contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Foli liv: gwo festival liv ann Ayiti
Foli liv: gwo festival liv ann Ayiti
Foli liv: gwo festival liv ann Ayiti

Foli liv: gwo festival liv ann Ayiti

Livre en Folie, evènman anyèl sa a ke moun ki renmen literati ann Ayiti tant ap tann, ap fèt jedi 15 out 2024 nan otèl Caribe Convention Center nan Juvénat. Vrèmanvre, Le Nouvelliste, an kolaborasyon ak patnè abityèl li yo, envite piblik Pòtoprens pou vin selebre, pou trantyèm fwa, gwo richès entelektyèl ekriven ak lòt moun ki panse ayisyen yo, nan gwo fwa liv liv chak ane sa a. Ane sa a, antre a fikse nan 1,000 goud, ki pral retounen ba ou sou fòm koupon, pou ou ka achte liv yon fwa andedan.

Trant ane apre premye edisyon an, Livre en Folie vin tounen yon poto nan lavi literè ayisyen an e menm yon evènman enpòtan nan ane ayisyen an. Ane sa a, li pral dewoule nan yon kontèks patikilyèman difisil pou peyi a, ni nan plan ekonomik ak sekirite, men li pral toujou gen merit pou rasanble plizyè milye ayisyen alantou sijè a nan liv la.

Haïti
Haïti
Haïti

Anviwònman piman bouk la

Ayiti ap travèse youn nan pi move peryòd nan listwa li, ak eksperyans douloure yon peyi ki lage nèt nan men yon bann move chans ki sèlman panse detwi l, se sèlman reve dechire tete l, dechire nanm li.

Sitiyasyon sa a vin pi grav pa enstabilite politik ki pèsistan, ki sèvi kòm gaz pou kriz ekonomik la e ki fasilite prezans omniprezan bann ame ki mete sant Pòtoprens a jenou, pandan y ap febli enfrastrikti kiltirèl ak medya nan kapital la. Yo fè referans ak bibliyotèk nasyonal peyi d Ayiti, vandalize, ak laprès nasyonal, sib atak, e menm lokal jounal Le Nouvelliste, òganizatè evènman an depi 30 an, ki te sakaje ak piye.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon senbòl fò nan rezistans

Malgre sitiyasyon chaotic sa a, òganize fwa liv la reprezante yon senbòl solid rezistans. Li gen entansyon pou yon apèl vibran nan lavi, yon fason pou montre ke kilti ak liv yo kapab zouti pwisan pou reziste fènwa anbyen an. Evènman sa a se yon deklarasyon fonse: menm an fas difikilte, liv kontinye klere tankou baliz nan tanpèt la.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon festival literati

Ane sa a, gwo Fwa Liv Ayisyen an pwomèt li, kòm dabitid, yon kote pou rasanbleman eksepsyonèl. Evènman an pral mete aksan sou travay 165 otè, ak prezans 84 ekriven vivan. Se yon opòtinite pou selebre richès literati ayisyen an e pou ankouraje kilti entelektyèl peyi a, menm nan moman difisil sa yo.

Haïti
Haïti
Haïti

Espwa enkarne

Pi lwen pase senp selebrasyon literati a, fwa sa a reprezante yon mesaj espwa ak solidarite anvè tout aktè ki fòme mond literè ayisyen an. Lè rasanble piblikatè, ekriven ak yon gwo piblik konsa nan menm kote, evènman an pèmèt literati ayisyen kontanporen egziste nan vèsyon lokal li a, e li raple nou ke, menm nan moman ki pi fè nwa yo, kilti ak edikasyon rete sous viktwa pou imen an. nanm. Paske liv, antanke temwen panse moun ak eksperyans lavi yo, se alye ki gen anpil valè nan konfwonte kriz ak bati yon pi bon avni.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Esther Medgine Charles

Merci
Ce très bien.

15 Out 2024 | 07:50:01 PM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Ayiti / Ganthier: Mwen pral kite w antre, yon od sou relasyon modèn pa Igens VIL

Siyifikasyon nan sans nan renmen Komin Prezidan Boniface Alexandre ak Martial CELESTIN pwodui yon atis ki gen talan. Wi, Ganthier kanpe kòm youn nan pi bon reprezantan li sou sèn entènasyonal la. "I Let You In" se yon tit ki mete konpleksite nan relasyon etewojèn atravè mond lan. Opus sa a, tou de pwovokan ak manyen, reveye lespri a, kò ak nanm. Mwen santi m pwofondman sou fason atis Igens VIL la, yon vrè figi anblèm nan Ganthier, evoke emosyon entans ak pwovoke refleksyon sou pwoblèm yo nan relasyon santimantal kontanporen. Chak vèsè konpozisyon sa a, ki ekri ansanm ak Dayvin Kaponda, gen mesaj pwofon sou tolerans anvè lòt moun, aspirasyon nou yo ak anbisyon nou yo, vrè fondasyon lanmou natif natal. Li se sans nan lavi. Malgre boulvèsan lavi chak jou ak malantandi inevitab nan relasyon moun, li raple nou ke “nan lavi mwen, toujou gen yon mwen; Mwen te eseye tout bagay. Menm si li pran yon etap tounen, mwen pare pou fè li. E si sa nesesè, m ap mete ajenou." Chantè a, ki te pase yon gwo pati nan adolesans li nan Galette-Chambon, premye seksyon minisipal nan komin Ganthier, ap travay kounye a nan endistri mizik fransè a. Li elokans ak abilman adrese triyang konplèks nan relasyon santimantal: sakrifis, tolerans ak kominikasyon. Travay remakab sa a merite tande tout kote; li enspire lafwa, refleksyon ak aksyon. Gensbe, ke yo rekonèt kòm Igens VIL, merite prim pou chante sa a. Gitaris, chantè, konpozitè ak akademisyen an Frans, li enkòpore yon melanj talan ki ra pou yon jèn ayisyen ki angaje nan domèn egzijan sa yo ki mande tan, sakrifis ak anpil enèji. Jodi a, Gensbe se nan pik li epi li pa janm abandone. Plis chante ap travay pou nou, mezanmi. Abònman ak Gensbe sou YouTube ak lòt platfòm. Li se san dout youn nan pi bon atis ayisyen pami gwo non entènasyonal yo. Mwen pral kite ou antre.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon