contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

"Viv jounen Nou, Viv dwa Nou" : Yon jounen rekreyatif pou selebre adolesan yo malgre kriz la
 Viv jounen Nou, Viv dwa Nou  : Yon jounen rekreyatif pou selebre adolesan yo malgre kriz la
Viv jounen Nou, Viv dwa Nou : Yon jounen rekreyatif pou selebre adolesan yo malgre kriz la

"Viv jounen Nou, Viv dwa Nou" : Yon jounen rekreyatif pou selebre adolesan yo malgre kriz la

Samdi 7 jen 2025, soti 8 è nan maten pou rive 1 è apre midi, tout adolesan yo envite pou yo patisipe nan yon gwo Jounen Rekreyatif sou tèm sa a : "Viv jounen Nou, Viv dwa Nou". Evènman an ap òganize pa ministè REVIV, youn nan ministè ki nan legliz Rendez-Vous Christ, e li ap fèt nan lokal Kiskeya Chapel, Delmas 75. Pati a ap sòti nan RVC. N’ap fè sonje REVIV se ministè ki okipe adolesan ki gen laj 13 pou rive 19 an nan RVC.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon nesesite

Ayiti ap travèse move moman. Timoun ak jèn yo ap fè fas ak anpil difikilte ki ap kite mak nan lavi chak jou yo. Dwa pou jwi yon bon ti tan pitit toujou ap disparet pou l bay plas ak enkyetid chak jou. Se poutèt sa, chak espas ki pote kè kontan, pataj ak byenèt vin tounen yon trezò. Se misyon sa a REVIV ap pote pou jèn timoun ak adolesan yo nan dat 7 jen sa a. Inisyativ sa a se yon okazyon an lò pou fè tout peyi a ak mond lan sonje ke pitit toujou la, epi timoun yo gen dwa pou yo kontan malgre kriz la.

An reyalite, atravè aktivite sa a, REVIV ap bay timoun yo yon souf fre, pou raple yo ke lavi yo, dwa yo ak rèv yo enpòtan. Se tou yon envestisman ki gen anpil valè nan lavi yo chak jou, epi yon fason pou ede yo devlope malgre kriz peyi a. Nou sonje ministè sa a, ki anba direksyon Esther Medjine Charles, se yon espas kote jèn yo ka eksprime talan yo, pale sou sa k ap boulvèse yo, epi poze kesyon sou lavi yo. Rankont la fèt chak samdi nan lokal legliz la nan Fragneau, soti 9 è rive 11 è nan maten.

Haïti
Haïti
Haïti

Pwogram jounen an

Gen yon konkou foutbòl pou fanatik espò, sesyon dans pou mete kò an mouvman, divès jwèt pou amize ak kreye bon moman ansanm, epi animasyon mizikal ak anpil bèl sipriz. Tout sa a pou selman 250 goud. Ou ka rezève plas ou sou nimewo sa yo : +509 4497-5112 / +509 4356-8528 oswa al jwenn youn nan lidè REVIV yo nan legliz la.

Paske chak adolesan merite respire, ri, epi reve pa rate gwo randevou sa a ki se yon siy lespwa.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ayiti: Istwa Premye nasyon Nwa lib nan mond lan

Ayiti, pèl Zantiy yo, se yon zile Karayib ak yon istwa rich ak konplèks. Sepandan, estati espesyal li kòm premye nasyon nwa gratis nan mond lan ba li yon plas inik nan annal listwa yo. Ti zile sa a te sèn nan yon revolisyon ekstraòdinè ki te lakòz endepandans, konsa make kòmansman yon nouvo epòk pou kominote nwa a ak abolisyon esklavaj la. Ann fouye nan istwa kaptivan nesans premye repiblik nwa a, Ayiti. b~Epòk kolonyal la ak esklavaj~b Istwa Ayiti a remonte ak arive Ewopeyen yo nan 15yèm syèk la, lè Christopher Columbus te dekouvri zile a. Kolon Ewopeyen yo, sitou panyòl ak franse, te entwodui esklavaj pou eksplwate resous zile a, tankou sik, kafe ak koton. Popilasyon endijèn Ameriken endijèn yo te dezime, sa ki te prepare wout la pou enpòtasyon masiv esklav Afriken yo. b~Revolisyon ayisyen an~b Nan dat 14 out 1791, esklav ayisyen leve kont moun k ap opresè yo, sa ki te pwovoke Revolisyon ayisyen an. Sou lidèchip figi emblématiques tankou Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines ak Henri Christophe, esklav ensije yo te enflije defèt lame Ewopeyen yo, demontre yon rezistans feròs ak yon demand dezespere pou libète. b~Deklarasyon Endepandans lan ak kreyasyon Repiblik Ayiti~b 1ye janvye 1804, Ayiti te pwoklame endepandans li, li te vin tounen premye nasyon nwa gratis nan mond lan. Deklarasyon istorik sa a senbolize fen esklavaj la ak triyonf volonte yon pèp ki deside viv lib. Repiblik Ayiti te fèt nan lit ak san, revandike otonomi li an fas ak pouvwa kolonyal yo. b~Defi apre endepandans~b Sepandan, endepandans pa t vle di fen defi pou Ayiti. Peyi a te oblije fè fas a presyon ekstèn, reparasyon Lafrans te enpoze an echanj pou rekonesans endepandans li, osi byen ke ajitasyon entèn yo. Malgre obstak sa yo, Ayiti te fè efò pou konstwi yon nasyon lib e souveren. Istwa Ayiti a se istwa yon nasyon ki te simonte defi inonbrabl pou parèt kòm yon pyonye libète pou popilasyon nwa a. Revolisyon ayisyen an rete yon egzanp inik nan rezistans, kouraj ak detèminasyon, e Ayiti kontinye pote flanbo endepandans la nan mond kontanporen an. Eritaj ti zile Karayib sa a toujou rete jodi a, li raple mond lan libète se yon dwa inivèsèl ki ka genyen menm nan sikonstans ki pi difisil yo.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon