contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Citadelle Laferrière: Pi gwo moniman istorik an Ayiti
Citadelle Laferrière: Pi gwo moniman istorik an Ayiti
Citadelle Laferrière: Pi gwo moniman istorik an Ayiti

Citadelle Laferrière: Pi gwo moniman istorik an Ayiti

Sitadèl Laferrière, ki chita majesteman sou tèt mòn vèt yo nan nò Ayiti, kanpe kòm yon senbòl dirab nan rezistans ak grandè nasyon ayisyen an. Moniman istorik enpresyonan sa a se pi plis pase jis yon estrikti wòch; li enkòpore lespri libète ak fyète ki anime pèp ayisyen an.

Citadelle Laferrière
Citadelle Laferrière
Citadelle Laferrière

Yon bèl achitekti

Konstwi nan kòmansman 19yèm syèk la pandan rèy wa Henri Christophe, Sitadèl Laferrière se yon gwo fò ki te bati pou pwoteje jèn Leta ayisyen an kont atak potansyèl yo e pou senbolize rezistans kont opresyon kolonyal yo. Achitekti kolosal li yo, ak miray masiv li yo ak bastion enpoze, rann temwayaj sou jeni militè epòk la.

Dekouvri istwa Ayiti: Yon istwa kaptivan pou eksplore! : https://haitiwonderland.com/haiti/histoire/decouvrez-l-histoire-d-haiti--un-recit-fascinant-a-explorer/81

Citadelle Laferrière
Citadelle Laferrière
Citadelle Laferrière

Yon Eritaj Istorik

Sitadèl Laferrière pran non li nan men designer li a, wa Henri Christophe, ki te nonmen l nan onè predesesè li a, Baron de Laferrière. Gwo bilding sa a, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj, se yon temwayaj vivan nan istwa peyi DAyiti toumante, depi endepandans revolisyonè li an 1804 jiska jounen jodi a.

Citadelle Laferrière
Citadelle Laferrière
Citadelle Laferrière

Yon senbòl rezistans

Pandan plizyè syèk, Sitadèl Laferrière te siviv defi politik, sosyal ak natirèl. Temwen lit ak triyonf pèp ayisyen an, li rete yon kote memwa ak reverans, kote vizitè yo ka konekte ak istwa pwosede ki vibwan nasyon Karayib la.

Citadelle Laferrière
Citadelle Laferrière
Citadelle Laferrière

Yon sit touris ou pa dwe rate

Jodi a, Sitadèl Laferrière se youn nan atraksyon touristik ki pi popilè ann Ayiti, e li atire vizitè atravè mond lan ki vin admire grandè li ak istwa kaptivan li. Randonnées intrépides ka monte santye apik yo nan tèt mòn lan pou jwenn rekonpans ak pwen de vi espektakilè nan peyi ki antoure ak lanmè Karayib la.

Eksplore Citadelle Laferrière nan reyalite vityèl! : https://haitiwonderland.com/haiti-virtual-reality-ht/monuments-histoire/haiti--citadelle-la-ferriere--visite-virtuelle/1

Sitadèl Laferrière rete non sèlman pi gwo moniman istorik Ayiti, men tou yon senbòl rezistans, fyète ak idantite nasyonal ayisyen an. Pandan peyi a ap deplase nan tan kap vini an, li esansyèl pou konsève bijou listwa sa a pou jenerasyon k ap vini yo, pou li kontinye enspire ak kaptive mond lan.

Pataje
Konsènan otè a
Haïti Wonderland
Haïti Wonderland
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval, yon jès Inivèsite Leta Ayiti, pou konsève memwa Pwofesè Dorval.

Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval la se yon inisyativ gwo entansite entelektyèl, ke Inivèsite Leta d Ayiti (UEH), pran atravè lidèchip rektora li a, an akò ak dirijan Fakilte Dwa ak Syans ekonomik (FDSE). Objektif prensipal inisyativ la se pou onore ak perpétuer memwa vanyan ak briyan Pwofesè Monferrier Dorval, ki te asasinen nan sikonstans twoub sa gen plis pase twazan. E nan objektif pou fè yon kontribisyon syantifik nan gwo deba ki ap travèse sosyete ayisyen an depi anviwon dizan sou bezwen chanje oswa ou pa, konstitisyon 29 mas 1987 la te amande 11 me 2011 la. eseye aplike li de preferans. Si li ta dwe chanje, si chanjman sa a ta dwe radikal, sinon kisa li ta dwe genyen an tèm de chanjman nan yon nouvo lwa paran pou yon pi bon òganizasyon enstitisyon an Ayiti. Se pwofesè Henri Marge ki prezide chèz la syantifikman. Dorléans, (aktyèl chèf AFPEC), epi li se vis-prezidan dwayen fakilte lwa ak syans ekonomik yo, Me Eugène Pierre Louis. Prezidan an pran fòm yon seri konferans ak deba (15 an total), ki dewoule nan lokal biwo pwoteksyon sitwayen OPC, sou non Mèkredi Prezidan Dorval Monferrier. Se nan sans sa a pou senkyèm edisyon Chair Wednesday (ki te dewoule mèkredi 9 oktòb 2024 la nan OPC, an prezans pwotèktè sitwayen an, Me Renan Hédouville), atansyon te plase sou edikasyon nan deba ki antoure. devlopman posib yon nouvo konstitisyon pou Ayiti. 5yèm rankont sa a te dewoule sou tèm: "Edikasyon, Ansèyman, Rechèch, Syans ak Teknoloji". Konferans la te modere pa twa gran nan kominote entelektyèl ayisyen an, ki gen ladan de pwofesè eminan nan UEH a, nan ka sa a, Pwofesè Odonel Pierre Louis, direktè akademik nan École Normale Supérieure (ENS); vis-rektè UEH a, Pwofesè Jacques Blaise. Entèvansyon yo te swiv pa direktè enstiti nasyonal fòmasyon pwofesyonèl (INFP) Mesye Dikel Delvariste.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon