contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Coding Club Haïti lanse NUMECO: yon pwogram espesyal pou fè timoun lekòl yo aprann pwogram òdinatè
Coding Club Haïti lanse NUMECO: yon pwogram espesyal pou fè timoun lekòl yo aprann pwogram òdinatè
Coding Club Haïti lanse NUMECO: yon pwogram espesyal pou fè timoun lekòl yo aprann pwogram òdinatè

Coding Club Haïti lanse NUMECO: yon pwogram espesyal pou fè timoun lekòl yo aprann pwogram òdinatè

Nan dat 14 mas 2025, Okap te sèn yon evènman eksepsyonèl: lansman ofisyèl NUMECO (Digital pou elèv lekòl), yon pwogram inovatè nan Coding Club Ayiti. Plis pase 50 timoun ki soti nan 10 lekòl te patisipe nan inisyativ sa a ki te vize pou entwodui yo nan debaz yo nan pwogram òdinatè.

Yon pwogram anbisye pou avni dijital ann Ayiti

NUMECO se yon pwogram espesyal Coding Club Ayiti ki fèt pou fè timoun lekol yo aprann pwogramasyon ak nouvo teknoloji. Ki dire sis mwa, li ofri fòmasyon entansif sou baz pwogramasyon, kreyasyon sit entènèt ak aplikasyon mobil.

Objektif Coding Club Haïti se demokratize aprantisaj dijital ak ouvri kandida alavni pou jèn ann Ayiti. Pou premye edisyon sa a, yo te seleksyone elèv ki soti nan NS1 rive nan NS4 ki soti nan 10 lekòl nan vil Okap.

Gade tou

Lekòl k ap patisipe yo

Pami lekòl ki entegre pwogram NUMECO a, nou jwenn:

- Enstitisyon Saint Joseph
- Enstiti Kè Sakre
- Kolèj Advantis Okap
- Bell Angelot College
- Kolèj Simon de Beauvoir
- Lise Philippe Guerrier
- Lekòl segondè Dutty Boukman
- Nò pratik
- Le Christophien College
- Alexandre Dumas Fils College

Etablisman yo akeyi NUMECO ak antouzyasm, ak sipò paran yo, okouran de opòtinite yo ofri nan teknoloji.

Yon seremoni lansman enpòtan

Jounen an te kòmanse ak yon eksperyans immersion reyalite vityèl Ayiti Wonderland ofri, ki pèmèt timoun lekòl yo nòmalman vizite Citadelle Laferrière.

Lè sa a, Lovinsky Fils Aime, mèt seremoni, ofisyèlman louvri evènman an. Apre sa, li te envite plizyè oratè kle pou yo pale:

Ayiti / Ganthier: Mwen pral kite w antre, yon od sou relasyon modèn pa Igens VIL
Ayiti / Ganthier: Mwen pral kite w antre, yon od sou relasyon modèn pa Igens VIL

Ayiti / Ganthier: Mwen pral kite w antre, yon od sou relasyon modèn pa Igens VIL

Siyifikasyon nan sans nan renmen Komin Prezidan Boniface Alexandre ak Martial CELESTIN pwodui yon atis ki gen talan. Wi, Ganthier kanpe kòm youn nan pi bon reprezantan li sou sèn entènasyonal la. "I Let You In" se yon tit ki mete konpleksite nan relasyon etewojèn atravè mond lan. Opus sa a, tou de pwovokan ak manyen, reveye lespri a, kò ak nanm. Mwen santi m pwofondman sou fason atis Igens VIL la, yon vrè figi anblèm nan Ganthier, evoke emosyon entans ak pwovoke refleksyon sou pwoblèm yo nan relasyon santimantal kontanporen. Chak vèsè konpozisyon sa a, ki ekri ansanm ak Dayvin Kaponda, gen mesaj pwofon sou tolerans anvè lòt moun, aspirasyon nou yo ak anbisyon nou yo, vrè fondasyon lanmou natif natal. Li se sans nan lavi. Malgre boulvèsan lavi chak jou ak malantandi inevitab nan relasyon moun, li raple nou ke “nan lavi mwen, toujou gen yon mwen; Mwen te eseye tout bagay. Menm si li pran yon etap tounen, mwen pare pou fè li. E si sa nesesè, m ap mete ajenou." Chantè a, ki te pase yon gwo pati nan adolesans li nan Galette-Chambon, premye seksyon minisipal nan komin Ganthier, ap travay kounye a nan endistri mizik fransè a. Li elokans ak abilman adrese triyang konplèks nan relasyon santimantal: sakrifis, tolerans ak kominikasyon. Travay remakab sa a merite tande tout kote; li enspire lafwa, refleksyon ak aksyon. Gensbe, ke yo rekonèt kòm Igens VIL, merite prim pou chante sa a. Gitaris, chantè, konpozitè ak akademisyen an Frans, li enkòpore yon melanj talan ki ra pou yon jèn ayisyen ki angaje nan domèn egzijan sa yo ki mande tan, sakrifis ak anpil enèji. Jodi a, Gensbe se nan pik li epi li pa janm abandone. Plis chante ap travay pou nou, mezanmi. Abònman ak Gensbe sou YouTube ak lòt platfòm. Li se san dout youn nan pi bon atis ayisyen pami gwo non entènasyonal yo. Mwen pral kite ou antre.

Toutpuissant Jefferson
Toutpuissant Jefferson
Toutpuissant Jefferson

Prezantasyon vizyon an, objektif ak enpak espere

Jefferson Tout-Puissant, ko-fondatè Coding Club Cap-Haitien, prezante vizyon pwogram nan, objektif li yo ak enpak yo espere sou edikasyon dijital lokal la.

Patrick Almonor, Maire Adjoint Cap-Haitien
Patrick Almonor, Maire Adjoint Cap-Haitien
Patrick Almonor, Maire Adjoint Cap-Haitien

Ankouraje antreprenarya ak kreyasyon solisyon inovatè

Patrick Almonord, adjwen majistra Okap, souliye enpòtans teknoloji dijital nan kominote a epi mete aksan sou potansyèl li pou ankouraje antreprenarya ak kreyasyon solisyon inovatè.

Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Pwogramasyon òdinatè kòm yon levye opòtinite pou timoun lekòl yo.

Guy Alain Appolon, ko-fondatè Coding Club Cap-Haitien, eksplike kijan pwogramasyon òdinatè ka ofri nouvo opòtinite bay jèn yo epi ede yo bati yon avni pwomèt.

Prezantasyon pwojè aktyèl yo

Baroche Jeffly, kowòdonatè Coding Club Cap-Haitien, detaye pwojè aktyèl yo, kolaborasyon lokal yo ak pwochen etap pou ankouraje teknoloji dijital nan lekòl yo.

Dor Emmalio, Joseph Blemy, Morisset Nherlyse, Servilus Bendy ak Guerrier Alterson, tout manm Kod Club la, pataje temwayaj enspirasyon yo, mete aksan sou enpak inisyativ sa a sou vwayaj yo.

Evènman an te kontinye ak yon sesyon rezo ak yon moman nan konvivialité alantou yon degustasyon pitza ofri pa Pot’iwa Pizza.

Yon avni pwomèt pou jenès ayisyen

NUMECO reprezante yon vrè opòtinite pou lekòl ayisyen yo jwenn aksè nan yon domèn pwomèt. Guy Alain Appolon, ko-fondatè Coding Club Cap-Haïtien, deklare:

Youn nan regrèt mwen se pa te dekouvri jaden sa a lè mwen te pi piti. Jodi a, mwen ta fè gwo bagay.



Avèk inisyativ sa a, Coding Club Haïti ap poze fondasyon yon nouvo jenerasyon ekspè dijital ann Ayiti, ki pare pou transfòme avni yo atravè teknoloji.

Sipò nan men patnè yo

NUMECO te fè posib grasa sipò plizyè patnè:

- Aksè Ayiti: Pwovizyon pou yon pake entènèt gwo vitès pou tout dire pwogram nan.

- Konplèks Versailles: Pwovizyon espas pou lansman pwogram nan.

- Lòt patnè ki anba diskisyon.

Coding Club Ayiti: Yon inisyativ pou demokratize teknoloji dijital

Te lanse an Desanm 2022, Coding Club Ayiti se yon espas aprantisaj ki dedye a pwofesyon dijital, ak yon anfaz patikilye sou devlopman lojisyèl. Aktyèlman prezan nan de vil - Kafou ak Okap, klib la fè efò chak jou pou ankouraje opòtinite teknoloji dijital yo ofri epi pou pèmèt yon pi gwo kantite moun jwenn konpetans ki ka chanje avni yo.

Gras a fòmasyon aksesib ak pwojè inovatè tankou NUMECO, Coding Club Haïti kontinye elaji enpak li nan entwodui jèn ak granmoun nan domèn kle nan dijital, konsa prepare yo pou entegrasyon pwofesyonèl siksè.

Kijan pou w rantre nan Coding Club Ayiti?

Coding Club Ayiti ouvri pou tout moun ki vle aprann pwogramasyon ak devlopman lojisyèl. Pou vin yon manm ofisyèl:

1. Antre nan kominote yo sou WhatsApp: https://chat.whatsapp.com/GB4VdiqBetv0tyBhYzMudK
2. Pran fòmasyon debaz nan HTML, CSS, Python, ak anpil lòt moun.
3. Ranpli fòm manm nan pandan peryòd ouvèti yo.
4. Pran yon entèvyou sou entènèt oswa an pèsòn.
5. Peye frè anyèl la.

Yon fwa yo aksepte, nouvo manm nan angaje yo travay sou yon pwojè konkrè, respekte règ klib la.

Yon pwen vire pou edikasyon dijital ann Ayiti

NUMECO make yon pwen vire pou edikasyon dijital ann Ayiti. Gras a inisyativ sa a, timoun lekòl Okap yo kounye a gen aksè a konesans esansyèl pou konstwi avni yo.

Èske w ta renmen swiv evolisyon pwogram nan epi dekouvri pwochen inisyativ yo? Rete konekte sou platfòm nou yo!

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Planifye vwayaj ou an Ayiti

Ayiti, pèl zantiy yo sitiye nan lwès zile Ispanyola, ofri yon konbinezon kaptivan nan bote natirèl ak istwa rich. Pou yon vwayaj inoubliyab, swiv konsèy sa yo ki gen bon konprann pou planifye sejou ou. b~Rechèch anvan~b Anvan ou kòmanse vwayaj ou a, plonje tèt ou nan kilti rich Ayiti a, istwa kaptivan, cuisine bon gou ak pi gwo atraksyon. Imèsyon anvan sa a pral pèmèt ou fè pi plis nan sejou ou a epi konekte pi fasil ak moun nan lokalite. b~Tan ideyal pou vwayaje~b Klima dou Ayiti pandan tout ane a fè li yon destinasyon touris atiran nenpòt ki lè. Chwa peryòd ou pral depann de preferans ou. Si w pasyone pou fèstivite kiltirèl, pa rate kanaval ayisyen an nan mwa fevriye, yon selebrasyon vibran ki mennen nan karèm. Pou rayisab nan plaj paradi tankou Labadee, La Côte des Arcadins, ak lòt moun, ete ofri yon melanj pafè nan solèy ak tan plezi nan dlo kristal klè. Si espirityalite atire w, 15 Out make fèt Sipozisyon an, yon selebrasyon relijye ki make Vyèj Mari monte nan syèl la. Epi tou 1ye ak 2 novanm yo dedye a Jou Mouri a. Fanmi yo ale nan simityè a pou onore ak dekore tonm moun ki mouri yo, sa ki kreye yon atmosfè ki chaje ak memwa ak tradisyon. Amater istwa yo ka chwazi pou vizite jou fèt nasyonal tankou Jou Endepandans Nasyonal le 1ye janvye, Jou Drapo a 18 me, ak lòt evènman enpòtan. b~Chwa akomodasyon~b Ayiti ofri yon seri opsyon akomodasyon, soti nan otèl deliks ak B&B ki zanmitay fanmi yo. Adapte chwa w yo selon bidjè w ak preferans ou yo, favorize aranjman lokal yo pou yon eksperyans ki pi natif natal. b~Sit Touris ki pa ka rate~b Pami bèl pyè koute chè pou eksplore, dekouvri Majestic Citadelle Laferrière, ki nan lis UNESCO kòm eritaj mondyal la, Palè Sans Souci, Pak Nasyonal La Visite, Katedral Milot, Fort Jacques, Ewo Vertières, Bassin Bleu, Saut- Cascade Mathurine, Cave Marie-Jeanne, Kenscoff ak Furcy, ansanm ak Cascade Saut d’Eau. Eksplore tou richès atistik Ayiti atravè mache atizan li yo. b~Manje manje lokal~b Kuizin ayisyen an se yon senfoni gou ekzotik. Asire ou ke ou pran echantiyon asyèt lokal tankou griot ak diri pwa kolan nan mache lokal yo pou yon eksperyans gastronomik natif natal. b~Kilti lokal~b Kilti ayisyen an, enfliyanse pa yon istwa rich, divès ak vibran. Respekte koutim lokal yo, ouvè ak dispoze pou aprann. Chalè ak Ospitalite Ayisyen yo ajoute yon dimansyon inik nan eksperyans ou. b~Mwayen transpò~b Opt pou mwayen modèn transpò tè tankou Capital Coach Line, Transport Chic, Sans-Souci Tours, Le Transporteur, Grand Nord. Pou eksploratè ayeryen, fasilman rezève vòl ou ak Sunrise Airways. Lwe machin tou se yon opsyon pou moun kap chèche yon eksperyans plis prive. b~Lang ak Kominikasyon~b Malgre ke kreyòl ayisyen se lang prensipal la, fransè yo itilize anpil tou. Aprann kèk fraz debaz an kreyòl pou fasilite echanj epi anrichi eksperyans ou. Lè w byen planifye vwayaj ou ann Ayiti, ou louvri tèt ou pou w dekouvri bote natirèl, richès kiltirèl, ak Ospitalite cho bèl bijou Karayib sa a. Prepare w pou w viv yon avanti inik ak memorab ann Ayiti.

Jean-Jacques Dessalines, lidè revolisyon ayisyen an

Nan annal istwa Ayiti, yon zile ki sitiye nan Karayib la nan papòt Gòlf Meksik la e ki pataje ak Repiblik Dominikèn, Jean-Jacques Dessalines parèt tankou yon Phoenix nan sann opresyon. Li te fèt esklav 20 septanm 1758 lakay Henri Duclos, nan Cormier (Grande-Rivière-du-Nord), nan koloni franse Sendomeng, Desalin se te yon kreyòl orijin Afriken (Afwo-Karayib). pandan abolisyon an 1794 reyalize atravè revòlt esklav, aktyèlman te sèvi kòm yon ofisye nan lame franse a pandan Revolisyon fransè a. Nan epòk sa a, lide libète ak egalite te nan kè enkyetid abitan koloni yo. Dessalines te patisipe aktivman nan batay kont fòs Panyòl ak Britanik yo, ansanm ak franse yo, nan Santo Domingo. Lè Jean-Jacques Dessalines te monte nan rang Lyetnan Jeneral, te vire kont franse yo pandan ekspedisyon Leclerc la, ke Bonaparte te voye Sen Domeng pou retabli otorite kolonyal ak esklavaj pandan Revolisyon ayisyen an. Apre yo te kaptire ak depòtasyon Tousen Louvèti an Frans nan dat 7 jen 1802, Desalin te pran yon wòl prensipal nan kontinye batay pou endepandans la. Li te dirije anpil batay, tankou batay Crête-à-Pierrot nan mwa mas 1802, kote li te galvanize sòlda li yo ak deklarasyon popilè li yo: "Kite moun ki vle rete esklav fransè yo kite fò a, se pou moun ki, okontrè, Ki moun ki vle mouri tankou moun ki lib, mete liy bò kote m ’." Nan dat 1ye janvye 1804, Jean-Jacques Dessalines te reyalize objektif endepandans yo te espere depi lontan lè li te pwoklame Ayiti kòm yon nasyon souveren, li te vin tounen dezyèm peyi nan Amerik yo ki te pran endepandans nan men yon pouvwa kolonyal. Li te vin premye lidè nasyon ki fèk fòme a e yo te rele l Anperè sou non James I. Sepandan, rèy enperyalis li a te make pa politik otoritè ak brital, tankou masak anpil kolon blan ak redistribisyon tè bay peyizan ki te nan men jeneral lame endepandans yo. Anplis de sa, li te òganize lachas pou delenkan nan vil la pandan y ap mete ann aplikasyon politik agrè solid, paske yo konsidere ke yo reprezante yon menas pou estabilite nasyon an, aksyon kontwovèsyal sa yo te lakòz divizyon nan sosyete ayisyen an. Desalin te asasinen 17 oktòb 1806 apre yon konplo kèk nan jeneral li yo te òganize nan lame ayisyen an, lanmò li te make fen peryòd kout men enfliyan li sou pouvwa a. Malgre konfli ki te genyen sou metòd li yo, yo rekonèt li kòm prensipal achitèk endepandans Ayiti e yo te onore non l an 1903 lè yo te atribiye a im nasyonal ayisyen an, La Dessalinienne, ki konpoze pa Justin Lhérisson. Finalman, gwo vizyonè Jean Jacques Dessalines. rete yon figi anblèm nan listwa Ayiti, rekonèt pou wòl li nan batay pou endepandans ak fen esklavaj nan rejyon an.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Gen plizyè rezon ki fè yon etranje ka enterese vizite Ayiti

Il y a plusieurs raisons pour lesquelles un ressortissant étranger pourrait être intéressé à visiter Haïti : Culture riche et diversifiée : Haïti possède une culture unique résultant d’un mélange d’influences africaines, européennes (notamment françaises) et caribéennes. Cela se reflète dans sa musique, sa cuisine, son art et ses traditions. Histoire fascinante : Haïti est le premier pays d’Amérique latine et des Caraïbes à avoir obtenu son indépendance en 1804 après une révolte d’esclaves réussie. Son histoire est riche en événements marquants et en figures historiques importantes. Paysages naturels magnifiques : L’île d’Haïti offre une variété de paysages à couper le souffle, allant de plages de sable blanc aux montagnes verdoyantes, en passant par des cascades pittoresques et des îles isolées. Hospitalité des habitants : Les Haïtiens sont connus pour leur chaleur et leur hospitalité envers les visiteurs étrangers, ce qui rend l’expérience de voyage très agréable et enrichissante sur le plan humain. Opportunités pour le tourisme durable : Haïti offre des opportunités pour le tourisme durable, notamment en encourageant les visites qui bénéficient directement aux communautés locales et à la préservation de l’environnement. Exploration de sites historiques : Des sites historiques tels que la Citadelle Laferrière, classée au patrimoine mondial de l’UNESCO, offrent aux visiteurs une chance de découvrir l’architecture coloniale et les vestiges de l’époque précolombienne. Célébrations culturelles vibrantes : Haïti est célèbre pour ses festivals et ses célébrations culturelles colorées tout au long de l’année, comme le Carnaval, où la musique, la danse et les costumes traditionnels sont à l’honneur. En résumé, visiter Haïti peut offrir une expérience culturelle profonde et authentique, ainsi qu’une exploration des beautés naturelles et historiques uniques de cette nation caribéenne.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon