contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Coding Club Haïti briye an 2025: yon ane prim, inovasyon, ak fyète nasyonal
Coding Club Haïti briye an 2025: yon ane prim, inovasyon, ak fyète nasyonal
Coding Club Haïti briye an 2025: yon ane prim, inovasyon, ak fyète nasyonal

Coding Club Haïti briye an 2025: yon ane prim, inovasyon, ak fyète nasyonal

Dekouvri kijan Coding Club Haiti briye an 2025 avèk prim, inovasyon, ak fyète nasyonal. Yon istwa siksè pou ou pa rate!

2025 ap rete yon ane istorik pou Coding Club Haïti ak tout kominote li a. Atravè manm li yo, pwogram li yo, ak pwojè ki soti nan ekosistèm li a, òganizasyon an distenge tèt li ni sou plan nasyonal ni teknolojik, sa ki konfime wòl kle li nan transfòmasyon dijital Ayiti a.

Haïti Wonderland te nonmen pi bon sit entènèt kreyòl ki itilize domèn .ht la

Nan dat 26 jen 2025, pandan yon seremoni ofisyèl ki te fèt nan otèl El Rancho a, sit entènèt Haïti Wonderland (haitiwonderland.ht) te nonmen pi bon sit entènèt kreyòl ki itilize domèn nasyonal .ht la pou ane 2025 la.

Haïti Wonderland, fonde pa Appolon Guy Alain, ki se tou fondatè Coding Club Haiti, te distenge tèt li atravè kalite kontni li, pwomosyon kilti ayisyèn nan, ak angajman li anvè lang kreyòl la sou entènèt la.

Yo te prezante prim prestijye sa a nan kad konkou nasyonal "Pi bon sit an kreyòl ki sèvi ak domèn .ht", òganize pa ISOC Haïti (Internet Society) an kolaborasyon avèk Fondasyon Rezo pou Devlopman Dirab Ayiti (FRDDH).

Yon rekonesans solid ki demontre ke kreyòl la gen plas lejitim li nan ekosistèm dijital modèn lan.

Gade tou

Falandy Jean
Falandy Jean
Falandy Jean

Viktwa nan premye Ayiti AI Hackathon an: Inovasyon nan sèvis agrikilti a

Yon lòt gwo moman nan ane a: nan dat 6 desanm 2025, Falandy Jean ak Declerus Allen, de manm aktif nan Coding Club Carrefour, te genyen premye Ayiti AI Hackathon an ak pwojè Agribot yo a. Agribot se yon aplikasyon mobil asistans agrikòl ki kapab detekte maladi mayi otomatikman lè l sèvi avèk entèlijans atifisyèl.

Declerus Allen
Declerus Allen
Declerus Allen

Poukisa Agribot se yon gwo inovasyon?

- Fonksyone 100% offline

- Fèt espesyalman pou zòn riral yo

- Itilize IA pou dyagnostik rapid ak egzat

Enpak dirèk sou sekirite alimantè an Ayiti Pwojè sa a ilistre vizyon Coding Club Haïti a parfe: itilize teknoloji pou rezoud pwoblèm reyèl ak ijan.

NUMECO resevwa prim nan Haïti Tech Connect Awards 2025

Pou fini ane eksepsyonèl sa a, nan dat 12 desanm 2025, NUMECO, youn nan pwogram prensipal Coding Club Haïti a, te genyen de gwo prim nan Haïti Tech Connect Awards yo:

- Prim Jèn Teknoloji Ane a

- Prim Edikasyon ak Otonòmizasyon Ane a

Inisyativ sa a, dirije pa Altema Jean Marie, mete aksan sou enpak teknoloji dijital sou edikasyon ayisyèn nan.

Kisa NUMECO ye?

NUMECO se yon pwogram inovatè ki vize entegre teknoloji dijital nan sistèm edikasyon ayisyèn nan. Atravè atelye entèaktif, fòmasyon kodaj, ak resous edikatif adapte, pwogram nan prepare elèv ak pwofesè pou metrize zouti dijital yo, kidonk ankouraje enklizyon dijital, devlopman konpetans teknolojik dirab, ak otonòmizasyon jèn yo pou yo fè fas ak defi demen yo. Coding Club Haiti: Yon Motè Transfòmasyon Dijital an Ayiti. Plizyè distenksyon sa yo konfime yon sèl bagay:

Coding Club Haïti vin tounen yon aktè kle nan inovasyon teknolojik an Ayiti.

Atravè klib lokal li yo, pwogram edikasyonèl li yo, ak pwojè sosyal ki gen gwo enpak, òganizasyon an kontinye fòme yon nouvo jenerasyon kreyatè, devlopè ak lidè dijital.

2025 se pa yon fen, men kòmansman yon nouvo epòk pou Teknoloji an Ayiti.

Pataje
Konsènan otè a
Haïti Wonderland
Haïti Wonderland
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ayiti: Premye wikenn Rara nan Petit-Goave

Kilti ayisyèn nan se yon vre trezò, tise nan kreyativite atis li yo, eritaj rich li yo ak divèsite ekspresyon kiltirèl li yo. Pami bèl bagay kiltirèl sa yo, rara a kanpe kòm yon vrè anblèm nasyonal, ki ini ayisyen atravè ritm kaptivan li yo ak tradisyon ki gen plizyè syèk. Pandan premye wikenn Rara a, sans sa a nan kilti ayisyen an te klere byen bèl, revele koezyon sosyal palpab. Malgre absans lapolis, trankilite te domine nan Petit-Goâve, ki te temwaye kapasite sitwayen yo pou yo reyini nan lapè ak konvivialité. Sepandan, atansyon medya yo te konsantre sitou sou premye plenn lan, kite yon sèten dezekilib nan kouvèti a nan fèstivite yo. Ratyèfè, twa fwa chanpyon, yon lòt fwa ankò kaptive lespri ak talan li ak metriz atistik, ofri yon spektak san parèy. Men, rival li a, Lambi gran dlo, pa t dwe depase, li te montre yon detèminasyon pou l fè konpetisyon pou premye plas. Evènman an te make tou pa ensidan malere, ki fè nou sonje ke malgre bote nan tradisyon, tansyon ka leve. Eklatman ant fanatik diferan gwoup te sal atmosfè a fèstivite, mete aksan sou bezwen an pou jesyon atansyon nan selebrasyon pou evite eksè sa yo. Nan kè konpetisyon mizik sa a, kote chak gwoup aspire rekonesans ak viktwa, yon foto konplèks rivalite ak alyans parèt. Chenn tamarin, byenke parèt nan dòmi nan premye moman yo, montre siy reveye, pare yo souke lòd la etabli. Dimanch aswè, Lambi gran dlo te onore memwa youn nan sipòtè fidèl li yo, alòske Grap Kenèp te sèn vyolans ant fanatik yo, raple frajilite koezyon sosyal la lè pasyon kouri sovaj. Nan toubouyon sa a nan emosyon ak konpetisyon, li enpòtan pou kenbe nan tèt ou ke se jounalis la ki dwe gade nan evènman yo, epi yo pa nan lòt fason alantou. Men ki jan nou fè premye klasman pou premye wikenn sa a: 1. Ratyèfè 2. Lambi grand dlo 3. Chenn tamaren Pi lwen pase rezilta yo, se prezèvasyon inite ak respè mityèl ki dwe rete nan kè selebrasyon sa yo, ki fè rara a non sèlman yon festival mizik, men sitou yon senbòl richès ak rezistans pèp ayisyen an.

Ayiti: Ministè Touris

Nan demand li pou revitalize endistri touris li a epi mete aksan sou richès natirèl ak kiltirèl li, Ayiti konte sou yon jwè kle: Ministè Touris. Antanke yon antite gouvènman ki dedye a pwomosyon ak devlopman touris, ministè sa a jwe yon wòl enpòtan nan transfòme Ayiti nan yon destinasyon touris dirijan. Youn nan objektif prensipal Ministè Touris la se ranfòse atirans Ayiti pou vwayajè entènasyonal yo. Pou fè sa, li devlope kanpay maketing inovatè, mete aksan sou plaj primitif peyi a, sit istorik kaptivan, kilti rich ak cuisine ekskiz. Efò sa yo vize chanje pèsepsyon Ayiti ak jenere enterè nan mitan potansyèl touris atravè mond lan. An kolaborasyon ak jwè sektè prive a, ministè a pran angajman pou sipòte ak pwomouvwa biznis touris lokal yo. Nan ankouraje antreprenarya ak inovasyon nan sektè touris la, ministè a ede kreye travay ak estimile ekonomi lokal la. Ministè Touris bay anpil enpòtans tou pou prezèvasyon anviwònman ak eritaj kiltirèl Ayiti. Li aplike politik ak inisyativ ki vize pou pwoteje sit natirèl peyi a, pak nasyonal yo ak moniman istorik yo. Nan ankouraje touris dirab ak responsab, ministè a asire ke jenerasyon kap vini yo pral kapab tou jwi bote ak richès kiltirèl Ayiti. Finalman, Ministè Touris travay kole kole ak lòt òganizasyon nasyonal ak entènasyonal pou ankouraje devlopman touris Ayiti. Atravè patenarya estratejik ak echanj pi bon pratik, Ayiti benefisye de ekspètiz ak sipò ki nesesè pou ranfòse sektè touris li epi ogmante compétitivité li sou mache mondyal la. Ministè Touris Ayiti a se yon jwè kle nan transfòme peyi a nan yon destinasyon touris ki atiran e dirab. Atravè efò kontinyèl li pou ankouraje touris, sipòte biznis lokal yo, ak prezève eritaj natirèl ak kiltirèl Ayiti, ministè a ap prepare wout pou yon avni briyan pou endistri touris peyi a.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon