contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

23 out : Jounen Souvni komès esklav ak abolisyon li - Ayiti, Poto Libète.
23 out : Jounen Souvni komès esklav ak abolisyon li - Ayiti, Poto Libète.
23 out : Jounen Souvni komès esklav ak abolisyon li - Ayiti, Poto Libète.

23 out : Jounen Souvni komès esklav ak abolisyon li - Ayiti, Poto Libète.

Chak ane 23 out, mond lan reyini ansanm pou komemore Jounen Entènasyonal pou Komès esklav ak abolisyon li a, yon inisyativ UNESCO te lanse an 1998. Jounen souvni sa a dedye a trajedi komès esklav la ak abolisyon an. esklavaj, yon epizòd nwa nan istwa lemonn ki kontinye eklere konsyans yo. Sepandan, nan kè istwa sa a se yon evènman revolisyonè ki chanje kou limanite a: inirèksyon esklav nan Sendomeng, ke yo rele jodi a Repiblik Ayiti.

Haïti
Haïti
Haïti

Revolisyon Sendomeng la: Kòmansman Fen Esklavaj la

Nan lannwit 22-23 out 1791, nan Sendomeng, yon soulèvman esklav ta make kòmansman fen pou youn nan sistèm opresyon ki pi brital nan listwa. Sou lidèchip lidè tankou Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, ak lòt pèsonalite senbolik, mesye sa yo ak fi sa yo te defye enjistis ak detèminasyon san konsyans. Revòlt yo, kouraj ak dezespere, se te pwen depa nan yon seri evènman ki te mennen nan abolisyon esklavaj la non sèlman nan koloni franse yo, men tou nan tout mond lan.

Haïti
Haïti
Haïti

Ayiti: Premye Repiblik Nwa Endepandan

Wòl Ayiti nan abolisyon esklavaj pa ka souzèstime. Apre plis pase dis ane nan batay feròs, esklav Sendomeng non sèlman te rive jwenn libète yo, men tou te fonde, an 1804, premye repiblik nwa endepandan nan mond lan. Triyonf sa a pou Ayiti te voye ond chok atravè anpi kolonyal yo, sa ki te souke fondasyon komès esklav la. Lendepandans Ayiti vin tounen yon senbòl rezistans ak emansipasyon pou pèp oprime atravè lemond.

Haïti
Haïti
Haïti

Eritaj Inivèsèl Revolisyon Ayisyen an

Enpak Ayiti te santi pi lwen pase fwontyè li yo. Revolisyon ayisyen an te enspire mouvman abolisyonis nan Amerik di Nò ak Ewòp, ranfòse ka pou abolisyon esklavaj la. Li te tou simen laperèz nan mitan pwopriyetè esklav nan koloni yo, akselere efò pou mete fen nan pratik iniman sa a. Viktwa esklav ayisyen yo te montre ke aspirasyon pou libète ak diyite moun pa t kapab siprime, menm pa fòs ki pi opresyon yo.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon Komemorasyon Mondyal: Ayiti nan Onè

Premye komemorasyon Jounen Entènasyonal Souvni Komès Esklav ak Abolisyon li te fèt ann Ayiti an 1998, kòm rekonesans wòl desizif peyi sa a te jwe nan abolisyon esklavaj la. Jounen sa a se yon opòtinite pou rann omaj ewo ayisyen yo ki, atravè lit yo ak sakrifis yo, te poze fondasyon yon limanite ki pi jis e ki pi egalite. Li fè pati tou pwojè entèkiltirèl UNESCO, “Wout moun ki esklav yo”, ki vize pou ankouraje refleksyon pataje sou kòz ak konsekans komès esklav la.

Haïti
Haïti
Haïti

Devwa memwa ak angajman pou lavni

Jodi a, pandan n ap komemore Jounen Entènasyonal sa a, li pi enpòtan pase tout tan pou nou sonje wòl pyonye Ayiti nan batay kont esklavaj la. Revolisyon ayisyen an raple nou ke batay pou libète ak jistis se inivèsèl ak etènèl. Li anseye nou ke, menm an fas advèsite ki pi akablan, lespri imen an ka triyonfe sou opresyon.

Nan onore memwa viktim komès esklav yo ak konbatan ayisyen yo, nou dwe pran angajman tou pou kontinye batay yo pou aboli definitivman tout fòm eksplwatasyon moun. Se pou eritaj sa a enspire jenerasyon kap vini yo pou yo bati yon mond kote egalite, diyite, ak jistis yo pa ideyal byen lwen ankò, men reyalite tanjib pou tout moun.

Sous: https://www.unesco.org/fr/days/slave-trade-remembrance

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Kanaval Ayisyen an: Yon Festival Koulè, Mizik ak Tradisyon

Kanaval ayisyen an, yon selebrasyon anblèm e esansyèl nan kalandriye fèt peyi a, se pi plis pase yon senp fèt. Li enkòpore sans nan kilti ayisyen an, ak kè kontan melanje tradisyon zansèt, mizik entoksikan ak yon sans pwofon nan kominote a. Chak ane, selebrasyon vibran sa a transfòme lari yo nan yon spektak vibran ak kolore, ki atire plizyè milye patisipan ak espektatè ki anvi patisipe nan selebrasyon yon sèl nan yon kalite sa a. Kanaval ayisyen an gen yon gwo rasin nan listwa peyi a, depi nan epòk kolonyal la. Li te evolye sou syèk yo, enkòpore eleman nan kilti Afriken, franse ak kreyòl yo kreye yon selebrasyon diferan ak kaptivan. Peryòd kanaval an Ayiti tradisyonèlman kòmanse nan mwa janvye e li fini ak fèt ekstravagan ki fèt pandan plizyè jou. Youn nan karakteristik ki pi frape nan kanaval ayisyen an se pwofizyon koulè. Kostim tradisyonèl yo, yo rele "mask", yo elabore ak bèl fèt. Yo prezante modèl vivan ak dekorasyon vibran, ki kreye yon foto vivan idantite kiltirèl ayisyen an. Patisipan yo, abiye ak kostim elabore sa yo, defile nan lari yo sou son mizik vivan, kreye yon atmosfè elektrik. Mizik se nan kè kanaval ayisyen an. Ritm captive bousòl, rasin, rara ak lòt kalite mizik lokal yo fè rezon nan tout vil la, envite moun pou danse sou ritm fèt la. Òkès parad nan lari yo, akonpaye dansè yo ak kreye yon senbyotik inik ant mizik la ak mouvman yo grasyeuz nan patisipan yo. Parad kanaval ayisyen an pa sèlman sou mizik ak kostim; li selebre tou richès boza nan lari. Atis ki gen talan kreye eskilti jeyan, enstalasyon atizay ak pèfòmans teyat ki rakonte istwa pwofon istwa ak kilti ayisyen an. Ekspresyon atistik sa yo kontribye nan transmisyon valè ak istwa ki fòme idantite pèp ayisyen an.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon