contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Ki deviz Ayiti a?
Ki deviz Ayiti a?
Ki deviz Ayiti a?

Ki deviz Ayiti a?

Dekouvri deviz nasyonal Ayiti a: Libète – Egalite – Fratènite. Orijin li, siyifikasyon li, ak enpòtans li nan listwa ak idantite Ayisyen an.

Repiblik Ayiti a, premye nasyon Nwa endepandan nan mond modèn nan, gen senbòl pwisan ki reflete idantite li, istwa li, ak lit li pou libète. Pami senbòl sa yo gen deviz nasyonal la: Libète Egalite Fratènite.

Li atik la an :

Anglè : What is Haiti's motto?

Panyòl : ¿Cuál es el lema de Haití?

Kreyòl : Ki deviz Ayiti a?

Paj referans : Ki deviz Ayiti a?

Lòt vèsyon : Ki deviz Ayiti a?

Haïti
Haïti
Haïti

Ki deviz ofisyèl Ayiti a?

Dapre Atik 4 Konstitisyon Ayisyen an nan lane 1987, deviz nasyonal la klè: Libète Egalite Fratènite.

Twa mo sa yo pa sèlman slogan. Yo reprezante yon eritaj istorik pwofon, lye ak Revolisyon Fransèz la, men tou yon adaptasyon ak reyalite Ayiti, ki fèt nan Revolisyon 1804 la, ki te mete fen nan esklavaj ak kolonyalis.

Haïti
Haïti
Haïti

Siyifikasyon Deviz Nasyonal la

1. Libète: Li raple lit esklav yo pou kase chenn yo epi pwoklame endepandans an 1804. Nan Ayiti, libète se pa yon konsèp abstrè, men yon dwa yo te genyen ak san ak diyite.

2. Egalite: Li eksprime dezi pou yon sosyete san yerachi rasyal oswa diskriminasyon sosyal. Tout sitwayen Ayisyen, san distenksyon, dwe egal devan lalwa.

3. Fratènite: Li senbolize inite ak solidarite ki nesesè pou konstwi yon nasyon solid fas a defi istorik ak kontanporen yo.

Deviz ak Lòt Senbòl Eta Ayisyen an

Deviz nasyonal la "Libète - Egalite - Fratènite" akonpaye lòt anblèm ofisyèl yo:

Drapo Ayisyen an: ble ak wouj, ki senbolize inite pèp la.

Emblem Repiblik la: yon pye palmis ki gen chapo libète a sou tèt li, antoure ak kanon ak zam, ki pote lejand "Inite se Fòs."

Senbòl sa yo konbine raple detèminasyon Ayiti pou l rete lib, souveren, ak ini.

Haïti
Haïti
Haïti

Poukisa deviz Ayiti a enpòtan jodi a?

Nan yon kontèks mondyal ki make pa inegalite ak kriz sosyal, deviz Ayisyen an rete enpòtan jodi a. Li enspire non sèlman sitwayen Ayisyen yo, men tou tout moun k ap goumen pou jistis, diyite ak egalite atravè lemond.

Lè yo repete epi viv deviz sa a, chak jenerasyon kontribye pou pèpetre lespri 1804 la: yon pèp ki kanpe dwat, fyè, epi ki gen rezistans.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval, yon jès Inivèsite Leta Ayiti, pou konsève memwa Pwofesè Dorval.

Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval la se yon inisyativ gwo entansite entelektyèl, ke Inivèsite Leta d Ayiti (UEH), pran atravè lidèchip rektora li a, an akò ak dirijan Fakilte Dwa ak Syans ekonomik (FDSE). Objektif prensipal inisyativ la se pou onore ak perpétuer memwa vanyan ak briyan Pwofesè Monferrier Dorval, ki te asasinen nan sikonstans twoub sa gen plis pase twazan. E nan objektif pou fè yon kontribisyon syantifik nan gwo deba ki ap travèse sosyete ayisyen an depi anviwon dizan sou bezwen chanje oswa ou pa, konstitisyon 29 mas 1987 la te amande 11 me 2011 la. eseye aplike li de preferans. Si li ta dwe chanje, si chanjman sa a ta dwe radikal, sinon kisa li ta dwe genyen an tèm de chanjman nan yon nouvo lwa paran pou yon pi bon òganizasyon enstitisyon an Ayiti. Se pwofesè Henri Marge ki prezide chèz la syantifikman. Dorléans, (aktyèl chèf AFPEC), epi li se vis-prezidan dwayen fakilte lwa ak syans ekonomik yo, Me Eugène Pierre Louis. Prezidan an pran fòm yon seri konferans ak deba (15 an total), ki dewoule nan lokal biwo pwoteksyon sitwayen OPC, sou non Mèkredi Prezidan Dorval Monferrier. Se nan sans sa a pou senkyèm edisyon Chair Wednesday (ki te dewoule mèkredi 9 oktòb 2024 la nan OPC, an prezans pwotèktè sitwayen an, Me Renan Hédouville), atansyon te plase sou edikasyon nan deba ki antoure. devlopman posib yon nouvo konstitisyon pou Ayiti. 5yèm rankont sa a te dewoule sou tèm: "Edikasyon, Ansèyman, Rechèch, Syans ak Teknoloji". Konferans la te modere pa twa gran nan kominote entelektyèl ayisyen an, ki gen ladan de pwofesè eminan nan UEH a, nan ka sa a, Pwofesè Odonel Pierre Louis, direktè akademik nan École Normale Supérieure (ENS); vis-rektè UEH a, Pwofesè Jacques Blaise. Entèvansyon yo te swiv pa direktè enstiti nasyonal fòmasyon pwofesyonèl (INFP) Mesye Dikel Delvariste.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ayiti: Dekouvri maji kaskad Pichon nan Belle-Anse: Yon trezò natirèl pou eksplore

Sitiye nan kè sidès Ayiti, Pichon Waterfall parèt kòm yon bèl pyè koute chè natirèl, bay yon eksperyans mayifik pou vizitè k ap chèche avanti ak bote natirèl. Nich nan vejetasyon abondan nan rejyon Belle-Anse, kaskad majeste sa a sezi ak wotè enpoze li yo ak dlo kristal klè li yo ki kaskad desann wòch yo ak favè. Pichon kaskad la se pi plis pase jis yon mèvèy natirèl; li se yon kote ki antrape nan istwa ak lejand, kaptivan vizitè yo ak anbyans mistik li yo. Dapre tradisyon lokal yo, li ta yon kote rasanbleman pou kominote endijèn yo, temwaye richès kiltirèl rejyon an. Pou amater deyò ak vwayajè kap chèche avanti, Pichon Waterfall ofri yon myriad nan aktivite enteresan. Vwayaje panoramique nan forè ki antoure a mennen nan pwen de vi espektakilè nan kaskad dlo a, ki ofri opòtinite inoubliyab pou pran foto sansasyonèl. Anplis de sa, vwayajè yo ka rafrechi tèt yo nan dlo kristal klè nan kaskad dlo a, kite tèt yo dwe anvlope pa fraîcheur la revitalize nan lanati. Plis avantur yo ka menm riske naje nan pisin natirèl yo ki te fòme pa kaskad dlo a, kreye souvni ki dire lontan nan vizit yo nan Belle-Anse. Kòm yon destinasyon touris émergente, Pichon Waterfall ofri tou yon opòtinite inik pou fè eksperyans kilti lokal yo ak sipòte kominote ki antoure yo. Vizitè yo ka eksplore vilaj pitorèsk ki tou pre yo, dekouvri atizana lokal yo epi goute bon gou cuisine tradisyonèl ayisyen an. Kit ou se yon fanatik lanati, yon renmen avanti oswa tou senpleman nan rechèch nan trankilite ak bote, kaskad dlo Pichon nan Belle-Anse envite ou plonje tèt ou nan yon mond nan mèvèy natirèl ak dekouvèt inoubliyab. Vin dekouvri trezò kache sa a epi kite tèt ou sedui pa maji kaskad Pichon an, yon eksperyans inoubliyab nan kè Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon