contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Lè talan ak richès kiltirèl Ayiti vin yon sèl.
Lè talan ak richès kiltirèl Ayiti vin yon sèl.
Lè talan ak richès kiltirèl Ayiti vin yon sèl.
  • Kilti
  • 13 Oktòb 2024
  •     1

Lè talan ak richès kiltirèl Ayiti vin yon sèl.

“Ayiti ak jeni enkwayab li” se gwo konpetisyon vil Lowell, Massachusetts, te gen plezi òganize le 5 oktòb la. Oganize pa IVAP Ayiti, yon òganizasyon ki, malgre anpil difikilte, rete fidèl ak misyon li. IVAP kwè byen fèm ke nouvo Ayiti a deja ekri yon kote, e se nou menm, nan aksyon nou, pou nou fè l tounen yon reyalite e toujou mete aksan sou li. Pakonsekan nesesite pou òganize yon konpetisyon konsa.

Yon konpetisyon òganize pa talan pwomèt

Anba lidèchip eklere Ishtar Pady ak Zachary Thermo, evènman an te kite yon mak memorab. Atmosfè sa a, kalm ak solanèl, mete aksan sou sivik, literati ayisyen, jewografi Ayiti, ansanm ak istwa li, nan opoze de jèn briyan: Bens Hervens Toussaint ak Youry Darly Fleurissaint.

Konferans enspire sou kominote ayisyen an

Moman fratènite sa a te pèmèt tou prezantasyon divès konferans, tankou Sabyne Denaud, ki te adrese defi ak sipò yo te bay imigran Ozetazini, Fatima Al-Muntafik, ki te diskite sou benefis edikasyonèl pou imigran yo nan kolèj kominotè, epi finalman. Marcna Pierre, ki te ankouraje patisipan yo pou pouswiv rèv yo ak detèminasyon, kèlkeswa defi yo rankontre. Tout entèvansyon sa yo te fèt nan lanmou pou Ayiti ak yon konesans pwofon sou sijè a.

Yon diskou poignant sou sitiyasyon an Ayiti

Malgre distans la, van dezespwa k ap soufle sou Ayiti ak pwa lamizè a pa epanye PDG IVAP Ayiti ki kontinye defann peyi l ak kouraj. Nan yon diskou ki te gen kòlè ak endiyasyon, li te di: "Ayiti se pa yon peyi pòv, men se yon peyi ke gwo pisans yo te detwi, e kote yo kontinye ap alimante ajitasyon." Pawòl sa yo eksplike dire enstabilite politik la ak vòl inevitab jenès ayisyen an.

Louino Robillard rele jèn yo nan espwa

Louino Robillard, envite onè a, te eksprime fyète li pou Ayiti tou, li te evoke sot pase bèl li a epi li te mande jèn jenerasyon an pou yo pouswiv rèv yo san yo pa janm abandone.

Gran final la te dewoule anba yon lalin tanpere, nan yon atmosfè amikal ki te rasanble plizyè nasyon epi ki te reflete divèsite ak richès dyaspora ayisyen an. Gras a rezilta pozitif konpetisyon an, kowòdonatè Madam Peladja Menelas pa kache satisfaksyon li. Li te di ke li fyè de pèfòmans finalis yo ak travay di ekip li a, ki te pouse fondatè IVAP Ayiti a, Mesye Zachary Thermo, deklare avèk pasyon: “Nou ka oblije kite Ayiti, men nou p ap janm. abandone rèv nou yo."

Youry Daly Fleurissin, chanpyon ki enspire kominote li a

Youry Daly Fleurissin, jeni sa a ki te genyen trofe a, reveye espwa ak fyète nan kominote li a. Malgre difikilte rejyon Latibonit la t ap travèse, li te pèsevere e, jodi a, li enposib pale de li san li pa mansyone tit chanpyon li. Li te travay di pou jwenn prim sa a, e li te merite li.

Pataje
Konsènan otè a
Jose-Dentha DENOYER
Jose-Dentha DENOYER
Dessalines Toutânkhamon (Wolkens TIRONÉ)

Je tiens à féliciter le coordinateur Thermo Zachary pour son courage d'avoir pris la décision d'organiser une telle activité malgré tant de difficultés qui se trouvaient dans le processus. Félicitations méritoires également à toute l'équipe organisatrice pour les énormes efforts conjugués avec le PDG afin d'arriver à concrétiser ce grand objectif. Je vous encourage malgré de continuer à rehausser les valeurs de notre chère mère, Hayti.

J'exprime particulièrement ma joie d'avoir été l'un participant pour le département du centre. J'étais à la deuxième position (2è) au département du centre au phase de la rencontre des départements et l'international.

Vive IVAP-Hayti !

Dessalines Toutânkhamon (Wolkens TIRONÉ), Panafricaniste, Révolutionnaire, Poète, Prof d'histoire.
2è pour le département du centre au phase de la rencontre des départements et l'international organisé par IVAP-HAYTI .

15 Oktòb 2024 | 03:38:06 AM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Kanaval Ayisyen an: Yon Festival Koulè, Mizik ak Tradisyon

Kanaval ayisyen an, yon selebrasyon anblèm e esansyèl nan kalandriye fèt peyi a, se pi plis pase yon senp fèt. Li enkòpore sans nan kilti ayisyen an, ak kè kontan melanje tradisyon zansèt, mizik entoksikan ak yon sans pwofon nan kominote a. Chak ane, selebrasyon vibran sa a transfòme lari yo nan yon spektak vibran ak kolore, ki atire plizyè milye patisipan ak espektatè ki anvi patisipe nan selebrasyon yon sèl nan yon kalite sa a. Kanaval ayisyen an gen yon gwo rasin nan listwa peyi a, depi nan epòk kolonyal la. Li te evolye sou syèk yo, enkòpore eleman nan kilti Afriken, franse ak kreyòl yo kreye yon selebrasyon diferan ak kaptivan. Peryòd kanaval an Ayiti tradisyonèlman kòmanse nan mwa janvye e li fini ak fèt ekstravagan ki fèt pandan plizyè jou. Youn nan karakteristik ki pi frape nan kanaval ayisyen an se pwofizyon koulè. Kostim tradisyonèl yo, yo rele "mask", yo elabore ak bèl fèt. Yo prezante modèl vivan ak dekorasyon vibran, ki kreye yon foto vivan idantite kiltirèl ayisyen an. Patisipan yo, abiye ak kostim elabore sa yo, defile nan lari yo sou son mizik vivan, kreye yon atmosfè elektrik. Mizik se nan kè kanaval ayisyen an. Ritm captive bousòl, rasin, rara ak lòt kalite mizik lokal yo fè rezon nan tout vil la, envite moun pou danse sou ritm fèt la. Òkès parad nan lari yo, akonpaye dansè yo ak kreye yon senbyotik inik ant mizik la ak mouvman yo grasyeuz nan patisipan yo. Parad kanaval ayisyen an pa sèlman sou mizik ak kostim; li selebre tou richès boza nan lari. Atis ki gen talan kreye eskilti jeyan, enstalasyon atizay ak pèfòmans teyat ki rakonte istwa pwofon istwa ak kilti ayisyen an. Ekspresyon atistik sa yo kontribye nan transmisyon valè ak istwa ki fòme idantite pèp ayisyen an.

Haïti Wonderland: Kijan pou Reekri Narratif Ayiti sou entènèt la?

Pou twa deseni ki sot pase yo, entènèt la te transfòme fason moun ap viv, jwenn aksè nan enfòmasyon ak ankouraje kòz diy. Enstitisyon ki anbrase teknoloji sa a mennen wout la nan endistri respektif yo epi yo dire, pandan y ap peyi ki anbrase teknoloji sa a ak sajès aplike li pèmèt tèt yo pwospere ak bati ekonomi dirab. Apre plizyè deseni nan egzistans, entènèt la te pataje ak sitou de gwoup moun; moun ki sèvi ak li kòm yon zouti pou konstwi, ak moun ki sèvi ak li kòm yon zouti nan destriksyon. Moun ki wè entènèt la kòm yon pon pou fè yon enpak pozitif nan mond lan ak moun ki wè li kòm kabann lan konfòtab pou pa janm kite, pakonsekan, diferans ki genyen ant konsomatè a ak pwodiktè. Malerezman lakay nou renmen anpil, Ayiti, te nan ansyen mantalite a. Èske se yon mank de vizyon, mank de ladrès ak konpetans oswa èske se mank de moun k ap travay di? Kèlkeswa sa li ye oswa sa li te ye pandan plizyè dizèn ane, kounye a se moman pou chanje paradigm nan tout fwon ki nesesè yo epi refòme lavni an. Si dènye deseni ki sot pase yo te dirije pa laprès ki pa pwodiksyon ak negatif, kounye a se moman pou chanje paradigm nan pwodwi ak itilize san limit nan entènèt la pou vann bote, kilti a ak grandè Ayiti bay rès mond lan. . Si sot pase a te dirije ak yon verite selektif ak yon efò pou montre sa ki pi mal la ak ekstansyon kreye pi move naratif la, kounye a, ayisyen parèy mwen, kèlkeswa kote ou ye sou planèt sa a, se lè pou nou antreprann misyon sa a, pou nou pran responsablite epi rekreye naratif peyi manman nou an. Yon naratif ki baze sou verite ak transparans, yon naratif ki rakonte istwa ki moun nou ye ak sètènman ki moun nou pa ye, yon naratif pou envite mond lan eksplore ak wè pou tèt yo. Se devwa nou. Si se pa kounye a, ki lè? Si se pa ou menm ak mwen, lè sa a, kiyès? Misyon prensipal nou nan Haïti Wonderland se reekri naratif Ayiti sou entènèt la. Lè sa a, sèvi ak entènèt la pou fè Ayiti tounen sou tèt kat destinasyon touris la yon lòt fwa ankò. Se sa yo ki motive nou, oksijèn ke nou respire, yo se rezon ki fè nou leve nan maten ak goumen. Nou pa t chwazi chemen sa a paske nou konnen li pral fasil men nou chwazi li paske: 1. Se yon kòz nòb 2. Li nesesè ak 3. Li dwe fèt. Men fòk nou pran chemen sa a paske nou konnen ou menm ak chak ayisyen nan mond sa a, ki konnen laverite sou Ayiti fatige ak sa ou wè lè w tape Ayiti sou entènèt la, e an menm tan konprann ke yon bagay dwe chanje, e li dwe fèt pi vit posib. Nou konnen ou pare pou sa, e ansanm nou pral chanje naratif Ayiti sou entènèt la epi nou pral pote Ayiti tounen nan tèt kat destinasyon touris la. Sa a se yon apèl nan devwa pou ou, kèlkeswa domèn ou nan efò oswa kote ou ye nan mond sa a. Sa a se yon apèl pou rantre nan (http://haitiwonderland.com) pou premye wè pou tèt ou mouvman w ap rantre nan, answit kreye pwòp kont ou epi kòmanse kreye ak pataje. Ansanm nou pral reekri naratif Ayiti sou entènèt la. Mèsi paske w rantre nan kòz diy sa a. Ann envite mond lan dekouvri vrè figi Ayiti.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon