contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Ayiti: Istwa, Kilti ak Rezilyans yon nasyon inik nan Karayib la
Ayiti: Istwa, Kilti ak Rezilyans yon nasyon inik nan Karayib la
Ayiti: Istwa, Kilti ak Rezilyans yon nasyon inik nan Karayib la

Ayiti: Istwa, Kilti ak Rezilyans yon nasyon inik nan Karayib la

Ayiti, ki sitiye nan Karayib la, okipe tyè lwès zile Ispanyola, ke li pataje ak Repiblik Dominikèn nan bò solèy leve. Kapital li, Pòtoprens, se kè politik, ekonomik ak kiltirèl peyi a. Avèk yon zòn apeprè 27,750 km², Ayiti se lakay yo nan prèske 12 milyon moun, ki fè li youn nan peyi ki pi peple nan rejyon Karayib la. Istwa rich ak tumultuous nasyon zile sa a, eritaj kiltirèl inik ak rezistans nan fè fas a defi fè li yon peyi kaptivan ak enspire.

Haïti
Haïti
Haïti

Istwa: Premye Eta Nwa Endepandan

Ayiti kanpe pou istwa lit pou libète ak egalite. Pandan epòk kolonyal la, li te rele "Saint-Domengue" anba kontwòl fransè e li te vin youn nan koloni ki pi gremesi grasa plantasyon sik, kafe ak indigo. Sepandan, richès sa a te baze sou eksplwatasyon mechan esklav Afriken yo.

Revolisyon ayisyen an, ki te kòmanse an 1791, se te yon repons dirèk ak opresyon sa a. Gide pa lidè tankou Tousen Louvèti, Jean-Jacques Dessalines ak Henri Christophe, esklav yo revòlte kont kolon franse yo. An 1804, apre plizyè ane nan lagè, Ayiti te pwoklame endepandans li, li te vin premye leta nwa endepandan ak premye peyi nan Amerik yo ki te aboli esklavaj. Viktwa istorik sa a te gen rezon entènasyonal, ki te enfliyanse mouvman abolisyonis ak anti-kolonyalis atravè mond lan.

Haïti
Haïti
Haïti

Kilti ak idantite: yon melanj inik

Kilti ayisyen an se yon melanj rich nan enfliyans Afriken, franse, Panyòl ak Ameriken natif natal. Kreyòl ayisyen, lang nasyonal la, ak franse, lang ofisyèl la, se de lang yo pale nan peyi a. Relijyon se tou yon refleksyon divèsite kiltirèl sa a: byenke majorite popilasyon an se Katolik, Vodou a, yon relijyon orijin Afriken, yo pratike anpil e li konstitye yon poto idantite ayisyen an. Kil zansèt sa a jwe yon gwo wòl nan lavi chak jou epi yo selebre atravè rituèl, seremoni ak festival.

Atizay yo okipe yon plas santral nan kilti ayisyen an. Mizik, sitou konpa ak rara a, byen ankre nan lavi chak jou pèp ayisyen an. Penti ayisyen yo, ki pi popilè pou koulè klere yo ak style nayif yo, demontre kreyativite ak vizyon inik atis ayisyen yo. Literati ayisyen an rich tou, ak otè ki gen renome entènasyonal tankou Jacques Roumain, René Depestre ak Dany Laferrière, ki te ede sansibilize vwa ak defi peyi yo.

Haïti
Haïti
Haïti

Anviwònman ak Lanati

Ayiti se li te ye pou peyizaj montay li yo, sa ki te fè li tinon yo "Pèl Zantiy yo". Peyi a gen divèsite biyolojik enpresyonan ak forè twopikal, plaj sab blan, rivyè ak kaskad dlo.

Poukisa Chwazi Ayiti kòm Destinasyon Touris?
Poukisa Chwazi Ayiti kòm Destinasyon Touris?

Poukisa Chwazi Ayiti kòm Destinasyon Touris?

Ayiti, pèl Zantiy yo, atire chak jou plis atansyon vwayajè k ap chèche eksperyans inik ak natif natal. Bijou Karayib sa a plen richès kiltirèl, istorik ak natirèl ki fè l tounen yon destinasyon touris enkoni. Kidonk poukisa chwazi Ayiti pami anpil lòt destinasyon? b~Istwa a kaptivan~b Ayiti gen yon istwa rich, ki make pa Revolisyon ayisyen an 1804, ki te mennen nan endepandans peyi a e ki te fè Ayiti vin premye repiblik nwa endepandan. Sit istorik tankou Citadelle Laferrière, ki nan lis UNESCO kòm yon sit eritaj mondyal, rann temwayaj sa a pase bèl pouvwa. Moun ki renmen listwa yo pral kontan ak rès kolonyal yo, mize yo ak moniman ki tache nan peyi a. b~Yon Nati Exuberant~b Peyizaj natirèl peyi DAyiti yo mayifik. Soti nan plaj sab blan nan mòn Fertile ak kaskad dlo pitorèsk, peyi a ofri yon divèsite pèspektiv yo eksplore. Pak Nasyonal La Visite ak Bassin Bleu yo dwe wè pou rayisab lanati ak avanturyé nan rechèch nan dekouvèt. b~Richès Kiltirèl~b Ayiti se kote nesans Vodou, yon relijyon Afro-Karayib ki te enfliyanse kilti ayisyen an anpil. Vizitè yo gen opòtinite pou yo fè eksperyans seremoni vodou, dans tradisyonèl ak mizik kaptivan. Mache kolore, festival vivan ak atizan lokal yo ofri imèsyon total nan lavi ayisyen chak jou. b~Atizana vivan~b Sèn atizay ayisyen an vibran e inik. Penti, eskilti ak atizana tradisyonèl yo reflete kreyativite san limit pèp ayisyen an. Galeri atizay lokal yo ak mache yo plen ak travay kolore ak ekspresyon, ki ofri vizitè yo opòtinite pou jwenn moso inik kòm souvni nan vwayaj yo. b~Ayisyèn Ospitalite~b Ayisyen yo renome pou chalè yo ak Ospitalite eksepsyonèl yo. Vizitè yo akeyi ak yon souri otantik ak jantiyès remakab. Tradisyon Ospitalite yo byen anrasinen nan kilti ayisyen an, sa ki kreye yon atmosfè cho ak zanmitay ki fè chak rete memorab. Ayiti kanpe deyò pou melanj kaptivan li nan kilti, istwa, lanati ak Ospitalite. Chwazi Ayiti kòm yon destinasyon touristik vle di chwazi yon avanti natif natal nan kè Karayib la, kote chak kwen nan zile a revele yon nouvo aspè nan bote ak richès li. Kidonk, kite tèt ou sedui pa maji ayisyen an epi ale pou dekouvri trezò inik Karayib la.

Haïti
Haïti
Haïti

Ekonomi: defi ak opòtinite

Ekonomi ayisyen an chita sitou sou agrikilti, byenke sektè sa a febli ak pwoblèm enfrastrikti, teknik kiltivasyon tradisyonèl yo ak katastwòf natirèl yo. Pwensipal pwodiksyon agrikòl yo se kafe, kakawo, kann, diri ak fwi twopikal. Anplis agrikilti, Ayiti gen yon endistri twal ki founi yon pati nan ekspòtasyon li yo, sitou Ozetazini.

Enstabilite politik ak koripsyon souvan anpeche devlopman ekonomik peyi a. Anplis de sa, dyaspora ayisyen an, patikilyèman gwo Ozetazini, Kanada ak Lafrans, jwe yon wòl esansyèl nan voye anvwa ki sipòte anpil fanmi ak kontribisyon siyifikativman nan pwodwi domestik brit (GDP) nan peyi a.

Haïti
Haïti
Haïti

Ayiti Jodi a: Lespwa ak Rezilyans

Malgre defi yo, pèp ayisyen an konnen pou rezistans ak detèminasyon yo. Pandan plizyè dizèn ane, Ayiti resevwa èd entènasyonal enpòtan pou sipòte devlopman l, sitou nan domèn edikasyon, sante ak enfrastrikti. Òganizasyon non-gouvènmantal (ONG), ajans Nasyonzini ak divès patnè entènasyonal ap travay pou amelyore kondisyon lavi ayisyen yo.

Jèn ayisyen an patikilye se yon sous espwa pou peyi a. Plis ak plis jèn ayisyen ap patisipe nan pwojè devlopman lokal, pwoteksyon anviwònman ak ranfòsman sosyete sivil la. Jenerasyon sa a ap aspire yon pi bon avni e li anbisye pou l fè Ayiti vin yon peyi ki pi estab, ki gen plis pwosperite e ki gen plis respè sou sèn entènasyonal la.

Ayiti se pi plis pase yon peyi ki make pa difikilte. Se yon peyi ki gen istwa, kilti ak kouraj. Soti nan Revolisyon ayisyen an, yon senbòl libète ak emansipasyon, rive nan atizay ak literati ki revele nanm pèp li a, Ayiti reprezante yon eritaj rich ke mond lan pa ka inyore. Moun ki abite li yo, ki fè fas ak defi san rete, kontinye bati avni yo avèk rezistans, diyite ak yon fyète ki temwaye atachman pwofon yo pou nasyon yo ak tradisyon yo.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ayiti / Pot’iwa Pizza

Depi 2015, Pot’iwa Pizza konkeri kè ak boujyon gou moun ki rete Pòtoprens, kapital peyi Dayiti. Te fonde pa vizyonè Jude Vaillant ak Rock André, Pot’iwa pizza vin tounen yon vrè icon gastronomi lè li ofri yon espesyalite inik: pitza aran fimen. Kreyasyon gastronomik sa a fè reviv nostalji timoun nan mitan anpil ayisyen, ki make kòmansman yon avanti gastronomik eksepsyonèl. Non konpayi an menm, "Pot’iwa", se yon omaj bay rejyon ayisyen yo kote fondatè li yo te fèt. Jude Vaillant, orijinèlman nan rejyon "Iwa", ak konplis li Rock André, natif natal "Potino", te ini orijin yo pou kreye yon konpayi ki annamoni fusion tradisyon ak inovasyon. Malgre defi sosyo-ekonomik ki ponctue lavi chak jou ayisyen an, Pot’iwa Pizza pran angajman pou li toujou amelyore sèvis li yo. Detèminasyon san konsyans sa a te mennen nan ouvèti yon dezyèm branch nan konpayi an, fwa sa a nan vil Okap, nan nò peyi a. Moun ki rete nan rejyon sa a kounye a gen privilèj pou yo goute pitza aran pi popilè, ki te deja rezève pou moun ki rete nan Pòtoprens. Konsyan de enpòtans ki genyen nan pwoteje eritaj gastronomik li yo, konpayi an te pran yon desizyon estratejik nan depoze yon patant nan peyi Etazini pou pwoteje espesyalite li yo: pitza aran. Jude Vaillant, CEO nan konpayi an, pataje vizyon li dèyè chwa aran an: "An Ayiti, anfans nou te balanse pa yon gou patikilye, prezan nan anpil asyèt tradisyonèl yo. Nou deside pote gou sa a nan yon plat anblèm tankou pitza, nan kreye yon eksperyans gastronomik inik." Pot’iwa Pizza enkòpore pasyon, nostalji ak pèseverans Ayisyen pou cuisine tradisyonèl yo. Li se yon istwa nan gou ak siksè ki kontinye sedui palè atravè mond lan. Pou moun ki vle goute bon gou pitza aran sa a, ale nan Pot’iwa Pizza, ki chita 26 boulva Okap, oswa kontakte yo nan +509-47-30-9090. Epi pou fanatik ki abite nan Miami, USA, Pot’iwa Pizza disponib tou nan 12485 NE 6th CT, North Miami, FL 33161. Pou kòmande, rele 305-456-5152. Epitou eksplore eksperyans immersion Pot’iwa Pizza atravè smartphone ou oswa kas reyalite vityèl ou, epi plonje nan meni ki bay dlo nan bouch yo lè w vizite lyen sa a: https://haitiwonderland.com/haiti-virtual-reality-ht/bar- -restoran/ayiti--pot-iwa-pizza--virtual-tour/9.

Ayiti / Fort Saint-Joseph: Vès Istorik Rezistans

Sitiye nan Okap, Fort Saint-Joseph kanpe tankou yon gadyen an silans nan istwa Ayiti. Konstwi an de etap, an 1748 ak 1774, travay defansiv sa a te yon fwa yon eleman enpòtan nan sistèm pwoteksyon vil la kont atak kolonyal franse yo. Ansanm ak lòt fò tankou Picolet ak Magny, misyon li se te kontwole pasaj maritim yo ak defann souverènte ayisyen an. Sepandan, istwa li pa limite a fonksyon defansiv li. An 1802, Lè sa a, anba kontwòl jeneral Henry Christophe, fò a te vin sèn nan yon zak ewoyik nan rezistans. Te fè fas ak lame ekspedisyonè franse a, Christophe te bay lòd pou detwi magazin an poud ak pòtay antre nan fò a, konsa rann li tanporèman inutilisables. Jès vanyan sa a, byenke taktik, te kite sikatris ki pa efase sou estrikti fò a, ki temwaye eklatman feròs ant fòs kolonyal franse yo ak konbatan rezistans ayisyen yo. Mak istorik sa yo, ki toujou vizib jodi a, ofri yon fenèt sou tan pase peyi a. Yo pèmèt vizitè yo ak istoryen yo entèprete gwo batay ki te fòje idantite ayisyen an. Fort Saint-Joseph, kòm temwen rezistans ak lit pou libète a, enkòpore lespri endoptab pèp ayisyen an. Lè Gouvènman ayisyen an te rekonèt enpòtans istorik li a, li te klase ofisyèlman Fò Saint-Joseph kòm eritaj nasyonal an 1995. Rekonesans sa a te prepare wout pou efò restorasyon ki te vize pou prezève rès presye eritaj militè ayisyen an. Gras a kolaborasyon ant sektè piblik la ak finansman prive lokal yo, fò a dènyèman te retabli ak amelyore. Kidonk, Fort Saint-Joseph rete pi plis pase yon senp estrikti wòch. Se yon senbòl vivan nan rezistans ak detèminasyon pèp ayisyen an, ki raple tout vizitè yo ke istwa Ayiti anrasinen byen fon nan lit pou libète ak diyite imen. Pou dekouvri bijou listwa ayisyen an gras ak reyalite vityèl, ou ka vizite lyen sa a: https://haitiwonderland.com/haiti-virtual-reality-ht/monuments-histoire/haiti--fort-saint-joseph--visite- virtual/ 11

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon