contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Foli liv: gwo festival liv ann Ayiti
Foli liv: gwo festival liv ann Ayiti
Foli liv: gwo festival liv ann Ayiti

Foli liv: gwo festival liv ann Ayiti

Livre en Folie, evènman anyèl sa a ke moun ki renmen literati ann Ayiti tant ap tann, ap fèt jedi 15 out 2024 nan otèl Caribe Convention Center nan Juvénat. Vrèmanvre, Le Nouvelliste, an kolaborasyon ak patnè abityèl li yo, envite piblik Pòtoprens pou vin selebre, pou trantyèm fwa, gwo richès entelektyèl ekriven ak lòt moun ki panse ayisyen yo, nan gwo fwa liv liv chak ane sa a. Ane sa a, antre a fikse nan 1,000 goud, ki pral retounen ba ou sou fòm koupon, pou ou ka achte liv yon fwa andedan.

Trant ane apre premye edisyon an, Livre en Folie vin tounen yon poto nan lavi literè ayisyen an e menm yon evènman enpòtan nan ane ayisyen an. Ane sa a, li pral dewoule nan yon kontèks patikilyèman difisil pou peyi a, ni nan plan ekonomik ak sekirite, men li pral toujou gen merit pou rasanble plizyè milye ayisyen alantou sijè a nan liv la.

Haïti
Haïti
Haïti

Anviwònman piman bouk la

Ayiti ap travèse youn nan pi move peryòd nan listwa li, ak eksperyans douloure yon peyi ki lage nèt nan men yon bann move chans ki sèlman panse detwi l, se sèlman reve dechire tete l, dechire nanm li.

Sitiyasyon sa a vin pi grav pa enstabilite politik ki pèsistan, ki sèvi kòm gaz pou kriz ekonomik la e ki fasilite prezans omniprezan bann ame ki mete sant Pòtoprens a jenou, pandan y ap febli enfrastrikti kiltirèl ak medya nan kapital la. Yo fè referans ak bibliyotèk nasyonal peyi d Ayiti, vandalize, ak laprès nasyonal, sib atak, e menm lokal jounal Le Nouvelliste, òganizatè evènman an depi 30 an, ki te sakaje ak piye.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon senbòl fò nan rezistans

Malgre sitiyasyon chaotic sa a, òganize fwa liv la reprezante yon senbòl solid rezistans. Li gen entansyon pou yon apèl vibran nan lavi, yon fason pou montre ke kilti ak liv yo kapab zouti pwisan pou reziste fènwa anbyen an. Evènman sa a se yon deklarasyon fonse: menm an fas difikilte, liv kontinye klere tankou baliz nan tanpèt la.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon festival literati

Ane sa a, gwo Fwa Liv Ayisyen an pwomèt li, kòm dabitid, yon kote pou rasanbleman eksepsyonèl. Evènman an pral mete aksan sou travay 165 otè, ak prezans 84 ekriven vivan. Se yon opòtinite pou selebre richès literati ayisyen an e pou ankouraje kilti entelektyèl peyi a, menm nan moman difisil sa yo.

Pap Jazz 2025, yon selebrasyon nan gwo kilti mizik ayisyen an
Pap Jazz 2025, yon selebrasyon nan gwo kilti mizik ayisyen an

Pap Jazz 2025, yon selebrasyon nan gwo kilti mizik ayisyen an

Dimanch 6 avril 2025, Karibe Convention Center nan Juvénat tounen yon veritab tanp kiltirèl pou fèmen 18yèm edisyon Festival Entènasyonal Jazz Pòtoprens (PAPJAZZ). Ane sa a, festival la te dewoule sou tèm "PAP JAZZ it UP", e se te nan twa sit ki sitiye prensipalman nan komin Pétion-Ville ke festival sa a te dewoule antyèman. Yon referans fèt nan Kwartye Latin, nan Sant Kiltirèl Ayiti-Brezil ak nan Otèl Karibe. Akòz sitiyasyon ki pa twò bon nan sant vil Pòtoprens nan dènye tan yo, yo te oblije abandone sit Enstiti Franse a. Sepandan, nou ka toutafè kalifye 18yèm edisyon Pap Jazz sa a kòm yon siksè. Se vre, festival sa a ki deja tounen yon evènman enpòtan nan ane ayisyen an, te make ane sa a sitou pa gwo rezilyans ak tenasite òganizatè yo ki te kapab adapte yo ak ritm peyi a pou yo ka satisfè festivalye fidèl yo. Malgre kontèks difisil la, festivalye sa yo pa t kite okenn opòtinite pou yo sove soti nan lavi difisil yo gras a mizik. Li enpòtan tou pou sonje ke 18yèm edisyon Pap Jazz la te reyalize apre de fwa li te repoze, nan kòmansman ane sa a, kote dènye a menm te fèt nan mwa mas paske de ensekirite. Se konsa, li apwopriye pou nou kalifye reyalizasyon moniman Foundation Haïti Jazz ak patnè yo kòm yon eksploatasyon eksepsyonèl, paske yo pa t dekouraje e yo te montre yon tenasite eksepsyonèl, pandan y ap adapte yo pou ofri Pòtoprens ak anviwònman li yo moman sa a nan devlopman, malgre doulè gwo vil la, atravè mizik. Yon pwogram ki sou nivo Ane sa a, òganizatè Pap Jazz yo te mete anpil aksan sou sa ke festival la dwe eksepsyonèl. Lè yo konsidere sitiyasyon difisil peyi a ap travèse depi kèk tan, Joelle Widmaier, direktè atistik festival la, te mete aksan sou depi nan konferans pou laprès ke yo te konsyan de sitiyasyon sa a. Se poutèt sa ane sa a, anplis atelye ak pèfòmans atis yo, te gen inisyativ tankou "Jazz pour Timoun" (Jazz pou timoun), "Jazz pour les enfants déplacés à cause de la violence dans les camps" (Jazz pou timoun deplase akòz vyolans nan kan), oswa "Mur de l’engagement" (Miray Angajman). Dènye inisyativ la te gen pou objektif ankouraje festivalye yo pran angajman pou byennèt peyi a atravè yon mesaj ekri ke yo ta pataje pita sou rezo sosyal.

Haïti
Haïti
Haïti

Espwa enkarne

Pi lwen pase senp selebrasyon literati a, fwa sa a reprezante yon mesaj espwa ak solidarite anvè tout aktè ki fòme mond literè ayisyen an. Lè rasanble piblikatè, ekriven ak yon gwo piblik konsa nan menm kote, evènman an pèmèt literati ayisyen kontanporen egziste nan vèsyon lokal li a, e li raple nou ke, menm nan moman ki pi fè nwa yo, kilti ak edikasyon rete sous viktwa pou imen an. nanm. Paske liv, antanke temwen panse moun ak eksperyans lavi yo, se alye ki gen anpil valè nan konfwonte kriz ak bati yon pi bon avni.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Esther Medgine Charles

Merci
Ce très bien.

15 Out 2024 | 07:50:01 PM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon