contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Haitian Otaku Party: Yon selebrasyon kilti Japonè nan Pòtoprens
Haitian Otaku Party: Yon selebrasyon kilti Japonè nan Pòtoprens
Haitian Otaku Party: Yon selebrasyon kilti Japonè nan Pòtoprens

Haitian Otaku Party: Yon selebrasyon kilti Japonè nan Pòtoprens

Le Haitian Otaku Party célèbre la culture japonaise à Port-au-Prince, offrant un espace créatif à la jeunesse haïtienne passionnée d’otaku.

Samdi 30 out 2025, kapital Ayiti ap akeyi youn nan evènman ki pi atann pou fanatik kilti pop Japonè nan peyi a. Òganize pa Tokumei HT – Haitian Otaku Events, nouvo edisyon Haitian Otaku Party sa a ap yon gwo rasanbleman pou tout moun ki renmen anime, manga, jwèt videyo, ak cosplay.

Depi li te kreye an 2022, Tokumei HT mete tèt li kòm misyon pou rasanble tout fanatik kilti Japonè atravè evènman ki fèt pou selebrasyon, kreyativite ak enklizivite. Gwoup sa a sòti nan kèk zanmi ki te gen menm pasyon an, epi sèlman twa lane apre, li vin tounen yon aktè enpòtan nan kilti altènatif ayisyen an.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon inisyativ ki sòti nan yon bezwen

"Tout sa te kòmanse ak yon senp konstatasyon: pa t gen espas pou jèn ayisyen ki renmen kilti otaku a," se sa Pedjean Corentin, sekretè jeneral òganizasyon an di nou. Se konsa Tokumei HT deside mete sou pye rankont kote chak moun ka eksprime tèt yo lib—nan mete kostim, fè desen oswa diskite sou dènye seri Japonè ki nan mode.

Anndan 3 zan sèlman, inisyativ la deja kreye yon kominote solid. Chak evènman vin atire plis patisipan, sa ki montre jan jèn ayisyen yo ap vin pi enterese nan kilti sa a.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon jounen anime pa imajinasyon

Edisyon 2025 lan ap divize an 2 pati. Nan maten, soti 10è rive 2è apremidi, se timoun yo ki va mete nan mitan. Yap patisipe nan atelye desen manga, gade anime, epi jwe nan aktivite ki fèt pou timoun ak fanmi yo.

Apremidi a, soti 2è rive 8:30 PM, ap pi anime pou adolesan ak jèn granmoun. Ap gen tounwa jwèt videyo, kesyon-repons sou anime, karaoke, epi gwo konkou cosplay la. Se la kreyativite patisipan yo ap mete an valè pandan yap prezante pèsonaj pi renmen yo.

Bay valè ak talan yo
Haitian Otaku Party se tou yon opòtinite pou mete talan moun yo devan. Ap gen konkou pou fanatik jwèt videyo yo. Konkou cosplay la ap gen anpil rekonpans gras ak sipò GRINDERS TECH, ki va bay yon òdinatè pòtatif pou gran gayan an, epi lòt pri pou patisipan ki fè plis enpresyon.

Evènman an ouvè pou tout moun, san limit laj. Tikè ap disponib sou plas oswa sou platfòm PAMEVENTS. Timoun yo dwe akonpa ye pa yon granmoun pou rantre nan sesyon apremidi a.

Yon ti moman kreyatif nan yon lavi ki souvan difisil
Nan sitiyasyon



Yon ti moman kreyatif nan yon lavi ki souvan difisil
Nan sitiyasyon difisil Ayiti ap viv kounye a, kote jèn yo raman jwenn okazyon pou selebre oswa libere tèt yo, Haitian Otaku Party se tankou yon ti souf, yon espas ki bay espwa. Evènman an montre yon jenerasyon k ap chèche konekte ak rès mond lan, k ap eseye fè tande vwa li epi fè konnen li egziste.

Sitou, li se yon opòtinite pou fanatik manga yo mete tèt ansanm, pataje pasyon yo, epi santi yo fè pati yon kominote.

An rezime, evènman sa a pa sèlman yon fèt pou fanatik kilti pop Japonè — se tou yon moman aprantisaj pou tout moun ki ta renmen konnen plis sou kilti Japon an.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Konferans / Quatre Chemins Festival / 21yèm edisyon

Enpak chòk kolektif ak endividyèl sou devlopman pèsonèl jèn yo nan Pòtoprens Si ekriven, aktè, dansè, powèt, pami lòt moun, te kontan nou ak pèfòmans yo, etidyan sikoloji nan Fakilte Syans Imen (FASCH), Lourdya Blaise te pale ak piblik la sou chòk. Estriktire sou tèm "Jèn ak chòk, analiz enpak chòk kolektif ak endividyèl sou devlopman pèsonèl jèn k ap viv nan Pòtoprens ant 2010-2024", konferans sa a te bay yon echanj anrichisman. Pandan rankont sa a, Michaël Formilus te modere, Madam Blaise te montre kijan evènman ki te pase nan peyi a te lakòz ka chòk nan mitan Ayisyen. Dapre etidyan an, site Asosyasyon Sikolojik Ameriken an, nou pale de chòk kòm yon konsekans chòk. Lèt la eksplike pa lefèt ke nou santi nou menase, kit se moun nan kesyon an oswa moun yo renmen. Sepandan, li presize ke chòk kolektif rete depann de enpak evènman an genyen sou moun nan. Pou ilistre remak li yo, li mansyone tranblemanntè 12 janvye 2010 la, ki te konsidere kòm yon chòk kolektif, nan limit ke li toujou okipe lespri nou. Trajedi sa a fè nou sonje disparisyon moun nou renmen yo ak pèt menmen. Sa a se ka a nan yon chòk ki vin tounen yon chòk kolektif. Pou elèv la, li ta dwe mete aksan sou ke lè yon evènman rive, gen kèk moun ki twomatize ak lòt moun pa. Dapre misye, vyolans gang ame yo pa pèsevwa menm jan an, kenbe Madan Blaise. Gen moun ki kouri kite kay yo men ki pa twomatize. Vreman vre, gen kèk moun ki wè sitiyasyon twomatik kòm yon evènman tanporè, li di. Oratè a te pale tou sou chòk kolektif la ki, daprè li, enkyete lespri a, menm si nou pa fè eksperyans li ankò. Li manifeste tèt li sou plizyè fòm: mank de dòmi, sikoz laperèz, panse pèsistan, batman kè entans... Anjeneral, sentòm yo ki lye ak chòk mouri difisil. Lè sa a pèsiste, li vin estrès egi. Pou fè fas ak li, nou bezwen pale ak lòt moun. Si sitiyasyon an pèsiste, estrès egi transfòme nan yon faz estrès pòs-twomatik; nan ka sa a, ou ta dwe fè konfyans nan yon moun ou fè konfyans oswa ale wè yon espesyalis sante mantal, li konseye. Nan prezantasyon li a, Lourdya Bazile atire atansyon tou sou eta sikolojik timoun yo nan epòk sa yo. Dapre prezantatè a, timoun yo tou fè fas ak sitiyasyon kriz sa a, menm si yo pa pale ak paran yo sou sa. Otan ke granmoun, timoun tou planifye avni yo. Li te ensiste pou fè fas ak ane lekòl yo dezobeyi yo, yo vin reflechi ak enkyete. Yo fèmen. Timoun ki te byen klere anvan an ka vin vyolan epi li pa bon nan lekòl la. Paran yo rele pou yo koute epi konprann yo. Yon bon moman echanj, rich nan konsèy pratik. Piblik la te patisipe totalman. An vire, prezantatè a envite l pou l respire pi byen epi medite. “Nou ap viv nan yon peyi kote enkyetid yo melanje, nou dwe pran tan pou tèt nou, fè espò, byen manje, asire espas pou dòmi an pwòp epi pran tan pou tèt nou. Gen plis pase yon fason pou jwenn kalm,” sikològ la sonje. Gertrude Jean-Louis

Yon apèl a sansibilizasyon a medya anliy yo pou amelyore imaj Ayiti sou entènèt

Yon senp rechèch Google pou "Ayiti" ap kite ou ak yon gou anmè, paske ou w ap sitou dekouvri imaj degradan ki pa bay omaj a bèlte natirèl Ayiti, istwa rich, ak kilti vibran. Reyalite sa a soti nan yon pakèt medya sou entènèt ki, nan rechèch inplakabl yo pou vizibilite ak pwofi, gaye imaj ki pa reflete vre sans Ayiti. Li lè li tan pou nou defye tandans sa a epi sansibilize medya ayisyen yo sou entènèt sou enpak pwofon chwa editoryal yo genyen sou imaj pwòp peyi yo. b~Konsekans difizyon imaj degradan yo:~b Pataje imaj degradan Ayiti yo kontribye nan perpétuer prejije ak ranfòse estereyotip negatif ki asosye ak peyi a. Sa ka gen konsekans grav pou touris, envestisman etranje, e menm fyète nasyonal ayisyen yo. Anplis de sa, li kreye yon deformation nan reyalite, maske anpil aspè pozitif ak enspirasyon Ayiti. b~Yon apèl pou Responsablite Editoryal:~b Li enperatif pou medya ayisyen yo sou entènèt pran responsablite editoryal pou asire imaj ak istwa yo emèt yo reflete divèsite ak richès Ayiti. Olye yo konsantre sèlman sou aspè negatif yo, yo ta dwe mete aksan sou siksè, inisyativ pozitif, ak kontribisyon eksepsyonèl ayisyen yo nan sosyete mondyal la. b~Ankouraje yon Imaj Ekilibre:~b Divèsite Ayiti, ni kiltirèl ni sosyalman, merite selebre. Medya sou entènèt ayisyen yo gen opòtinite pou yo jwe yon wòl kle nan pwomosyon yon imaj ki pi ekilibre nan peyi a nan mete aksan sou siksè li yo, inovasyon li yo ak istwa rich li yo. Sa a pral non sèlman ede edike piblik mondyal la, men tou, enspire fyète ak konfyans nan Ayisyen tèt yo. Li lè li tan pou medya ayisyen yo sou entènèt reyalize pouvwa yo kòm fòmatè opinyon epi kontribye aktivman nan transfòme imaj Ayiti. Lè yo chwazi pataje istwa ekilibre ak pozitif, yo ka jwe yon wòl enpòtan nan bati yon pèsepsyon ki pi egzak ak respè sou peyi remakab sa a. Se yon apèl pou responsablite editoryal, sansiblite ak fyète nasyonal, yon fason pou retabli Ayiti nan plas li merite sou sèn mondyal la.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon