contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Yon wityèm pwomnad siksè pou Mèkredi soti nan chèz Monferrier Dorval la
Yon wityèm pwomnad siksè pou Mèkredi soti nan chèz Monferrier Dorval la
Yon wityèm pwomnad siksè pou Mèkredi soti nan chèz Monferrier Dorval la

Yon wityèm pwomnad siksè pou Mèkredi soti nan chèz Monferrier Dorval la

Mèkredi 24 oktòb 2024, nan lokal Biwo Pwoteksyon Sitwayen an, sou Route de Bourdon, te dewoule 8èm mèkredi chèz Monferrier Dorval la. Pou rapèl, Chair Wednesdays se youn nan inisyativ yo pran nan kad Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval, ki te etabli 12 Mas nan Konsèy Inivèsite Leta d Ayiti (UEH). Rektè a, Mesye Fritz Deshomme, se direktè teknik la. Pwofesè Henri Marge Dorléans, ansyen Minis Jistis, se direktè syantifik la, epi dwayen Fakilte Dwa ak Syans Ekonomik, Me Eugène Pierre Louis, okipe tou de pozisyon vis-prezidan teknik ak syantifik. Nou ta dwe remake tou ke de objektif prensipal chèz la se, sou yon bò, ankouraje memwa pwofesè Dorval, prezidan Asosiyasyon Bawo a nan epòk la, lach asasinen devan kay li, toupre sa prezidansyèl la. de fwa, 20 out 2020. Yon lòt bò, se yon kesyon pou ankouraje travay li te antreprann nan peyi a, kòm pwofesè Dwa Konstitisyonèl, nan bezwen pou opere yon chanjman konstitisyonèl pou fasilite. Gouvènans efikas ak pi bon jesyon enstitisyonèl Ayiti.

Yon siksè wityèm pwomnad

Uityèm edisyon sa a te fèt alantou tèm "Sante, Anviwònman ak Planifikasyon Teritoryal", ak twa oratè ekselan kòm envite, metrize jaden an nan entèvansyon respektif yo pi byen ke posib. Yo se Doktè Jean Patrick Alfred, direktè Inite Etid ak Programmasyon MSPP; nan Eng. Claude Germain, ansyen Minis Anviwònman Repiblik Ayiti, kounye a vis-rektè Inivèsite Lumière; epi finalman Madam Christine Stéphenson, ansyen Minis Touris Repiblik Ayiti, kounye a sekretè egzekitif komite nasyonal pou planifikasyon teritwa. Yo te pale respektivman sou tèm jounen an.

Entèvansyon doktè a konsantre sitou sou nesesite pou enpoze règleman sou sa yo rele souvan medikaman tradisyonèl yo. Gen yon nesesite pou yon minimòm syans nan sektè sa a, ki pral kapab bay plis dokiman sou pratik medsin sa a. Dapre li. Li te menm defann yon alyans ant medikaman konvansyonèl ak lèt ​​la. Li te tou souliye nesesite pou pi byen jere fatra nou yo, yo te konsène sou danje ekstrèm yo nan sante nou (paske yo se sous maladi). Li te site kòm egzanp kadav (ki konstitye fatra ki pi danjere pou èt imen), fatra lopital, ak tout lòt fatra ki soti nan itilizasyon chak jou nou yo. Sinon, rès diskou li a te konsakre nan nesesite pou mete, nan yon potansyèl nouvo konstitisyon, ak Lè sa a, aplike, aksè a sante pou tout moun, nan bon jan kalite medikaman nan kantite ase.

Bò kote pa l, Enjenyè Claude Germain te pale sou tèm anviwònman an. Pandan diskou li a, li te plede anfavè tabli yon kòd anviwònman ayisyen an, olye ke mete atik nan yon nouvo konstitisyon konsènan sektè sa a. Paske lejislasyon san yo pa ka aplike sanble initil ak ridikil pou li. Bon jesyon anviwònman an se biznis serye. Li te raple dram sistemik Ayiti te ekspoze a akòz chanjman akòz chanjman nan klima, ki te koze pa konsomasyon enèji danjere èt imen sou planèt la. Ayiti, ansanm ak Birmani ak Ondiras, rete youn nan twa peyi ki pi ekspoze a danje sa a, dapre deklarasyon final la te fè nan Pari an 2015, pandan COP 21 sou klima a. An bref, Ayiti ap bezwen yon kòd anviwònman ki ka regle anviwònman ayisyen an antye. Enjenyè a te oblije tou denonse sèten pratik danjere, tankou plante legim nan mòn nou yo, boule tè nou an anvan plante, ki touye anpil mikwo-òganis nan tè nou an, ki fè li de pli zan pli difisil fekonde tè nou an trase.

Bò kote pa l, Madam Christine te pale sou tèm planifikasyon teritoryal la, kòm yon nesesite pou devlopman Ayiti. Paske yon peyi ki konnen tèt li pi byen kapab avanse pou byennèt pitit li yo. Pandan entèvansyon li, li te fè tou yon analiz sou potansyèl teritoryal ayisyen an, ke li te dekri kòm rich epi ki merite pi bon konsiderasyon nan pèspektiv jeneral nan yon plan itilizasyon tè pou devlopman Ayiti. Paske Ayiti gen byen ke kèk peyi nan rejyon an posede, e ki gen yon pi bon jesyon ki ta dwe kapab modifye trajèktwa peyi a pou pote l nan byennèt devlopman dirab.

Gade tou

Yon espas pou komès lib

Chèz lwa konstitisyonèl la vize pou l se yon espas echanj kote yo bay primate echanj syantifik. Se nan sans sa a chèz sa a etabli tèt li kòm yon plas kote ekspè yo, nan yon egzèsis diskisyon syantifik, pwopoze solisyon (solisyon ki konsène domèn pwofesyonèl yo) pou yo mete nan pèspektiv nan yon potansyèl chanjman konstitisyonèl. Tout bagay akonpaye ak deba aksesib, kote piblik ayisyen an jeneral envite entèvni pou fè tande vwa yo, nan tout globalite ak divèsite li. Objektif la se fè deba sou kesyon chanjman konstitisyonèl la enpòtan pandan l aksesib pou tout moun, sitou, nan mete aksan sou pwomosyon diskou syantifik ak entèlijan divès ekspè ayisyen.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Timoun se Moun: Yon konkou pwezi pou ankouraje dwa timoun yo an Ayiti

Yon peyi blese. Koube anba pwa yon kriz miltidimansyonèl. Vyolans toupatou. Espwa fèmen. Yon jenerasyon sakrifye. Timoun yo de pli zan pli menase. Yo de pli zan pli konfwonte ak tout fòm vilnerabilite ki anpeche devlopman jeneral yo. ACTIF lanse dezyèm edisyon konkou pwezi "Timoun se Moun" lan. Yon inisyativ sitwayen kote òganizasyon an sèvi ak ekriti kòm yon tranplen pou konstwi sa lavi prive timoun Ayisyen yo. Doulè ka tounen lò. Pou ACTIF (Aksyon Kominotè pou Transfòmasyon ak Entegrasyon Fòmèl), pwezi se yon wòch filozòf. Non sèlman pou òganizasyon sa a, men tou pou tout moun ki kwè ke ekriti ka ede relanse zetwal yo. Fas a bezwen aksyon ijan sa a, sa a se "yon inisyativ pou sansibilize moun, denonse, epi afime byen fò ke chak timoun enpòtan, chak timoun merite pwoteksyon, espwa, ak yon avni," se sa dokiman deskriptif konkou a di. Alò, kisa ou gen entansyon fè ak limyè imen ou a? Atravè konkou sa a, patisipan yo gen opòtinite pou yo angaje yo nan yon zak rezistans, tankou yon rèl konsyans pou leve vwa anfans brize yo. Louvri soti 18 me pou rive 18 jen, "Timoun se Moun" ouvè pou tout Ayisyen k ap viv nan peyi a epi ki gen 18 an oswa plis. Tèks yo dwe soumèt an kreyòl. Dèyè inisyativ sa a, ACTIF gen entansyon, yon bò, afime idantite kiltirèl ak lengwistik nou an, epi yon lòt bò, anrichi literati kreyòl nou an, fè pwomosyon pou li, epi ankouraje kreyativite nan lang natif natal nou an. Tèks la pa dwe depase 500 mo. Fòma yo chwazi a se PDF, polis Times New Roman, gwosè 12, ak espasman liy 1.5. Konkou sa a gen pou objektif pou l ofri yon ti touche afeksyon bay timoun sa yo ki se premye viktim peyi a k ​​ap desann nan lanfè. Pou evalye kalite literè ak esans tèks yo soumèt yo, yon jiri konpoze de Ruthza Paul, Douglas Zamor, ak Darly Renois. Premye a se yon doktè epi li te genyen premye edisyon konkou sa a. De lòt yo travay nan domèn sosyoloji, sikoloji ak literati. Anplis pri "Pri Jiri a: 15,000 HTG + liv + sètifika" ak "Pri Piblik la: 5,000 HTG + sètifika + liv" yo, pi bon tèks yo pral enkli nan yon antoloji ki pral pibliye pa Éditions Répérages. Li enpòtan pou note ke pral gen yon gayan pou chak pri. Inisyativ sa a reflete angajman ACTIF pou onore otè ki anbrase kòz timoun ki nan sitiyasyon difikil pandan y ap anrichi eritaj literè Ayiti a. Konkou sa a lonje yon men bay tout moun ki kwè ke atravè pwezi, yon moun ka transfòme lavi li an yon chèdèv. An menm tan, li ofri opòtinite pou kontribye nan pwogram pwoteksyon timoun ACTIF la. Chak patisipan ka soumèt yon sèl tèks. Li dwe voye pa imèl nan adrès sa a: actifkonkoupwezi@gmail.com. Rezilta pasyèl yo ap pibliye nan dat 30 jen 2025, epi rezilta final yo nan dat 18 jiyè 2025. Pou plis enfòmasyon, vizite ACTIF nan adrès sa a: 18 Rue Desdunes, Imp. Thoby, Mahotière 79, Carrefour, Ayiti, oubyen kontakte òganizasyon an nan nimewo sa a: (+509) 38 44 57 57. Plis pase yon senp konkou, ACTIF envite w pou w di Non. Non pou bliye. Non pou pasivite. Non pou vyolans kont timoun ak vyolasyon dwa yo.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon