contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

24 ak 31 desanm: De dat enpòtan pou timoun pandan Nwèl an Ayiti
24 ak 31 desanm: De dat enpòtan pou timoun pandan Nwèl an Ayiti
24 ak 31 desanm: De dat enpòtan pou timoun pandan Nwèl an Ayiti

24 ak 31 desanm: De dat enpòtan pou timoun pandan Nwèl an Ayiti

Ann Ayiti, Nwèl se yon tan majik pou timoun, kote tradisyon ak fèt yo konbine pou kreye souvni inoubliyab. De dat, an patikilye, make sezon sa a: Desanm 24, lavèy Nwèl, ak 31 desanm, ki anonse Nouvèl Ane sa yo moman yo rich nan aktivite ak emosyon, mete pi piti a nan kè selebrasyon yo. Atik sa a eksplore poukisa de jou sa yo tèlman espesyal pou timoun ann Ayiti.

Haïti
Haïti
Haïti

24 desanm: Majik lavèy Nwèl la

24 desanm se yon jou eksitasyon pou timoun ayisyen. Depi maten an, atmosfè a plen eksitasyon. Fanmi yo prepare pou lavèy Nwèl la, epi pi piti yo patisipe aktivman nan preparasyon yo, kit yo ede yo dekore kay la oswa yo patisipe nan kwit manje a.

Yon tradisyon popilè se dekore yon pye bwa Nwèl. Malgre ke pye bwa atifisyèl yo komen, gen kèk fanmi enprovize ak branch lokal yo, dekore ak girland, limyè ak ti atik endijèn. Timoun renmen kontribiye nan aktivite sa a, ki senbolize kòmansman fèstivite yo.

Aswè a make pa rasanbleman fanmi yo. Timoun, abiye ak pi bon rad yo, souvan asiste mès minwi ak paran yo. Seremoni relijye sa a, ki make pa chante Nwèl nan istwa kreyòl ak biblik, se yon moman solanèl kote fanmi yo reyini ansanm pou selebre nesans Jezikri.

Apre lamès, fanmi yo retounen lakay yo pou yo pataje yon repa fèt. Malgre ke timoun yo souvan fatige, yo rete reveye pou goute asyèt tradisyonèl yo epi yo espere resevwa kado yo. Lèt la, byenke modès, yo souvan jwèt, rad oswa bagay dous, pote kè kontan imans nan jèn yo.

31 desanm: Yon vigil nan espwa pou timoun yo

31 desanm, dènye swa nan ane a, se yon lòt dat kle pou timoun ayisyen. Kontrèman ak 24 desanm, jou sa a se sou espwa ak selebre sa ki gen pou vini.

Preparasyon pou lavèy nouvèl ane a kòmanse byen bonè nan jounen an. Timoun yo souvan ede netwaye kay la, paske li enpòtan pou kòmanse nouvo ane a nan yon anviwonman pwòp ak lòd. Travay sa a, byenke pafwa pèrsu kòm yon korve, se tou yon opòtinite pou fanmi yo travay ansanm ak transmèt valè nan lòd ak disiplin.

Nan aswè a, fèstivite yo kòmanse ak yon gwo dine fanmi. Timoun yo patikilyèman jwi aswè a, paske li se synonyme ak ri, chante ak pafwa jwèt. A minwi, fanmi yo reyini ansanm pou fè echanj bonjou epi youn swete lòt yon bòn ane. Timoun yo patisipe nan moman sa a nan kè kontan kolektif, souvan ak fedatifis oswa peta, ki limen syèl la ak ajoute yon manyen fèstivite.

Nan kèk rejyon, li komen tou pou timoun yo resevwa kado nan men moun yo renmen, sou fòm ti kantite lajan oswa kado senbolik. Jès sa yo ranfòse lespri jenerozite ak pataje espesifik nan peryòd sa a.

Yon peryòd ki rich nan aprantisaj ak valè

24 ak 31 desanm se pa sèlman dat fèt pou timoun ayisyen yo; yo ap aprann tou moman. Atravè tradisyon, lapriyè ak reyinyon fanmi, timoun yo dekouvri valè pataje, rekonesans ak solidarite.

Jou sa yo tou pèmèt yo pi byen konprann enpòtans fanmi ak rituèl relijye yo, pandan y ap kreye souvni presye ki pral akonpaye yo pandan tout lavi yo. Kit dekore yon pye bwa, ale nan lamès oswa gade fedatifis yo, chak moman anprint ak majik ak siyifikasyon.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon sezon inik pou tout timoun

Ann Ayiti, Nwèl ak Nouvèl Ane se moman kote timoun yo fè eksperyans moman pi bonè. Ant majik 24 desanm ak eksitasyon 31 desanm yo, yo dekouvri lespri jou ferye yo atravè tradisyon ki ranfòse lyen fanmi yo epi ki ba yo yon vizyon optimis sou lavni.

De dat enpòtan sa yo fè nou sonje ke Nwèl ann Ayiti se pi plis pase yon selebrasyon: se yon selebrasyon lanmou, lafwa ak espwa, eksperyans nan je timoun yo sezi.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Eksplorasyon kiltirèl: Dekouvri nanm ayisyen an

Eksplorasyon kiltirèl ofri yon fenèt kaptivan nan richès ak divèsite eritaj mondyal la. Pami destinasyon ki kaptive ak istwa yo, atizay ak idantite inik yo, Ayiti kanpe kòm yon bijou kiltirèl ki merite dekouvri. b~Eritaj istorik:~b Istwa Ayiti make pa detèminasyon pèp ayisyen an devan esklavaj, kolonizasyon ak defi politik yo. Li se premye eta endepandan nan Amerik Latin nan ak sèl la te fonde pa yon revòlt esklav siksè. Eritaj istorik Ayiti reflete nan atizay, mizik, dans ak kwayans li. b~Atis ak Atizana:~b Ekspresyon atistik ayisyen an vibran e pwisan. Penti nayif, pi popilè pou koulè klere li yo ak tèm naratif li yo, gen rasin li nan tradisyon Vodou ak folklò lokal yo. Atis ayisyen yo te genyen renome entènasyonal nan kaptire lespri mistik ak lavi chak jou nan peyi a. b~Mizik, ritm nanm ayisyen an:~b Mizik se nanm palman an Ayiti. Soti nan konpa dirèk pou rive vodou pou rive djaz pou rive nan rasin, chak gen mizik gen yon istwa ki byen anrasinen nan kilti ayisyen an. Gwoup ikonik la, Boukman Eksperyans, fusion ritm tradisyonèl ak enfliyans modèn, kreye yon eksperyans sonik inik ki depase limit. b~Danse ak mouvman:~b Dans an Ayiti se yon selebrasyon lavi ak espirityalite. Dans Vodou, tankou Yanvalou ak Banda, enkòpore rituèl sakre pandan y ap prezève eritaj Afriken. Mouvman yo grasyeuz ak kostim kolore rakonte istwa ki soti nan istwa ayisyen an, kreye yon koneksyon pwofon ant pase ak prezan. b~Espirityalite ak Vodou:~b Vodou, souvan mal konprann, se yon eleman esansyèl nan kilti ayisyen an. Li se yon relijyon sinkretik ki konbine eleman Afriken, Ameriken Endyen ak Katolik. Seremoni Vodou yo, ak dans entoksikan yo ak rituèl mistik yo, se ekspresyon pwisan nan espirityalite ayisyen an epi yo anrasinen nan rechèch la pou koneksyon ak zansèt ak divinite. Eksplore nanm ayisyen an vle di fouye nan yon monn kote listwa, atizay, mizik ak espirityalite mare pou fòme yon rezo kiltirèl inik. Ayiti, ak divèsite li ak rezistans, ofri yon eksperyans ki rich nan emosyon ak dekouvèt. Kit nan lari yo trè aktif nan Pòtoprens, nan galri atizay vibran yo oswa nan ritm yo kaptivan, chak kwen nan peyi Karayib sa a revele yon fasèt kaptivan nan nanm pwofon ak vivan li.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Vertières, Fort Mazi : Verite istorik ;

Si w gade mo vertière a nan yon diksyonè fransè, ou p ap jwenn li pou pè ke mond lan pa konnen kote sa a reprezante talon Achilles lame Ewopeyen an ki pi pwisan. Anplis de sa, yon sèl sa a te jis genyen siksè kanpay lès la. Istoryen fransè yo nan epòk la te efase kote jeyografik sa a nan rada listwa paske yo pa t vle rakonte istwa a jan li ye a nan sans esplike premye gwo imilyasyon lame ekspedisyonè franse a pa bann esklav ki te totalman inyorans nan atizay fè lagè, anpil mwens nan manyen zam yo. Sepandan, lagè analfabèt sa yo te mete lame Napoleon an, ki te pi pwisan nan epòk sa a, lè l sèvi avèk mwayen ki te genyen yo. Lame ekspedisyonè sa a, apre li te mete Ewòp ajenou, ta pral fè eksperyans premye dechoukay li pa esklav nan kote jeyografik sa a, ki sitiye nan depatman Nò Ayiti. Istwa komik, vil sa a pa sou lis mo fransè yo menm si yo bay enpòtans istorik li, li ta dwe nan kè istwa inivèsèl la, lwen pou l fini ak envensibilite lame ki pa venk la. Pou pa ofanse mèt blan yo, okenn lidè politik pa janm mande poukisa vertière pa parèt nan okenn diksyonè franse? Sepandan, yo selebre batay sa a ak gwo lapenn chak 18 novanm. Ala ipokrizi istorik pami dirijan nou yo! Apre Vertière anpil lòt kote istorik yo trangle pa istoryen yo nan lòd yo kache ekstrèm atwosite kolon franse yo sou esklav yo. Se nan kontèks trangle istorik sa a ke "Fort Mazi" pa mansyone nan liv listwa lekòl yo. Sa a sitiye nan Petit-Goave, 2yèm seksyon minisipal, lokalite Arnoux. Nou te rankontre mega fò sa a, pandan yon klinik mobil finanse antyèman pa Fondasyon Ernest Junior, yon fondasyon charitab ki travay nan sektè sosyal la, patikilyèman nan domèn atizay ak mizik Daprè rezidan yo, pi ansyen nan lokalite sa a, fò sa a kolon yo te bati sou omwen 20 kare latè. Se te yon gwo konplèks militè divize an konpatiman, avanpòs, chanm tòti, chanm pou trete kolon, yon gwo legliz Katolik, yon simityè. Sepandan, nou pa janm pale de fò sa a tèlman ke pwofesè listwa nan vil Petit-Goave inyore l. Sètènman, disparisyon an vle nan fò sa a anba rada a nan listwa antere atwosite yo, barbari yo, pinisyon ki pi iniman kolon yo sou esklav yo. Gade byen nan reyalite a, tout bagay sanble vre ke li se pi gwo fò ki te janm bati pandan peryòd kolonizasyon an. Anplis, li pwobableman sanble pi fò an relasyon ak enpòtans li. Sonje ke Vertière egziste sèlman nan liv listwa lekòl ayisyen yo alòske Fort Mazi pa parèt, pi piti nan diksyonè franse oswa liv istwa. Sa a eksplike poukisa fò sa a te yon kote sekrè kote kolon yo pratike krim ak atwosite ki te depase konpreyansyon moun. Èske se pa yon dezi klè nan istoryen yo kache sa ki fò sa a imans bati sou omwen 20 mozayik sou tè a te reyèlman? Dekouvri istwa Ayiti: Yon istwa kaptivan pou eksplore! : https://haitiwonderland.com/haiti/histoire/decouvrez-l-histoire-d-haiti--un-recit-fascinant-a-explorer/81

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon