Dans le cadre du programme de promotion des droits et de l’épanouissement de l’enfant "Timoun se moun" piloté par l’organisation Action Communautaire de Transformation et d’Intégration Formelle (ACTIF), Kay Jèn Yo organise, du 18 au 24 août 2025 (9h am - 1h pm), "Espas Lajwa", un camp d’été qui cible trente (30) enfants de 7 à 15 ans. Une grande panoplie d’activités éducatives, créatives et ludiques sont programmées pour le plus grand bien des enfants. Ils auront droit à des ateliers de : peinture, crochet, macramé, langue des signes, théãtre, lecture, échec, etc. Dans un contexte aussi traumatogène où la violence est monnaie courante, de telles initiaves sont d’une importance capitale. " Les enfants ne sont pas imperméables au stress et autres pathologies que peut provoquer la situation morbide qui sévit dans le pays actuellement", souligne Blondy Wolf Leblanc (Gabynho) DG a.i de ACTIF. "Espace Lajwa se veut donc, un refuge, un lieu où les enfants peuvent s’exprimer en toute sécurité, un espace sécurisant où ils peuvent exprimer leurs émotions à travers plusieurs médiums", précise-t-il. Plus loin, l’animateur socioculturel encourage d’autres structures à travers le pays à prendre des initiatives de ce genre au bénéfice de la santé mentale des enfants. Espas Lajwa est quasiment gratuit. Un frais de participation de 150 gourdes est requis pour la semaine. Quid Kay Jèn Yo Issu du projet "Pran Swen Tèt ou", Kay Jèn Yo est un projet de l’organisation ACTIF supporté par La Perfection École de Haute Couture visant à combattre la violence par l’engagement communautaire à travers des programmes de formation professionnelle et artistique. Situé au numéro 18, imp. Thoby, rue Desdunes, Mahotière 79, Kay Jèn Yo est ouvert du lundi au dimanche (9h am - 6h pm). Sebastien Jean Michel

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon