contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Enpak ewo ayisyen yo nan batay Savannah la
Enpak ewo ayisyen yo nan batay Savannah la
Enpak ewo ayisyen yo nan batay Savannah la

Enpak ewo ayisyen yo nan batay Savannah la

Batay Savannah, ki te fèt nan mwa Oktòb 1779, rekonèt kòm yon pwen enpòtan nan Revolisyon Ameriken an. Gwo konfli sa a, kote fòs Ameriken ak Frans yo te goumen kont Britanik yo, te make tou pa patisipasyon remakab sòlda ayisyen yo. Pami yo, fiti wa pati nò peyi d Ayiti, Henri Christophe, ki te blese ak bal pandan batay sa a. Kontribisyon yo te desizif, mete aksan sou solidarite entènasyonal nan demand pou libète ak endepandans ki karakterize epòk sa a.

Haïti
Haïti
Haïti

Ayiti ak USA, diferans ki genyen ant lit endepandans yo

Li enteresan pou nou konpare Lagè Endepandans Ameriken an ak Revolisyon Ayisyen an pou nou konprann espesifik yo. Lagè Endepandans Ameriken an, ki te fèt ant 1775 ak 1783, te vize koupe lyen ak Grann Bretay pou jwenn otonomi pou koloni Ameriken yo. Konfli sa a, byenke pwofondman anti-kolonyal, pa te santre sou kesyon esklavaj oswa rasis. Nan lòt mo, objektif apwòch konfli sa a te pi plis ekonomik pase imanis. Kontrèman, Revolisyon ayisyen an, ki te fèt soti 1791 rive 1804, se te yon lit radikal kont esklavaj, rasis ak dominasyon kolonyal, ki te enkòpore yon dimansyon pi laj ak plis enklizif. Se premye e ki pi konplè apwòch revolisyonè tan modèn lan, ki baze sou dwa tout moun pou yo viv lib. Pandan ke Lagè Endepandans Ameriken an te mete fen nan dominasyon Britanik la, Revolisyon ayisyen an, nan demand li pou limanite ak inivèsalite, te vize pou liberasyon total ak egalite rasyal, ki reprezante yon basen nan lit pou dwa moun atravè mond lan.

Amerik, yon peyi imigran

Premye moun ki rete nan Amerik yo te rele Ameriken natif natal. Ilandè pwotestan ki t ap kouri kite pèsekisyon Legliz Anglikan wayote angle a kapab sèlman konsidere kòm premye imigran nan Amerik la. Tout lòt pèp ki te mete tèt yo ansanm pou konstitye gwo peyi sa a ak dirijan pouvwa mondyal yo fè pati menm lojik migratè sa a. Nan lòt mo, Ayisyen nan Florid, Latino nan Los Angeles, ak Arab nan Michigan se jis kèk egzanp anpil gwoup imigran anrichi peyi a. Yo reprezante yon pati entegral nan yon gwo tradisyon migratè.

Anplis, Amerik, antanke peyi imigran, se yon vrè mikwokosm divèsite mondyal. Li souvan dekri kòm "mond lan rezime". Yon vil kosmopolit tankou New York montre parfe reyalite sa a nan reflete plizyè kominote ki fòme twal sosyal Ameriken an. Divèsite sa a se pa sèlman yon karakteristik, men tou yon fòs esansyèl ki anrichi sosyete Ameriken an, demontre enpòtans enklizyon ak divèsite nan konstriksyon nasyon an nan peyi a.

Haïti
Haïti
Haïti

Kontribisyon imigran yo nan konstriksyon Etazini

Kontribisyon imigran yo nan bilding Amerik la se vas ak enpòtan. Yo te jwe yon wòl enpòtan nan devlopman ekonomik, kiltirèl ak sosyal peyi a. Kit se bati enfrastrikti, anrichi kilti oswa inovasyon nan divès domèn, imigran yo te fòme Amerik modèn. Kouraj yo ak detèminasyon yo se fondasyon sosyete Ameriken rich, fò ak divès jodi a, ki selebre istwa enklizyon li pataje.

Ayiti, espas rèv.
Ayiti, espas rèv.

Ayiti, espas rèv.

Ant rèv ak reyalite ayisyen an: Yon apèl pou inite ak aksyon Anpil gason te reve gwo pou Ayiti. Tousen Louvèti ak Jean Jacques Dessalines se egzanp. Malgre ke men envizib dechire, twal sosyal peyi a te toujou konsidere kòm pi gwo pwojè moun lèt yo te mete an mouvman. Jiska lè sa a, istwa peyi DAyiti rete e rete pou ayisyen espas ki pi apwopwiye pou rèv ak pwopoze libète total e total. Vrèmanvre, Tousen Louvèti te fè rèv amelyore anpil esklav yo. Desalin, bò kote l, te sakrifye tèt li pou endepandans zile nou an (Ayiti-Sen-Domeng). Apre liberasyon nou anba men franse yo, mesye lèt yo te oblije pran lòt chemen pou pwoteje diyite peyi a. Sitiyasyon sa a te montre yon lòt fòm revolisyon tankou powèt lekòl patriyotis la ak patizan tankou: Louis Joseph Janvier, Anténor Firmin, Demesvar Délorme ak Jenerasyon wonn ak Fernand Hibbert, Georges Sylvain tou lekòl endijèn ak Jean Price Mars, Jacques Stephen. Alexis, Roussan Camille elatriye... ki eksprime mekontantman yo nan vide lank. Lè w dekri oswa pentire sitiyasyon peyi a. Plizyè ane ki te premye vin ansent ak Lè sa a, te fèt lide nan bay peyi a souverènte li, pwòp bicolor li, lame li, elatriye li pa t ’fasil epi yo pa t’ kontinye konsa. Ayiti bezwen pou le moman moun rèv, gason ki renmen peyi yo, men ki pa richès peyi sa, moun ki renmen bonè peyi yo, men ki pa malè li yo, gason ki gen pwojè solid, men ki pa espesyalis nan masak yo sèlman enterese nan pòch yo, pito pou kontantman de-ton nou yo, mesye ki dwe goumen kont koripsyon, kont gaspiyaj, kont men envizib etranje yo, kont fòm sa a nan administrasyon piblik ki vize sèlman yon ti gwoup moun nan la. peyi nan detriman popilasyon an, fòm ensekirite sa a ke leta te planifye, sa yo rele boujwazi yo, pouvwa ekonomik ki soti aletranje tankou: Lafrans, USA, Kanada, Brezil. q~Ayiti an 1979 ak tout pouvwa. Yo di Maître Fevry te deklare: Rèv Ayiti pa ka sipòte, ni aksepte solisyon enpwovize ~q. Rèv ayisyen an dwe toujou yon efò ekip. Yon ekip gason ki gen konpetans, vizyon, bon volonte, refleksyon ak meditasyon. q~ Gason ki ka plase enterè pèsonèl yo ak enterè prive yo pase enterè piblik yo. Gason ki vle fè yon nouvo demaraj pou reyalize rèv Jean Jacques Dessalines ak sa Henri Christophe ki te vize ke ayisyen pa anvye okenn lòt peyi nan mond lan pou tout ayisyen ka kontan nan pwòp peyi yo , te chante pwofesè. Lesly Saint Roc Manigat.~q Ayiti cheri nou an, ki te yon fwa pèl Zantiy yo, pa prezan ankò jodi a. Pou sa nou mande tout Ayisyen: timoun, jèn, granmoun ak granmoun, se pou nou mete tèt nou ansanm bra nou, fòs nou, vwa nou ak tout sa nou te kapab fè pou libere peyi nou renmen anpil Ayiti Chérie. Ann chanje reyalite nou ansanm! Viv Ayiti, viv libète lemonn antye.

Rasis ak ksenofobi, yon anomali nan yon sosyete imigran

Rasis ak ksenofobi parèt kòm anomali nan yon sosyete ki baze sou imigrasyon. Vreman vre, Amerik la se esansyèlman fè ak imigran, ki gen enfliyans omniprezant nan enstitisyon nasyonal ak senbòl. Pa egzanp, Karine Jean-Pierre, pòtpawòl aktyèl La Mezon Blanch sou Joe Biden, se moun ki gen orijin ayisyen. Barack Obama, yon gwo figi nan dènye istwa politik Ameriken an, te gen yon imigran Kenya kòm papa l. Kamala Harris, ki sou wout pou l genyen prezidans Ameriken an, se orijin Endyen ak Jamayiken. Egzanp sa yo, pami anpil lòt, ilistre divèsite ak ouvèti kiltirèl ki anrichi Amerik la. Reyalite sa a montre klèman ke prejije rasyal ak ksenofobi, tankou sa yo eksprime pa sèten figi enpòtan nan Pati Repibliken an, ak Donald Trump nan tèt yo, yo pa sèlman nan kontradiksyon ak valè fondatè yo nan Amerik la, men tou ak reyalite a nan. konpozisyon sosyal li yo. Patisipasyon ewo ayisyen yo nan batay Savannah la se yon gwo reyalite istorik ki souliye enpòtans kontribisyon ayisyen an nan konpozisyon sosyal rich sa a.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Konferans / Quatre Chemins Festival / 21yèm edisyon

Enpak chòk kolektif ak endividyèl sou devlopman pèsonèl jèn yo nan Pòtoprens Si ekriven, aktè, dansè, powèt, pami lòt moun, te kontan nou ak pèfòmans yo, etidyan sikoloji nan Fakilte Syans Imen (FASCH), Lourdya Blaise te pale ak piblik la sou chòk. Estriktire sou tèm "Jèn ak chòk, analiz enpak chòk kolektif ak endividyèl sou devlopman pèsonèl jèn k ap viv nan Pòtoprens ant 2010-2024", konferans sa a te bay yon echanj anrichisman. Pandan rankont sa a, Michaël Formilus te modere, Madam Blaise te montre kijan evènman ki te pase nan peyi a te lakòz ka chòk nan mitan Ayisyen. Dapre etidyan an, site Asosyasyon Sikolojik Ameriken an, nou pale de chòk kòm yon konsekans chòk. Lèt la eksplike pa lefèt ke nou santi nou menase, kit se moun nan kesyon an oswa moun yo renmen. Sepandan, li presize ke chòk kolektif rete depann de enpak evènman an genyen sou moun nan. Pou ilistre remak li yo, li mansyone tranblemanntè 12 janvye 2010 la, ki te konsidere kòm yon chòk kolektif, nan limit ke li toujou okipe lespri nou. Trajedi sa a fè nou sonje disparisyon moun nou renmen yo ak pèt menmen. Sa a se ka a nan yon chòk ki vin tounen yon chòk kolektif. Pou elèv la, li ta dwe mete aksan sou ke lè yon evènman rive, gen kèk moun ki twomatize ak lòt moun pa. Dapre misye, vyolans gang ame yo pa pèsevwa menm jan an, kenbe Madan Blaise. Gen moun ki kouri kite kay yo men ki pa twomatize. Vreman vre, gen kèk moun ki wè sitiyasyon twomatik kòm yon evènman tanporè, li di. Oratè a te pale tou sou chòk kolektif la ki, daprè li, enkyete lespri a, menm si nou pa fè eksperyans li ankò. Li manifeste tèt li sou plizyè fòm: mank de dòmi, sikoz laperèz, panse pèsistan, batman kè entans... Anjeneral, sentòm yo ki lye ak chòk mouri difisil. Lè sa a pèsiste, li vin estrès egi. Pou fè fas ak li, nou bezwen pale ak lòt moun. Si sitiyasyon an pèsiste, estrès egi transfòme nan yon faz estrès pòs-twomatik; nan ka sa a, ou ta dwe fè konfyans nan yon moun ou fè konfyans oswa ale wè yon espesyalis sante mantal, li konseye. Nan prezantasyon li a, Lourdya Bazile atire atansyon tou sou eta sikolojik timoun yo nan epòk sa yo. Dapre prezantatè a, timoun yo tou fè fas ak sitiyasyon kriz sa a, menm si yo pa pale ak paran yo sou sa. Otan ke granmoun, timoun tou planifye avni yo. Li te ensiste pou fè fas ak ane lekòl yo dezobeyi yo, yo vin reflechi ak enkyete. Yo fèmen. Timoun ki te byen klere anvan an ka vin vyolan epi li pa bon nan lekòl la. Paran yo rele pou yo koute epi konprann yo. Yon bon moman echanj, rich nan konsèy pratik. Piblik la te patisipe totalman. An vire, prezantatè a envite l pou l respire pi byen epi medite. “Nou ap viv nan yon peyi kote enkyetid yo melanje, nou dwe pran tan pou tèt nou, fè espò, byen manje, asire espas pou dòmi an pwòp epi pran tan pou tèt nou. Gen plis pase yon fason pou jwenn kalm,” sikològ la sonje. Gertrude Jean-Louis

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon