contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Haïti : Citadelle la FerrièreHaïti : Citadelle la Ferrière

Nouvèl / Atik esponsorize / Gade Atik ki fenk pibliye yo

Touris 22 Novanm 2023

Poukisa Chwazi Ayiti kòm Destinasyon Touris?

Ayiti, pèl Zantiy yo, atire chak jou plis atansyon vwayajè k ap chèche eksperyans inik ak natif natal. Bijou Karayib sa a plen richès kiltirèl, istorik ak natirèl ki fè l tounen yon destinasyon touris enkoni. Kidonk poukisa chwazi Ayiti pami anpil lòt destinasyon? b~Istwa a kaptivan~b Ayiti gen yon istwa rich, ki make pa Revolisyon ayisyen an 1804, ki te mennen nan endepandans peyi a e ki te fè Ayiti vin premye repiblik nwa endepandan. Sit istorik tankou Citadelle Laferrière, ki nan lis UNESCO kòm yon sit eritaj mondyal, rann temwayaj sa a pase bèl pouvwa. Moun ki renmen listwa yo pral kontan ak rès kolonyal yo, mize yo ak moniman ki tache nan peyi a. b~Yon Nati Exuberant~b Peyizaj natirèl peyi DAyiti yo mayifik. Soti nan plaj sab blan nan mòn Fertile ak kaskad dlo pitorèsk, peyi a ofri yon divèsite pèspektiv yo eksplore. Pak Nasyonal La Visite ak Bassin Bleu yo dwe wè pou rayisab lanati ak avanturyé nan rechèch nan dekouvèt. b~Richès Kiltirèl~b Ayiti se kote nesans Vodou, yon relijyon Afro-Karayib ki te enfliyanse kilti ayisyen an anpil. Vizitè yo gen opòtinite pou yo fè eksperyans seremoni vodou, dans tradisyonèl ak mizik kaptivan. Mache kolore, festival vivan ak atizan lokal yo ofri imèsyon total nan lavi ayisyen chak jou. b~Atizana vivan~b Sèn atizay ayisyen an vibran e inik. Penti, eskilti ak atizana tradisyonèl yo reflete kreyativite san limit pèp ayisyen an. Galeri atizay lokal yo ak mache yo plen ak travay kolore ak ekspresyon, ki ofri vizitè yo opòtinite pou jwenn moso inik kòm souvni nan vwayaj yo. b~Ayisyèn Ospitalite~b Ayisyen yo renome pou chalè yo ak Ospitalite eksepsyonèl yo. Vizitè yo akeyi ak yon souri otantik ak jantiyès remakab. Tradisyon Ospitalite yo byen anrasinen nan kilti ayisyen an, sa ki kreye yon atmosfè cho ak zanmitay ki fè chak rete memorab. Ayiti kanpe deyò pou melanj kaptivan li nan kilti, istwa, lanati ak Ospitalite. Chwazi Ayiti kòm yon destinasyon touristik vle di chwazi yon avanti natif natal nan kè Karayib la, kote chak kwen nan zile a revele yon nouvo aspè nan bote ak richès li. Kidonk, kite tèt ou sedui pa maji ayisyen an epi ale pou dekouvri trezò inik Karayib la.

Par Appolon Guy Alain |
Konnen plis
Kwizin 03 Avril 2024

Haïti : Boukanye

Nan peyizaj pitorèsk Okap, kanpe yon kote ki enkòpore sans nan atizay ak cuisine ayisyen an: Boukanye. Kay pirat sa a, ki te fonde an Jiyè 2016, te byen vit tounen yon bijou ki dwe wè nan mitan restoran zòn nan, atire vizitè ki soti atravè mond lan pou atmosfè Rustic li yo ak meni inovatè. Sitiye sou boulva a, Boukanye se pi plis pase jis yon restoran; li se yon eksperyans nan pwòp dwa li yo. Le pli vit ke ou mache nan pòt li yo, ou ap akeyi pa dekorasyon ki selebre atizana lokal yo ak istwa a nan pirat yo ki te yon fwa navige dlo sa yo. Mi dekore ak penti vibran ak eskilti demontre angajman lokal la nan atizay ayisyen an, kreye yon anbyans cho ak natif natal. Men, Boukanye pa kontante sedui ak estetik li; cuisine li se jis kòm kaptivan. Enspire pa gou lokal yo, restoran an ofri yon fizyon envante nan asyèt tradisyonèl ayisyen ak teknik gastronomik kontanporen. Kit pou manje maten, manje midi oswa dine, meni Boukanye a ofri yon varyete alèz nan asyèt sezon, akonpaye pa cocktèl ekskiz ki selebre engredyan lokal yo. Sa ki fè Boukanye apa tou se angajman li nan inovasyon. Lè yo lanse yon vwayaj vityèl aksesib atravè smartphone oswa kask reyalite vityèl, restoran an te pouse limit eksperyans gastronomik la. Gras a teknoloji immersion sa a, vizitè atravè mond lan kapab kounye a eksplore cham Boukanye lakay yo, plonje tèt yo nan atmosfè kaptivan li yo epi dekouvri plezi inik gastronomik li yo. https://haitiwonderland.com/haiti-virtual-reality-ht/bar--restaurant/haiti--boukanye--visite-virtuelle/7 Kit ou se yon rezidan Okap oswa yon vwayajè ki anvi pou eksperyans natif natal, Boukanye ofri yon èskapad inoubliyab nan kè kilti ayisyen an. Lè li konbine atizay, cuisine ak inovasyon, restoran sa a parfe enkòpore lespri pwosede ki vibwan e dinamik ann Ayiti, envite tout moun antre nan yon vwayaj sansoryèl san parèy.

Par Haïti Wonderland |
Konnen plis

Dènye piblikasyon yo

Ayiti: Depatman Sant lan, youn nan depatman ki pi rezistan ak tranblemanntè natirèl

Depatman Sant, yo rele souvan Plateau Central, se youn nan dis (10) depatman ann Ayiti ki pi solid devan sèten fenomèn natirèl. Anvan li te vin youn nan dis (10) depatman ann Ayiti, depatman Sant la te fè pati Ekstrèm Nò. Li se renome pou peyizaj natirèl li yo, klima byosfè li yo ak rezistans li nan sèten fenomèn natirèl. Anplis de pwodiksyon natirèl li yo tankou mayi, pitimi ak bèt, depatman Sant lan konnen tou pou gwo mòn li yo ki konstitye yon defans solid kont sèten fenomèn natirèl tankou tranblemanntè ak inondasyon. Depatman Charlemagne Peralte ak Benoît Batravil ki konpoze sitou ak gwo mòn, se sèlman youn nan dis (10) yo ki pa gen yon debouche nan lanmè a. Sepandan, moun ki rete yo pwofite gwo rivyè, rivyè ak lak ki travèse li. . Ak yon sipèfisi 3,487 km², popilasyon depatman Sant lan estime a 678,626 dapre yon etid ki fèt an 2009. Sou menm zòn sa a, depatman an divize an kat (4) distri ak douz (12) komin. Fèt sou bò solèy leve ak Repiblik Dominikèn, depatman Sant la konekte lòt depatman peyi a tankou Nò ak Latibonit, epi konekte 2 peyi zile a atravè zòn fwontyè tankou Balladère, Hinche ak Cerca Carvajal. Nan depatman Sant lan, gen sit ki ta ka atire touris pou bote natirèl yo. Nan Saut d’Eau, gen kaskad Saut d’Eau, nan Hinche nou jwenn basen Zim, lak Péligre, baraj idwoelektrik Péligre, rivyè Latibonit, ak rivyè Deux (2 ) Chanm nan Thomonde, pi presizeman nan. "El Manni", pa lwen seksyon kominal Caille-Epin. Gras ak mòn solid li yo ak klima natirèl li yo, depatman Sant lan rete youn nan depatman ki pi rezistan nan ka yon tranblemanntè ann Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon