contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Eksplore Festival, Gastronomi ak Atizay Ayiti: Yon imèsyon total
Eksplore Festival, Gastronomi ak Atizay Ayiti: Yon imèsyon total
Eksplore Festival, Gastronomi ak Atizay Ayiti: Yon imèsyon total

Eksplore Festival, Gastronomi ak Atizay Ayiti: Yon imèsyon total

Ayiti, pèl nan Karayib la, se pi plis pase plaj sab blan li yo ak dlo turkwaz. Li se yon peyi ki rich nan kilti, tradisyon ak istwa. Pami plizyè aspè nan kilti ayisyen an, festival li yo, gastronomi li yo ak atizay li yo rekòmanse pou divèsite ak otantisite yo.

Haïti
Haïti
Haïti

Festival: Selebrasyon lavi ak kilti

Fèt ayisyen yo se selebrasyon vibran nan lavi, mizik, dans ak espirityalite. Youn nan festival ki pi ikonik yo se Kanaval, ki fèt chak ane nan mwa fevriye. Festival sa a kolore ak eksuberan se yon selebrasyon nan kilti ayisyen an, ak parad flotè, dans popilè, mizik ante ak kostim ekstravagan. Kanaval ayisyen an se yon eksplozyon lajwa ak kreyativite ki atire vizitè ki soti toupatou nan lemonn.

Anplis Kanaval, Ayiti se lakay yo nan yon foul moun nan lòt festival pandan tout ane a. Chak festival ofri vizitè yo yon opòtinite inik pou yo plonje tèt yo nan kilti ayisyen an epi jwi eksperyans inoubliyab.

Haïti
Haïti
Haïti

Kizin : Yon plezi

Kizin ayisyen an se yon melanj bon gou nan gou Afriken, franse, kreyòl ak endijèn. Asyèt ayisyen yo souvan prepare ak engredyan lokal tankou diri, pwa, bannann, manyòk ak piman. Yon plat iconik se "diri djon djon", yon diri santi bon kwit ak dyondyon nwa lokal yo, ki bay plat la yon koulè diferan ak gou inik.

Asyèt vyann, tankou griot (marine ak fri kochon) ak poul boucané (poul griye), yo tou trè popilè. Fwidmè fre gen anpil sou rivaj Ayiti, yo ofri yon varyete de plezi gastronomik tankou pwason griye ak kribich pikant.

Pou akonpaye repa, Ayisyen souvan jwi fre "ji kann" oswa "ronm", yon bwason ki gen alkòl ki enfuze ak fwi lokal yo ak epis santi bon. Gastronomie ayisyen an se yon selebrasyon gou fonse ak tradisyon gastronomik ki pase de jenerasyon an jenerasyon.

Haïti
Haïti
Haïti

Atizay: Ekspresyon nanm ayisyen an

Atizana ayisyen an se yon fòm ekspresyon ki byen anrasinen nan istwa ak kilti peyi a. Soti nan penti a eskilti ak atizana, atizay ayisyen an divès ak vibran. Penti ayisyen yo, an patikilye, se popilè pou koulè klere yo, motif nayif, ak deskripsyon nan lavi chak jou, relijyon, ak mitoloji.

Eskilti ayisyen yo, souvan fèt ak bwa oswa metal resikle, reflete tou espri kreyatif ak entèlijans pèp ayisyen an. Atizana tradisyonèl yo, tankou vannye ak potri, se yon lòt fòm atis popilè ann Ayiti, teknik atizanal kontinye pase de jenerasyon an jenerasyon.

Galeri atizay ak mache atizana atravè peyi a ofri vizitè yo opòtinite pou yo dekouvri ak jwenn travay inik ki te kreye pa atis ayisyen talan. Atizay ayisyen an se pi plis pase jis dekorasyon; li se yon fenèt nan nanm ak lespri kreyatif yon pèp.

Ayiti se yon peyi ki rich nan festival, gastronomi ak atizay. Eleman sa yo konstitye twal kilti ayisyen an, ofri vizitè yo yon imèsyon natif natal nan lavi ak tradisyon peyi a. Kit danse sou ritm kanaval la, goute plezi gastronomik lokal yo oswa admire zèv atistik inik yo, yon vizit ann Ayiti pwomèt yon eksperyans inoubliyab ak anrichisan.

Pataje
Konsènan otè a
Haïti Wonderland
Haïti Wonderland
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Vertières, Fort Mazi : Verite istorik ;

Si w gade mo vertière a nan yon diksyonè fransè, ou p ap jwenn li pou pè ke mond lan pa konnen kote sa a reprezante talon Achilles lame Ewopeyen an ki pi pwisan. Anplis de sa, yon sèl sa a te jis genyen siksè kanpay lès la. Istoryen fransè yo nan epòk la te efase kote jeyografik sa a nan rada listwa paske yo pa t vle rakonte istwa a jan li ye a nan sans esplike premye gwo imilyasyon lame ekspedisyonè franse a pa bann esklav ki te totalman inyorans nan atizay fè lagè, anpil mwens nan manyen zam yo. Sepandan, lagè analfabèt sa yo te mete lame Napoleon an, ki te pi pwisan nan epòk sa a, lè l sèvi avèk mwayen ki te genyen yo. Lame ekspedisyonè sa a, apre li te mete Ewòp ajenou, ta pral fè eksperyans premye dechoukay li pa esklav nan kote jeyografik sa a, ki sitiye nan depatman Nò Ayiti. Istwa komik, vil sa a pa sou lis mo fransè yo menm si yo bay enpòtans istorik li, li ta dwe nan kè istwa inivèsèl la, lwen pou l fini ak envensibilite lame ki pa venk la. Pou pa ofanse mèt blan yo, okenn lidè politik pa janm mande poukisa vertière pa parèt nan okenn diksyonè franse? Sepandan, yo selebre batay sa a ak gwo lapenn chak 18 novanm. Ala ipokrizi istorik pami dirijan nou yo! Apre Vertière anpil lòt kote istorik yo trangle pa istoryen yo nan lòd yo kache ekstrèm atwosite kolon franse yo sou esklav yo. Se nan kontèks trangle istorik sa a ke "Fort Mazi" pa mansyone nan liv listwa lekòl yo. Sa a sitiye nan Petit-Goave, 2yèm seksyon minisipal, lokalite Arnoux. Nou te rankontre mega fò sa a, pandan yon klinik mobil finanse antyèman pa Fondasyon Ernest Junior, yon fondasyon charitab ki travay nan sektè sosyal la, patikilyèman nan domèn atizay ak mizik Daprè rezidan yo, pi ansyen nan lokalite sa a, fò sa a kolon yo te bati sou omwen 20 kare latè. Se te yon gwo konplèks militè divize an konpatiman, avanpòs, chanm tòti, chanm pou trete kolon, yon gwo legliz Katolik, yon simityè. Sepandan, nou pa janm pale de fò sa a tèlman ke pwofesè listwa nan vil Petit-Goave inyore l. Sètènman, disparisyon an vle nan fò sa a anba rada a nan listwa antere atwosite yo, barbari yo, pinisyon ki pi iniman kolon yo sou esklav yo. Gade byen nan reyalite a, tout bagay sanble vre ke li se pi gwo fò ki te janm bati pandan peryòd kolonizasyon an. Anplis, li pwobableman sanble pi fò an relasyon ak enpòtans li. Sonje ke Vertière egziste sèlman nan liv listwa lekòl ayisyen yo alòske Fort Mazi pa parèt, pi piti nan diksyonè franse oswa liv istwa. Sa a eksplike poukisa fò sa a te yon kote sekrè kote kolon yo pratike krim ak atwosite ki te depase konpreyansyon moun. Èske se pa yon dezi klè nan istoryen yo kache sa ki fò sa a imans bati sou omwen 20 mozayik sou tè a te reyèlman? Dekouvri istwa Ayiti: Yon istwa kaptivan pou eksplore! : https://haitiwonderland.com/haiti/histoire/decouvrez-l-histoire-d-haiti--un-recit-fascinant-a-explorer/81

Ayiti: Ministè Touris

Nan demand li pou revitalize endistri touris li a epi mete aksan sou richès natirèl ak kiltirèl li, Ayiti konte sou yon jwè kle: Ministè Touris. Antanke yon antite gouvènman ki dedye a pwomosyon ak devlopman touris, ministè sa a jwe yon wòl enpòtan nan transfòme Ayiti nan yon destinasyon touris dirijan. Youn nan objektif prensipal Ministè Touris la se ranfòse atirans Ayiti pou vwayajè entènasyonal yo. Pou fè sa, li devlope kanpay maketing inovatè, mete aksan sou plaj primitif peyi a, sit istorik kaptivan, kilti rich ak cuisine ekskiz. Efò sa yo vize chanje pèsepsyon Ayiti ak jenere enterè nan mitan potansyèl touris atravè mond lan. An kolaborasyon ak jwè sektè prive a, ministè a pran angajman pou sipòte ak pwomouvwa biznis touris lokal yo. Nan ankouraje antreprenarya ak inovasyon nan sektè touris la, ministè a ede kreye travay ak estimile ekonomi lokal la. Ministè Touris bay anpil enpòtans tou pou prezèvasyon anviwònman ak eritaj kiltirèl Ayiti. Li aplike politik ak inisyativ ki vize pou pwoteje sit natirèl peyi a, pak nasyonal yo ak moniman istorik yo. Nan ankouraje touris dirab ak responsab, ministè a asire ke jenerasyon kap vini yo pral kapab tou jwi bote ak richès kiltirèl Ayiti. Finalman, Ministè Touris travay kole kole ak lòt òganizasyon nasyonal ak entènasyonal pou ankouraje devlopman touris Ayiti. Atravè patenarya estratejik ak echanj pi bon pratik, Ayiti benefisye de ekspètiz ak sipò ki nesesè pou ranfòse sektè touris li epi ogmante compétitivité li sou mache mondyal la. Ministè Touris Ayiti a se yon jwè kle nan transfòme peyi a nan yon destinasyon touris ki atiran e dirab. Atravè efò kontinyèl li pou ankouraje touris, sipòte biznis lokal yo, ak prezève eritaj natirèl ak kiltirèl Ayiti, ministè a ap prepare wout pou yon avni briyan pou endistri touris peyi a.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon