contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Mache Ayisyen: Yon Inisyativ Phanord Cabé pou Ranfòse Pwodiksyon Nasyonal Ayisyen an
Mache Ayisyen: Yon Inisyativ Phanord Cabé pou Ranfòse Pwodiksyon Nasyonal Ayisyen an
Mache Ayisyen: Yon Inisyativ Phanord Cabé pou Ranfòse Pwodiksyon Nasyonal Ayisyen an

Mache Ayisyen: Yon Inisyativ Phanord Cabé pou Ranfòse Pwodiksyon Nasyonal Ayisyen an

Komès lokal an Ayiti, byenke li rich an divèsite ak potansyèl, li fè fas ak anpil defi, tankou vizibilite ki ba pwodiktè lokal yo ak mank enfrastrikti apwopriye pou komèsyalize pwodwi yo. Sa gen ladan gwo kantite pwodui ki soti nan peyi etranje ki, san rezon, anvayi ti mache Ayisyen an ak pwodui ki pa bon kalite ditou. Se nan kontèks sa a Phanord Cabé, PDG medya sou entènèt Hebdo24 la, te devwale pwojè anbisye li a sou non "Mache Ayisyen". Li se yon platfòm dijital dedye a pwomosyon ak vant pwodui lokal Ayisyen yo.

Mache Ayisyen, ki pwograme pou lansman an avril 2025, gen pou objektif konekte pwodiktè ak konsomatè Ayisyen yo atravè yon platfòm sou entènèt. Objektif la klè: ankouraje konsomasyon pwodui lokal yo tout pandan n ap bay ti biznis peyi a vizibilite yo bezwen anpil la. Lè inisyativ sa a konsantre sou kwasans komès lokal la, li ka tounen yon katalis pou ranfòse ekonomi ayisyèn nan.

Yon aksyon reflechi

Dapre Phanord Cabé, lide pou kreye platfòm sa a soti apre yon obsèvasyon senp men enpòtan: byenke pwodiktè Ayisyen yo ofri pwodwi kalite siperyè, yo souvan fè fas ak yon mank vizibilite. Yon lòt bò, anpil konsomatè Ayisyen vle sipòte ekonomi lokal la, men yo fè fas ak mank solisyon apwopriye pou achte pwodui lokal yo sou entènèt. Konsa, Mache Ayisyen pozisyone tèt li kòm solisyon ideyal la pou konble diferans sa a lè li ofri yon vitrin dijital kote pwodwi 100% Ayisyen yo pral fasilman aksesib pou yon pi gwo piblik.

Platfòm lan pral yon vrè sant e-komès kote itilizatè yo ka achte ak vann pwodwi lokal yo, soti nan manje rive nan atizanal. Youn nan pwen fò pwojè a se sistèm livrezon li an, ki pral fasilite tranzaksyon ant vandè ak konsomatè yo. Anplis de sa, Mache Ayisyen ap ofri opsyon peman fleksib, sa ki pèmèt itilizatè yo peye an goud oswa an dola ameriken, selon preferans yo.

Haïti
Haïti
Haïti

Ap vini byento

Jiska prezan, pwojè a an plen devlopman. Phanord Cabé te asire ke ekip teknik li a ap travay di pou fè platfòm nan fonksyone anvan 27 avril 2025. Anplis sit entènèt la (www.macheayisyen.com), yon aplikasyon mobil pral disponib tou, konsa bay itilizatè yo yon aksè pi fasil. Devlopman sa a demontre angajman ekip la pou rann platfòm nan aksesib a yon gwo odyans, tout pandan l ap adapte ak nouvo abitid dijital Ayisyen yo.

Lanse pa Phanord Cabé, Mache Ayisyen se sepandan yon pwojè kolaboratif. PDG a souliye ke plizyè patnè ap kontribye nan pwojè a, yo pote ekspètiz yo nan domèn ekonomik, teknik ak maketing. Kolaborasyon sa a demontre detèminasyon pou kreye yon platfòm solid ak dirab, ki kapab satisfè bezwen mache Ayisyen an.

Plis pase yon pwojè ekonomik

Pi lwen pase objektif ekonomik li yo, Mache Ayisyen reflete vizyon inisyatè li a: pou yon Ayiti ki bay valè a talan li yo ak richès lokal li yo. Phanord Cabé te transmèt yon mesaj espwa pou jèn antreprenè Ayisyen yo, li te mete aksan sou ke peyi a gen yon gwo potansyèl ki dwe eksplwate atravè bon zouti yo.

Vrèmanvre, anons sa a rive nan bon moman an. Egzakteman nan moman kote ekonomi ayisyèn nan ap sibi gwo kou akòz sitiyasyon ensekirite k ap domine nan kapital ayisyèn nan. Yon lòt prèv ankò sou rezistans peyi a, ki montre ke nan mitan moman difisil yo, lespri Ayisyen ki gen kreyativite kontinye pwopoze solisyon adekwa pou amelyore sitiyasyon an sou teren an pi lwen pase defi yo. Phanord Cabé, atravè plizyè inisyativ li yo, se yon reprezantan diy kapasite kreyatif Ayisyen yo. Avèk rive Mache Ayisyen, aktè pwodiksyon lokal yo pral gen yon platfòm ki disponib nèt ale. Paske inisyativ sa a pa sèlman yon pwojè ekonomik; Li se tou yon inisyativ pou ankouraje antreprenarya lokal epi sipòte yon ekonomi ayisyèn ki pi rezistan ak modèn. Lansman li an avril pwochen an ta ka make yon pwen tournan desizif pou komès lokal la epi ofri yon nouvo chemen pou avni ekonomik peyi a.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Carrefour: Kay Jèn Yo s’ouvre aux enfants

Dans le cadre du programme de promotion des droits et de l’épanouissement de l’enfant "Timoun se moun" piloté par l’organisation Action Communautaire de Transformation et d’Intégration Formelle (ACTIF), Kay Jèn Yo organise, du 18 au 24 août 2025 (9h am - 1h pm), "Espas Lajwa", un camp d’été qui cible trente (30) enfants de 7 à 15 ans. Une grande panoplie d’activités éducatives, créatives et ludiques sont programmées pour le plus grand bien des enfants. Ils auront droit à des ateliers de : peinture, crochet, macramé, langue des signes, théãtre, lecture, échec, etc. Dans un contexte aussi traumatogène où la violence est monnaie courante, de telles initiaves sont d’une importance capitale. " Les enfants ne sont pas imperméables au stress et autres pathologies que peut provoquer la situation morbide qui sévit dans le pays actuellement", souligne Blondy Wolf Leblanc (Gabynho) DG a.i de ACTIF. "Espace Lajwa se veut donc, un refuge, un lieu où les enfants peuvent s’exprimer en toute sécurité, un espace sécurisant où ils peuvent exprimer leurs émotions à travers plusieurs médiums", précise-t-il. Plus loin, l’animateur socioculturel encourage d’autres structures à travers le pays à prendre des initiatives de ce genre au bénéfice de la santé mentale des enfants. Espas Lajwa est quasiment gratuit. Un frais de participation de 150 gourdes est requis pour la semaine. Quid Kay Jèn Yo Issu du projet "Pran Swen Tèt ou", Kay Jèn Yo est un projet de l’organisation ACTIF supporté par La Perfection École de Haute Couture visant à combattre la violence par l’engagement communautaire à travers des programmes de formation professionnelle et artistique. Situé au numéro 18, imp. Thoby, rue Desdunes, Mahotière 79, Kay Jèn Yo est ouvert du lundi au dimanche (9h am - 6h pm). Sebastien Jean Michel

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ayiti: resorts bò lanmè

Ayiti, souvan rekonèt pou istwa rich li, kilti pwosede ki vibwan ak peyizaj montay, se tou beni ak yon litoral sansasyonèl liy ak plaj pitorèsk. Resort plaj ayisyen yo ofri yon eksperyans inik kote sab blan rankontre dlo kristal klè nan Lanmè Karayib la. Destinasyon plaj sa yo ap parèt kòm bèl pyè koute chè, pare pou vwayajè ki grangou pou solèy ak avanti dekouvri. Yon Istwa Rich ak Kiltirèl Estasyon Ayiti yo pa sèlman ofri peyizaj mayifik; yo tou antre nan istwa ak kilti rich. Vizitè yo ka eksplore sit istorik tankou Citadelle Laferrière, yon gwo fò ki te bati nan kòmansman 19yèm syèk la, oswa Palais Sans-Souci, yon ansyen rezidans wayal ki date depi nan epòk kolonyal la. Anplis de sa, mizik ayisyen, dans ak cuisine pote yon touche vivan ak kolore nan eksperyans lanmè a, bay vizitè yo yon insight natif natal nan kilti lokal yo. Plaj ki nan Syèl la Plaj Ayiti yo se kèk nan pi bèl nan Karayib la, ki ofri mil sab blan primitif entoure pa dlo turkwaz briyan. Destinasyon tankou Jacmel, Labadee ak Île-à-Vache ofri retrè trankil kote vizitè yo ka detann nan solèy twopikal la oswa apresye yon pakèt aktivite dlo, tankou plonje, navige ak bato. Kit ou ap chèche eksitasyon oswa trankilite, plaj Ayiti yo ofri yon bagay pou tout moun. Yon Ekotouris Emerging Ayiti ap vin tounen yon destinasyon popilè tou pou moun ki renmen ekotouris. Avèk divèsite biyolojik inik li yo ak peyizaj intact, peyi a ofri opòtinite inik pou obsèvasyon zwazo, randone nan forè ak dekouvri sit natirèl espektakilè tankou kaskad dlo Saut-d’Eau ak twou wòch. Vwayajè ki gen konsyans anviwònman an pral jwenn ann Ayiti yon balans pafè ant avanti ak konsèvasyon lanati. Resorts Ayiti yo ofri pi plis pase plaj espektakilè. Yo ofri imèsyon nan yon kilti vibran, istwa kaptivan ak lanati konsève. Lè yo chwazi vizite Ayiti, vwayajè yo gen opòtinite pou yo dekouvri yon bijou nan Karayib la, pandan y ap kontribye nan devlopman ekonomik ak byennèt peyi ekstraòdinè sa a.

Pap Jazz 2025, yon selebrasyon nan gwo kilti mizik ayisyen an

Dimanch 6 avril 2025, Karibe Convention Center nan Juvénat tounen yon veritab tanp kiltirèl pou fèmen 18yèm edisyon Festival Entènasyonal Jazz Pòtoprens (PAPJAZZ). Ane sa a, festival la te dewoule sou tèm "PAP JAZZ it UP", e se te nan twa sit ki sitiye prensipalman nan komin Pétion-Ville ke festival sa a te dewoule antyèman. Yon referans fèt nan Kwartye Latin, nan Sant Kiltirèl Ayiti-Brezil ak nan Otèl Karibe. Akòz sitiyasyon ki pa twò bon nan sant vil Pòtoprens nan dènye tan yo, yo te oblije abandone sit Enstiti Franse a. Sepandan, nou ka toutafè kalifye 18yèm edisyon Pap Jazz sa a kòm yon siksè. Se vre, festival sa a ki deja tounen yon evènman enpòtan nan ane ayisyen an, te make ane sa a sitou pa gwo rezilyans ak tenasite òganizatè yo ki te kapab adapte yo ak ritm peyi a pou yo ka satisfè festivalye fidèl yo. Malgre kontèks difisil la, festivalye sa yo pa t kite okenn opòtinite pou yo sove soti nan lavi difisil yo gras a mizik. Li enpòtan tou pou sonje ke 18yèm edisyon Pap Jazz la te reyalize apre de fwa li te repoze, nan kòmansman ane sa a, kote dènye a menm te fèt nan mwa mas paske de ensekirite. Se konsa, li apwopriye pou nou kalifye reyalizasyon moniman Foundation Haïti Jazz ak patnè yo kòm yon eksploatasyon eksepsyonèl, paske yo pa t dekouraje e yo te montre yon tenasite eksepsyonèl, pandan y ap adapte yo pou ofri Pòtoprens ak anviwònman li yo moman sa a nan devlopman, malgre doulè gwo vil la, atravè mizik. Yon pwogram ki sou nivo Ane sa a, òganizatè Pap Jazz yo te mete anpil aksan sou sa ke festival la dwe eksepsyonèl. Lè yo konsidere sitiyasyon difisil peyi a ap travèse depi kèk tan, Joelle Widmaier, direktè atistik festival la, te mete aksan sou depi nan konferans pou laprès ke yo te konsyan de sitiyasyon sa a. Se poutèt sa ane sa a, anplis atelye ak pèfòmans atis yo, te gen inisyativ tankou "Jazz pour Timoun" (Jazz pou timoun), "Jazz pour les enfants déplacés à cause de la violence dans les camps" (Jazz pou timoun deplase akòz vyolans nan kan), oswa "Mur de l’engagement" (Miray Angajman). Dènye inisyativ la te gen pou objektif ankouraje festivalye yo pran angajman pou byennèt peyi a atravè yon mesaj ekri ke yo ta pataje pita sou rezo sosyal.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon