contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

7 bagay ou dwe konnen sou Ayiti
7 bagay ou dwe konnen sou Ayiti
7 bagay ou dwe konnen sou Ayiti

7 bagay ou dwe konnen sou Ayiti

Ayiti se pi plis pase yon zile Karayib la. Li se yon peyi ki rich nan istwa, kilti, gastronomi, ak lanati. Dèyè defi li te rankontre yo, Ayiti klere ak eritaj inik li ak gwo wòl istorik li. Men sèt reyalite kaptivan ki montre poukisa Ayiti se yon peyi ki gen fyète.

Haïti
Haïti
Haïti

1- Premye Nasyon Nwa gratis nan mond lan

Ayiti te antre nan listwa mondyal premye janvye 1804 lè li te vin premye repiblik nwa endepandan e dezyèm nasyon sou kontinan Ameriken an ki te libere tèt li anba kolonizasyon Ewopeyen an, apre Etazini. Travay sa a se te rezilta Revolisyon ayisyen an, yon batay esklav Afriken yo te dirije anba lidè dirijan tankou Tousen Louvèti, Jean-Jacques Dessalines ak Henri Christophe.

Batay Vertières, 18 novanm 1803, te desizif nan viktwa istorik sa a. Triyonf sa a te ranvèse lòd kolonyal mondyal la epi li te enspire lòt lit pou libète. Anviwon 500,000 esklav te emansipe, sa ki fè Ayiti vin yon senbòl mondyal espwa ak jistis sosyal.

Jodi a, viktwa sa a selebre chak 1ye janvye, non sèlman kòm yon fèt nasyonal, men tou kòm yon rapèl sou rezistans ak detèminasyon pèp ayisyen an.

Haïti
Haïti
Haïti

2- Yon nasyon ki angaje nan lòt batay pou endepandans

Apre li te pran endepandans, Ayiti te jwe yon wòl enpòtan anpil nan lòt lit pou libète. An 1815, Prezidan ayisyen an Alexandre Pétion te sipòte Simon Bolivar nan demand li pou libere plizyè nasyon Amerik Latin nan dominasyon kolonyal Espayòl.

Ayiti te bay Bolivar zam, sòlda ak pwovizyon. An retou, Pétion mande l pou l aboli esklavaj nan peyi li ta libere yo, yon kondisyon ki reflete valè imanis Ayiti. Jès solidarite sa a se yon temwayaj sou kontribisyon Ayiti nan istwa mondyal jistis ak dwa moun.

Wòl entènasyonal sa a te pèmèt Ayiti tounen yon refij pou kominote Afriken-Ameriken ak Karayib yo ki t ap chèche chape anba opresyon nan 19yèm syèk la.

Haïti
Haïti
Haïti

3- Yon Kuizin ki klase pami pi bon nan mond lan

Cuisine ayisyen an se yon melanj de tradisyon Afriken, franse, Karayib ak Taino, ki ofri yon eksperyans gastronomik inik. Asyèt iconik tankou diri djon djon (prepare ak dyondyon nwa lokal), griot (marine ak kochon fri), ak soup joumou (soup giraumon) yo pa sèlman bon gou, men tou, pwofondman rasin nan istwa ak kilti peyi a.

Soup Joumou, ki senbolize libète ak endepandans, te mete nan eritaj kiltirèl immatériel UNESCO an 2021. Chak ane, premye janvye, plizyè milyon fanmi ayisyen goute li pou selebre endepandans.

Ayiti pi popilè tou pou bagay dous li yo tankou dous makòs, siwo sirèt ak bwason tradisyonèl li yo tankou kremas ak akasan, ki se yon plezi pou gouman.

Haïti
Haïti
Haïti

4- Yon Kilti Rich ak Divers

Kilti ayisyen an se yon melanj inik nan enfliyans Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Li manifeste tèt li nan dans li yo, mizik li yo, atizay vizyèl li yo ak tradisyon oral li yo. Bousòl dirèk la, yon jan mizik Nemours Jean-Baptiste te envante an 1955, se youn nan eritaj ki pi presye nan peyi a.

Kanaval ayisyen an, youn nan pi gwo evènman kiltirèl nan Karayib la, se yon selebrasyon vibran ak kostim kolore, mizik vivan ak parad espektakilè. Anplis de sa, ekriven tankou Jacques Roumain ak atis tankou Hector Hyppolite mete Ayiti sou kat kiltirèl mondyal la.

Ayiti se peyi Vodou tou, yon espirityalite ki, malgre prejije, yo rekonèt pou pwofondè filozofik li ak enpòtans li nan lavi chak jou Ayisyen.

Haïti
Haïti
Haïti

5- Yon Eritaj Istorik ki nan Lis kòm Eritaj Mondyal la

Ayiti se kay moniman istorik ki gen enpòtans mondyal. Sitadèl Laferrière, pi gwo fò nan Karayib la, te bati pou pwoteje jèn repiblik la kont yon posib envazyon Lafrans. Enskri kòm yon sit UNESCO Mondyal Eritaj, li se yon senbòl detèminasyon pèp ayisyen an pou prezève libète yo.

Palè Sans Souci, ansyen rezidans wayal wa Henri Christophe, ak Ramiers, yon sit akeyolojik, temwaye tou sou grandè ak entèlijans ayisyen apre endepandans yo. Kote sa yo atire plizyè milye vizitè chak ane epi ranfòse pozisyon Ayiti kòm yon destinasyon touristik kiltirèl.

Haïti
Haïti
Haïti

6- Yon Klima Twopikal Tout Ane

Avèk yon tanperati mwayèn 27°C, Ayiti jwi yon klima twopikal ki atire vizitè ki soti toupatou nan mond lan. Plaj sab blan li yo, tankou sa yo ki nan Labadie, ak dlo turkwaz li yo ofri yon anviwònman selès.

Apa de plaj yo, sit natirèl tankou Bassin Bleu ak kaskad Saut-d’Eau yo pafè pou rayisab randone ak dekouvèt. Klima solèy sa a, ansanm ak divèsite biyolojik eksepsyonèl peyi a, fè Ayiti tounen yon destinasyon rèv pou moun ki renmen lanati.

Haïti
Haïti
Haïti

7- Resous natirèl ki gen anpil valè

Ayiti gen gwo potansyèl ak resous natirèl tankou lò, kwiv ak boksit. Peyi a ekspòte tou pwodui agrikòl tankou kafe, mango (ki se youn nan prensipal pwodiktè mondyal) ak kakawo.

Resous sa yo ofri yon opòtinite pou devlopman dirab. Ak pwojè rebwazman ak inisyativ lokal pou pwoteje anviwònman an, Ayiti ap konsantre sou eksplwatasyon responsab resous natirèl li yo.

Ayiti, Peyi Richès ak Fyète

Ayiti, ki rich nan istwa, kilti ak lanati, se yon sous enspirasyon mondyal. Dèyè defi yo, peyi a kontinye re-envante tèt li ak briye ak rezistans ak inik li yo. Si w konnen lòt aspè kaptivan nan peyi eksepsyonèl sa a, pataje yo nan kòmantè yo pou selebre grandè Ayiti ansanm!

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Ayiti / Fort Saint-Joseph: Vès Istorik Rezistans

Sitiye nan Okap, Fort Saint-Joseph kanpe tankou yon gadyen an silans nan istwa Ayiti. Konstwi an de etap, an 1748 ak 1774, travay defansiv sa a te yon fwa yon eleman enpòtan nan sistèm pwoteksyon vil la kont atak kolonyal franse yo. Ansanm ak lòt fò tankou Picolet ak Magny, misyon li se te kontwole pasaj maritim yo ak defann souverènte ayisyen an. Sepandan, istwa li pa limite a fonksyon defansiv li. An 1802, Lè sa a, anba kontwòl jeneral Henry Christophe, fò a te vin sèn nan yon zak ewoyik nan rezistans. Te fè fas ak lame ekspedisyonè franse a, Christophe te bay lòd pou detwi magazin an poud ak pòtay antre nan fò a, konsa rann li tanporèman inutilisables. Jès vanyan sa a, byenke taktik, te kite sikatris ki pa efase sou estrikti fò a, ki temwaye eklatman feròs ant fòs kolonyal franse yo ak konbatan rezistans ayisyen yo. Mak istorik sa yo, ki toujou vizib jodi a, ofri yon fenèt sou tan pase peyi a. Yo pèmèt vizitè yo ak istoryen yo entèprete gwo batay ki te fòje idantite ayisyen an. Fort Saint-Joseph, kòm temwen rezistans ak lit pou libète a, enkòpore lespri endoptab pèp ayisyen an. Lè Gouvènman ayisyen an te rekonèt enpòtans istorik li a, li te klase ofisyèlman Fò Saint-Joseph kòm eritaj nasyonal an 1995. Rekonesans sa a te prepare wout pou efò restorasyon ki te vize pou prezève rès presye eritaj militè ayisyen an. Gras a kolaborasyon ant sektè piblik la ak finansman prive lokal yo, fò a dènyèman te retabli ak amelyore. Kidonk, Fort Saint-Joseph rete pi plis pase yon senp estrikti wòch. Se yon senbòl vivan nan rezistans ak detèminasyon pèp ayisyen an, ki raple tout vizitè yo ke istwa Ayiti anrasinen byen fon nan lit pou libète ak diyite imen. Pou dekouvri bijou listwa ayisyen an gras ak reyalite vityèl, ou ka vizite lyen sa a: https://haitiwonderland.com/haiti-virtual-reality-ht/monuments-histoire/haiti--fort-saint-joseph--visite- virtual/ 11

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval, yon jès Inivèsite Leta Ayiti, pou konsève memwa Pwofesè Dorval.

Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval la se yon inisyativ gwo entansite entelektyèl, ke Inivèsite Leta d Ayiti (UEH), pran atravè lidèchip rektora li a, an akò ak dirijan Fakilte Dwa ak Syans ekonomik (FDSE). Objektif prensipal inisyativ la se pou onore ak perpétuer memwa vanyan ak briyan Pwofesè Monferrier Dorval, ki te asasinen nan sikonstans twoub sa gen plis pase twazan. E nan objektif pou fè yon kontribisyon syantifik nan gwo deba ki ap travèse sosyete ayisyen an depi anviwon dizan sou bezwen chanje oswa ou pa, konstitisyon 29 mas 1987 la te amande 11 me 2011 la. eseye aplike li de preferans. Si li ta dwe chanje, si chanjman sa a ta dwe radikal, sinon kisa li ta dwe genyen an tèm de chanjman nan yon nouvo lwa paran pou yon pi bon òganizasyon enstitisyon an Ayiti. Se pwofesè Henri Marge ki prezide chèz la syantifikman. Dorléans, (aktyèl chèf AFPEC), epi li se vis-prezidan dwayen fakilte lwa ak syans ekonomik yo, Me Eugène Pierre Louis. Prezidan an pran fòm yon seri konferans ak deba (15 an total), ki dewoule nan lokal biwo pwoteksyon sitwayen OPC, sou non Mèkredi Prezidan Dorval Monferrier. Se nan sans sa a pou senkyèm edisyon Chair Wednesday (ki te dewoule mèkredi 9 oktòb 2024 la nan OPC, an prezans pwotèktè sitwayen an, Me Renan Hédouville), atansyon te plase sou edikasyon nan deba ki antoure. devlopman posib yon nouvo konstitisyon pou Ayiti. 5yèm rankont sa a te dewoule sou tèm: "Edikasyon, Ansèyman, Rechèch, Syans ak Teknoloji". Konferans la te modere pa twa gran nan kominote entelektyèl ayisyen an, ki gen ladan de pwofesè eminan nan UEH a, nan ka sa a, Pwofesè Odonel Pierre Louis, direktè akademik nan École Normale Supérieure (ENS); vis-rektè UEH a, Pwofesè Jacques Blaise. Entèvansyon yo te swiv pa direktè enstiti nasyonal fòmasyon pwofesyonèl (INFP) Mesye Dikel Delvariste.

Club la literè ak filozofik nan Galette-Chambon revele dezyèm edisyon li yo: yon vwayaj nan kè a nan liv

Nan yon atmosfè nan bagay moun fou, nan oditoryòm Saint Jean Marie Vianney de Galette-Chambon a, kote ri yo te pete, mizik la retounen, ak talan yo te dismented, te kòmanse dezyèm edisyon an nan konpetisyon an lekti, alantou tèm nan "Ann Li Pou. n Chanje Peyi n ». Inisyativ sa a, ki te òganize pa klib literè ak filozofik nan Galette Chambon (Clpgach) nan Vandredi 06 Oktòb 2024, te make pa yon pasyon debòde nan piblik la. Espektatè yo te vini pou plizyè rezon: pou sipòte aplikan yo epi viv prezantasyon yo. Travay yo, kòm "konsa te pale de tonton an", "vokasyon an nan elit la" nan Jean Price Mas, "Dis Gason Nwa yo" nan Etzer Vilary ak "kouraj nan ap viv an Ayiti nan 21yèm syèk la" nan Hérold Toussaint, Prezante agiman inovatè ki lye ak kontèks sosyete a. Yo mare ak tradisyon, kilti ayisyen, sosyoloji ak antwopoloji. Liv sa yo bay aplikan yo pou yon peryòd de 15 jou. Retounen, yo vini ak rezime yo, epi, apre chak prezantasyon, nan vire, revele nouvo pèspektiv sou boule kesyon ak tèm delika soti nan travay, pandan y ap pran an kont konsèp yo te aprann nan pale piblik. Nan tèren sa a kote verve a ak konfli a vèb kòm byen ke lojik, kondanasyon, presizyon ak klè, li se yon kesyon de "di tout nan yon kèk mo". Jijman yo baze sou twa kritè: metodoloji a konsènan sibstans lan ak fòm travay la; Elokans la ki konsène diskou vèbal ak ki pa vèbal (jesyon mikwo, bon pwononsyasyon, elatriye); E finalman, yon kritè esansyèl: Konprann. Sa a se evalye si aplikan an te kontwole travay la. Kesyon yo ka mande san yo pa inyore kontèks la nan ki li viv. Anplis de sa, asistan gen opòtinite pou yo vote pou aplikan an ki séduire yo pi plis la. Vòt sa a koute chè nan yon nivo ki pi wo. Remake byen ke ka vòt sa a dwe fè pa sèlman figi -a -face, men tou sou entènèt sou paj Facebook nou an clpgach. Anplis de sa, piblik la te toujou chanje byen nan vwayaj sa a nan linivè a nan otè rejyonal yo. Lèt la mare ankadreman an epi fè vital repètwa a anpil nan konpetisyon an vital, te fè leve nan travay impactful tankou "pri a nan iresponsabilite" nan Montuma Murat, "retounen nan responsablite sitwayen" ekri pa Jean Jacquesson Thelucier ak "kouraj yo viv An Ayiti nan 21yèm syèk la "Pwofesè Hérold Toussaint, nan non yon kèk. Malgre ke yo te mouri, kèk ekriven toujou ap viv nan kè a nan sitiyasyon nou yo nan pòsyon tè yo. Pami yo, li nesesè site: "vokasyon an nan elit la" nan Doktè Jean Price Mas, "Dis Gason Nwa yo" nan Etzer Villaire ak "Gouvènè a nan lawouze" pa Jacques Roumain, osi byen ke anpil lòt moun. Pou evènman sa a literè yo dwe deplase ak satisfè atant pou dezyèm edisyon sa a, anpil sakrifis yo nesesè sou pati nan anplwaye a kòm byen ke piblik la ki pa janm kite nou pou kont li. Nan sans sa a, nou ta renmen remèsye yo epi rele tout moun ki vle sipòte evènman sa a. Vreman vre, si konpetisyon sa a se yon solisyon yo te jwenn avanse ansanm nan direksyon pou yon objektif komen, siksè li depann sou angajman tout moun. Apeprè de zan de sa, klima a sekirite nan zòn nan pa te fezab nan fini an nan konpetisyon an. Malgre ke li pa ankò ideyal jodi a, li se tan yo triyonf sou obscurantism ak goumen diktati a nan anbyen inyorans.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon