contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Poukisa moun pale franse an Ayiti?
Poukisa moun pale franse an Ayiti?
Poukisa moun pale franse an Ayiti?
  • Istwa
  • 13 Desanm 2024
  •     2

Poukisa moun pale franse an Ayiti?

Ayiti se yon peyi inik nan Karayib la, non sèlman pou istwa revolisyonè li, men tou pou lang ofisyèl li yo: franse ak kreyòl ayisyen. Fransè, byenke se sèlman yon minorite pale kouramman, jwe yon wòl santral nan administrasyon an, edikasyon ak kilti nan peyi a. Men poukisa lang sa a prezan konsa nan yon peyi ki gen rasin Afriken ak Karayib la? Atik sa a eksplore orijin istorik, kiltirèl ak sosyolengwistik fransè ann Ayiti.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon Eritaj Kolonyal: Rasin Franse yo an Ayiti

Prezans fransè ann Ayiti se depi nan kolonizasyon. Nan 17yèm syèk la, zile Ispanyola, kote Ayiti ye jodi a, te kolonize pa Panyòl, Lè sa a, pasyèlman okipe pa franse. An 1697, ak Trete Ryswick, pati lwès zile a, yo rele Saint-Domingue, te vin tounen yon koloni franse.

Pandan peryòd sa a, lang franse a te etabli tèt li kòm yon lang administratif, komèsyal ak kiltirèl, te adopte pa kolon Ewopeyen yo ki te eksplwate zile a pou resous agrikòl li yo, sitou kann ak kafe. Esklav Afriken yo, ki te fòme majorite popilasyon an, te ekspoze a franse, byenke yo devlope pwòp lang pa yo: Kreyòl ayisyen, yon melanj de franse, lang Afriken ak enfliyans lokal yo.

Wòl franse a apre Endepandans

An 1804, Ayiti te vin premye peyi nwa endepandan apre yon revolisyon ki te dirije pa ansyen esklav. Sepandan, malgre kraze sa a ak Lafrans, franse rete lang ofisyèl nan nouvo leta a.

Chwa sa a ka eksplike pa plizyè rezon:
- Yon senbòl elit: franse te konnen kòm lang biznis, edikasyon ak diplomasi. Lidè revolisyon an, anpil ladan yo te resevwa edikasyon nan lang sa a, te kenbe l pou revandike otorite ak lejitimite jèn repiblik la sou sèn entènasyonal la.
- Yon zouti pou inifikasyon: Nan yon peyi kote popilasyon an te pale sitou lang Afriken ak kreyòl, franse te sèvi kòm zouti pou tabli yon administrasyon santralize.
- Yon eritaj kiltirèl: Malgre ke Ayiti te libere tèt li anba dominasyon fransè, kilti fransè, sitou atravè literati, lwa ak edikasyon, kontinye egzèse yon gwo enfliyans.

Yon Lang Minorite Men Pouvwa

Jodi a, anviwon 10% popilasyon ayisyen an pale franse, alòske se prèske tout ayisyen ki pale kreyòl. Sepandan, franse rete dominan nan domèn sa yo:
- Administrasyon: Dokiman ofisyèl, lwa ak dekrè yo ekri an franse.
- Edikasyon : Malgre ke refòm yo te entwodwi pou mete kreyòl la, fransè toujou anpil itilize nan lekòl, sitou nan edikasyon segondè ak siperyè.
- Medya ak kilti : Jounal, sèten liv ak pwodiksyon atistik souvan adopte franse pou yo rive nan yon odyans entènasyonal oswa pou yo fè pati yon tradisyon entelektyèl.

Sepandan, itilizasyon restriksyon fransè sa a te kontribiye tou pou elaji yon diferans sosyal ant elit vil yo, ki metrize lang nan, ak majorite popilasyon riral la, ki eksprime tèt yo sitou an kreyòl.

Jacmel:vil ayisyèn ki gen istwa ki lye ak liberasyon Amerik Latin
Jacmel:vil ayisyèn ki gen istwa ki lye ak liberasyon Amerik Latin

Jacmel:vil ayisyèn ki gen istwa ki lye ak liberasyon Amerik Latin

Jacmel se yon vil ki sitiye sou kòt sid Ayiti, plis presizeman nan depatman sidès la. Jiska jounen jodi a, vil la se yon kote ki renome pou achitekti kolonyal li ki byen prezève ak pou richès patrimwàn istorik li, ansanm ak karnaval li, youn nan pi popilè nan Karayib la. Jacmel se youn nan pi ansyen vil Ayiti. Gen kèk istoryen ki di ke li te egziste depi tan Tainyo, premye moun ki te abite zile a, ki te viv la depi avan Kristòf Kolon ak kolon li yo rive an 1492. Anvan li te vin Jacmel, vil sa a nan sidès Ayiti te rele Yakimel. Chanjman non Jacmel te fèt pa fransè yo pandan yo te kolonyalize pati lwès zile Espanyòl la. Pandan ane yo, Jacmel te tounen yon vil kote viv byen melanje ak bèlte lanmè a, nan kè vizitè li yo. Yo viv nati a an plen, epi lanmè a rete yon sous lajwa pandan tout jounen an. Jacmel ofri tout sa a, anplis pase li ki gloriye li kòm yon kote kle nan gwo istwa Ayiti. Avèk cham inik li, Jacmel se youn nan vil ayisyèn ki ka kite yon mak sou moun. Nan ane 50 ak 60 yo, jiska kòmansman ane 80 yo, Jacmel te youn nan destinasyon touristik ki pi popilè nan Karayib la akoz repitasyon li kòm yon vil ki gen bèlte ak gras natirèl ki pa t’ san rezon. Pandan tan sa yo, kòt Jacmel la te akeyi bato de kwazyè chaje ak tourist ki te vini soti nan tout kwen nan mond lan. Epi se tou pandan tan sa yo, ke Jacmel te youn nan vil ki te pi aktif nan komès nan Ayiti, youn nan vil ki te pi pwospè ekonomikman nan peyi a, sitou paske de gwo afluk tourist ki te vizite li regilyèman.

Haïti
Haïti
Haïti

Bilengwis konplèks: defi ak opòtinite

Estati fransè ann Ayiti poze kesyon sou idantite nasyonal ak enklizyon sosyal. Pandan ke lang fransè a se yon avantaj sou sèn entènasyonal la ak yon lyen ki mennen nan yon tradisyon literè ak legal rich, souvan yo wè li kòm inaksesib pou anpil ayisyen.

Dènye efò pou fè pwomosyon kreyòl nan lekòl ak enstitisyon yo vize ankouraje lang majorite sa a, pandan y ap prezève wòl fransè a. Bilengwis kapab yon fòs pou Ayiti, bay sitwayen li yo kapasite pou navige nan kontèks lokal ak entènasyonal.

Poukisa Franse Rete Enpòtan an Ayiti

Fransè ann Ayiti se pi plis pase yon senp lang ki eritye nan kolonizasyon: li se yon zouti pou kominikasyon entènasyonal, yon makè kiltirèl ak yon senbòl fè pati yon kominote mondyal ki pale fransè.

Sepandan, pou franse ak kreyòl viv ann amoni, li esansyèl pou kontinye efò pou edike ak pwomouvwa tou de lang yo. Nan fason sa a, Ayiti ap kapab kontinye onore istwa li pandan y ap bati yon avni enklizif ak plizyè lang.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
cheese guy

CHEESE!!!

11 Novanm 2025 | 11:01:46 AM
cheese guy

NO del cheese

11 Novanm 2025 | 11:02:15 AM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Rankontre Edison Juste: Yon chantè eksepsyonèl

Pi lwen pase dezòd la, nan kè dezolasyon an, gen vwa ki rezone. Moun ki pote silans, ki dekri reyalite makab lavi chak jou a an mil moso, konsa yo defye mal pou bay lavi yon sans epi fè chak jou yon kote espwa koule tankou yon rivyè siwo myèl. Vwa Edison Juste a se youn nan yo: li chante espwa, lanmou, tout pandan l ap fè lwanj pou Bondye. Se nan Carrefour, sa gen 27 an, ke solèy jèn chantè a te leve nan yon fanmi kat timoun. Edison Juste se pi jèn nan. Ant diplomat, avoka ak antreprenè li ye a, chante rete pi gwo pasyon li pou jèn gason marye sa a. Tankou anpil chantè Ayisyen, Edison Juste te fè premye pa li byen bonè nan yon koral – Yahvé Shama – ansanm ak timoun menm laj avè l. Li ta pita vin lidè prensipal la la. Se ane 2010. Lè yo te mande l kisa l te fè pou premye vrè rankont li ak mizik, li te reponn: Se te an 2013 mwen te vrèman kòmanse chante. Se te pandan yon konpetisyon ke Styl Doz te òganize nan Legliz Evanjelik Gras la ~q, temwaye manm aktif gwoup YES la (Yon Enstriman Sen), ki eksprime rekonesans li tou anvè chantè Joseph Rhousteau, ki te enspire l epi antrene l pandan plizyè ane. Edison Juste distenge pa sèlman pou style li, men tou pou adaptabilite li. Kapasite li pou fè nòt yo vibre avèk yon franchiz k ap touche kè a sanble san limit. Sepandan, li gen preferans li yo: q~Pa gen yon sèl stil ki karakterize mwen. Mwen wè tèt mwen kòm yon likid: Mwen pran fòm veso a. Menm si Worship, Compass ak Jazz~q toujou ap boulvèse m, li konfye m. Jodi a, natif natal Carrefour la ka vante tèt li ak yon repètwa mizikal rich ak varye. Soti nan 2010 rive 2025, li te grandi nan matirite ak notoryete: senk konkou ranpòte, premye chante li anrejistre an 2018, rantre nan gwoup YES, patisipasyon li nan dezyèm albòm Se pou m beni a, yon kolaborasyon ak Amos César nan yon komedi mizikal, ak kontribisyon li nan albòm Anprent pa mèt Berwin Sydney. Pou li, vwayaj sa a deja yon gwo sous enspirasyon. Edison Juste pa janm fè san prezans Bondye, kit se nan pwosesis kreyatif la kit se pandan pèfòmans li sou sèn nan: “Sa ki enfliyanse m epi motive m plis se toujou prezans Elohim, ak anvi piblik la pou savoure epi antre nan apresyasyon travay mwen an,” li di.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon