contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

18 novanm ann Ayiti: Komemorasyon batay Vertières
18 novanm ann Ayiti: Komemorasyon batay Vertières
18 novanm ann Ayiti: Komemorasyon batay Vertières
  • Istwa
  • 17 Jen 2024
  •     2

18 novanm ann Ayiti: Komemorasyon batay Vertières

Chak ane, 18 novanm, Ayiti selebre youn nan evènman ki pi enpòtan nan listwa li: batay Vertières la. Dat sa a, ki se yon senbòl kouraj ak detèminasyon, raple viktwa desizif twoup ayisyen yo sou fòs kolonyal franse yo an 1803, konsa pave wout pou endepandans Ayiti, te pwoklame premye janvye 1804.

Haïti
Haïti
Haïti

Kontèks istorik

Batay Vertières te fè pati Revolisyon ayisyen an, yon revòlt ki te dire plizyè ane ki te dirije pa esklav Afriken yo ak desandan yo kont opresyon kolonyal franse. Apre abolisyon esklavaj la an 1793 pa komisyonè Repiblik Fransè yo, konfli ant diferan gwoup pouvwa yo te kontinye, sitou ak retablisman esklavaj pa Napoleon Bonaparte an 1802.

Dirije pa Jean-Jacques Dessalines, fòs ayisyen yo te goumen avèk kouraj kont twoup franse yo, ki te dirije pa jeneral Rochambeau, pandan batay Vertières la. Nan dat 18 novanm 1803, ayisyen yo te enflije yon defèt desizif sou fransè yo, ki make fen epòk kolonyal la ak kòmansman premye repiblik nwa lib nan mond lan.

Haïti
Haïti
Haïti

Enpòtans batay Vertières

Viktwa nan Vertières se plis pase yon batay genyen; li reprezante fen opresyon kolonyal ak emansipasyon yon pèp. Li se senbòl batay pou libète ak egalite, valè fondamantal ki te enspire lòt mouvman endepandans atravè mond lan.

Pou Ayiti, Vertières se yon moman fyète nasyonal ak komemorasyon kouraj zansèt yo ki te sakrifye lavi yo pou libète. Batay sa a non sèlman te chanje desten nasyon ayisyen an, men tou li te gen yon gwo enpak sou istwa lemonn nan demontre ke esklav yo te kapab libere tèt yo epi dirije pwòp peyi yo.

Haïti
Haïti
Haïti

Selebrasyon ak komemorasyon

18 Novanm, komemorasyon batay Vertières la make pa plizyè aktivite atravè peyi a. Seremoni ofisyèl, parad militè, diskou patriyotik ak evènman kiltirèl yo òganize pou onore ewo revolisyon ayisyen an. Lekòl, enstitisyon ak fanmi yo patisipe aktivman nan selebrasyon sa yo, raple enpòtans jou sa a nan listwa nasyonal la.

Vil Cap-Haitien ak Vertières, kote batay la te fèt, te vin sant komemorasyon, ki te atire plizyè milye vizitè ak diyitè. Evènman sa yo ede ranfòse santiman inite nasyonal la epi transmèt bay jèn jenerasyon eritaj kouraj ak rezistans zansèt yo.

Haïti
Haïti
Haïti

Panse kontanporen

Pandan plizyè dizèn ane yo, komemorasyon batay Vertières la te pran plizyè dimansyon, pafwa te gen refleksyon sou eta aktyèl nasyon an. Ayisyen pwofite jou sa a pou non sèlman selebre sot pase a, men tou pou reflechi sou defi aktyèl ak pwochen. Diskou politik ak analiz sosyal jounen sa a souvan adrese kesyon libète, jistis sosyal ak devlopman nasyonal, enspire pa ewoyis konbatan Vertières yo.

Batay Vertières nan dat 18 novanm 1803 rete yon poto idantite ayisyen ak yon rapèl pwisan sou potansyèl imen pou simonte advèsite. Nan komemore viktwa sa a, Ayiti onore zansèt li yo, ranfòse idantite nasyonal li epi sonje enpòtans libète ak jistis. Se yon jou refleksyon, selebrasyon ak renouvèlman devouman pou ideyal ki te gide nasyon an nan endepandans.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Depaneur Charles

I’m always surprised, but yet not at what Haitian people can accomplish. Thank you for enlighten me.

17 Novanm 2024 | 02:16:11 PM
Ashley

Usa

17 Novanm 2025 | 03:34:40 PM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ayiti : Le Colombier, gadò sekrè Belle-Anse

Nan kè a nan dlo azure nan lanmè Karayib la, kanpe majestueux Colombier a, yon mas wòch enpoze ki defye tan ak eleman yo. Sitiye sou kòt pitorèsk Belle-Anse nan sidès Ayiti, Colombier a se plis pase yon fòmasyon jewolojik; li se yon senbòl bote natirèl ak eritaj kiltirèl rejyon an. Domine orizon maren an ak silwèt enpoze li yo, Colombier a kouvri nan mistè ak lejand pase de jenerasyon an jenerasyon. Dapre istwa lokal yo, wòch sa a te fòme pa bondye lanmè yo tèt yo, temwaye nan pasaj yo nan dlo sa yo kristal klè. Yon lejand ki ajoute yon aura nan pasyon nan kote sa a ki deja mayifik. Men, pi lwen pase aparans mitik li yo, Colombier a ofri tou yon eksperyans vizyèl mayifik. Vizitè ki antre nan mèvèy natirèl sa a jwenn rekonpans ak panorami mayifik: falèz apik k ap plonje nan dlo turkwaz, ans izole ki kouvri ak sab an lò, ak abondan flora maren ki anime maren an. Le Colombier se tou yon refij pou divèsite biyolojik remakab. Dlo li yo se lakay yo nan yon foul moun nan espès maren, soti nan pwason kolore nan koray espektakilè ak tòti lanmè majestueux. Plonje ak plonje amater ap jwenn yon paradi konsève la, kote lanati ap gouvènen sipwèm ak chak imèsyon se yon eksplorasyon kaptivan. Kòm yon plas touris, Le Colombier ofri yon escaped inoubliyab pou vwayajè kap chèche avanti ak dekouvèt natif natal. Kamyon bato soti nan Belle-Anse pèmèt vizitè yo vin pi pre ak pèsonèl ak mèvèy natirèl sa a, kontanple fòm espektakilè li yo epi kite tèt yo dwe kaptive pa bote kaptivan li yo. An brèf, Colombier a enkòpore kintesans bote natirèl Ayiti, yon trezò kache nan kè lanmè Karayib la. Ant peyizaj mayifik li yo, eritaj kiltirèl li rich nan lejand ak divèsite biyolojik eksepsyonèl li yo, bijou maritim sa a konplètman merite repitasyon li kòm yon destinasyon touris esansyèl. Vin dekouvri Colombier a epi kite tèt ou pran pa majik kote eksepsyonèl sa a.

Rankontre Edison Juste: Yon chantè eksepsyonèl

Pi lwen pase dezòd la, nan kè dezolasyon an, gen vwa ki rezone. Moun ki pote silans, ki dekri reyalite makab lavi chak jou a an mil moso, konsa yo defye mal pou bay lavi yon sans epi fè chak jou yon kote espwa koule tankou yon rivyè siwo myèl. Vwa Edison Juste a se youn nan yo: li chante espwa, lanmou, tout pandan l ap fè lwanj pou Bondye. Se nan Carrefour, sa gen 27 an, ke solèy jèn chantè a te leve nan yon fanmi kat timoun. Edison Juste se pi jèn nan. Ant diplomat, avoka ak antreprenè li ye a, chante rete pi gwo pasyon li pou jèn gason marye sa a. Tankou anpil chantè Ayisyen, Edison Juste te fè premye pa li byen bonè nan yon koral – Yahvé Shama – ansanm ak timoun menm laj avè l. Li ta pita vin lidè prensipal la la. Se ane 2010. Lè yo te mande l kisa l te fè pou premye vrè rankont li ak mizik, li te reponn: Se te an 2013 mwen te vrèman kòmanse chante. Se te pandan yon konpetisyon ke Styl Doz te òganize nan Legliz Evanjelik Gras la ~q, temwaye manm aktif gwoup YES la (Yon Enstriman Sen), ki eksprime rekonesans li tou anvè chantè Joseph Rhousteau, ki te enspire l epi antrene l pandan plizyè ane. Edison Juste distenge pa sèlman pou style li, men tou pou adaptabilite li. Kapasite li pou fè nòt yo vibre avèk yon franchiz k ap touche kè a sanble san limit. Sepandan, li gen preferans li yo: q~Pa gen yon sèl stil ki karakterize mwen. Mwen wè tèt mwen kòm yon likid: Mwen pran fòm veso a. Menm si Worship, Compass ak Jazz~q toujou ap boulvèse m, li konfye m. Jodi a, natif natal Carrefour la ka vante tèt li ak yon repètwa mizikal rich ak varye. Soti nan 2010 rive 2025, li te grandi nan matirite ak notoryete: senk konkou ranpòte, premye chante li anrejistre an 2018, rantre nan gwoup YES, patisipasyon li nan dezyèm albòm Se pou m beni a, yon kolaborasyon ak Amos César nan yon komedi mizikal, ak kontribisyon li nan albòm Anprent pa mèt Berwin Sydney. Pou li, vwayaj sa a deja yon gwo sous enspirasyon. Edison Juste pa janm fè san prezans Bondye, kit se nan pwosesis kreyatif la kit se pandan pèfòmans li sou sèn nan: “Sa ki enfliyanse m epi motive m plis se toujou prezans Elohim, ak anvi piblik la pou savoure epi antre nan apresyasyon travay mwen an,” li di.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon