contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Ou pare pou OKAP Flavors 2025? Re viv enèji enkwayab edisyon 2024 la nan Cap-Ayisyen!
Ou pare pou OKAP Flavors 2025? Re viv enèji enkwayab edisyon 2024 la nan Cap-Ayisyen!
Ou pare pou OKAP Flavors 2025? Re viv enèji enkwayab edisyon 2024 la nan Cap-Ayisyen!

Ou pare pou OKAP Flavors 2025? Re viv enèji enkwayab edisyon 2024 la nan Cap-Ayisyen!

Kap-Ayisyen ap prepare pou òganize OKAP Flavors 2025, evènman endispansab ki selebre gastronomi, antreprenarya ak kreyativite Ayisyen an. Pou mete w nan atitid pou edisyon 2025 la, revivez kèk nan pi bon moman ane pase a, ki te fè tout vil la kontan.

Rara, Gastronomie ak Atizana: Pi bon moman 2024 yo

Dezyèm edisyon OKAP Flavors la te vrèman transfòme Kap-Ayisyen an yon sèn kilinè ak atistik an plen è. Lari yo te vibre nan ritm mizik ak fèstivite, pafen ak bon sant anbwazan espesyalite lokal yo. Tout kote, nou te rankontre kreyatè pasyone, ti boutik goumè ak espektak kaptivan, ki te kaptive vizitè ki soti toupatou nan peyi a e menm aletranje.

Edisyon 2024 sa a pa t limite sèlman a gastronomi: plizyè aktivite te make evènman an, tankou Rara Fest la, ki te fè vil la danse sou son tanbou ak kòn tradisyonèl yo. Men, aktivite prensipal la te dewoule nan Cormier Plage Resort, yon kote idilik bò lanmè, kote plizyè douzèn atizan lokal, chèf ak antreprenè te ekspoze pwodwi yo, pataje ekspètiz ak kreyativite yo avèk fyète.

Revi avèk nou kèk nan pi bon moman edisyon memorab sa a:

N ap wè nou 17 Out 2025, pou yon nouvo avanti sansoryèl.

3yèm edisyon OKAP Flavors sa a pwomèt pou l pi imersif toujou e inoubliyab. Ant gou otantik, kreyasyon lokal ak dekouvèt kiltirèl, prepare w pou w fè eksperyans pi bon nan Kap-Ayisyen nan yon atmosfè fèstivite ak amikal.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ayiti: Yon Poto mitan nan endepandans nan mond lan ke yo manke konnen

Ayiti, premye repiblik nwa endepandan nan mond lan, te jwe yon wòl eksepsyonèl nan demand endepandans lòt nasyon yo. Byenke lòt evènman istorik te pase souvan, kontribisyon Ayiti te bay nan liberasyon lòt peyi yo te enpòtan e li merite pou yo mete aksan sou. b~Revolisyon ayisyen an~b Nan fen 19yèm syèk la, Ayiti te jete chenn esklavaj yo e li te reyalize sa ki enposib lè li te libere tèt li anba dominasyon kolonyal franse a. Nan 1804, peyi a te pwoklame endepandans li, ki te inogirasyon nan yon nouvo epòk pou pèp oprime atravè mond lan. b~Enspirasyon pou Amerik Latin nan~b Revolisyon ayisyen an te yon gwo sous enspirasyon pou mouvman endepandans yo nan Amerik Latin nan. Figi ikonik tankou Simón Bolívar ak Francisco de Miranda te rekonèt kouraj ak detèminasyon ayisyen yo kòm yon fòs pou pwòp lit yo. Nan sipò materyèl ak ideyolojik mouvman sa yo, Ayiti kontribye nan aparisyon plizyè nasyon endepandan nan Amerik di Sid. b~Enfliyans an Afrik~b Pi lwen pase Amerik yo, Ayiti te jwe yon wòl enpòtan tou nan demand endepandans Lafrik. Lidè Afriken yo te kite yon eritaj ki te enspire tout jenerasyon konbatan pou libète sou kontinan Afriken an. Lide ke moun oprime yo te kapab leve kont opresè yo te jwenn yon eko pwisan nan lit yo pou endepandans ann Afrik. b~Sipò pou Mouvman Liberasyon~b Pandan tout listwa li, Ayiti te bay yon gwo sipò pou mouvman liberasyon atravè lemond. Keseswa atravè deplwaman twoup yo, resous finansye oswa diplomasi aktif, peyi a demontre solidarite li ak moun k ap goumen pou otonomi yo. Kontribisyon Ayiti te souvan diskrè men enpòtan anpil. Ayiti, kòm pyonye endepandans ak libète, kite yon enpak dirab sou sèn mondyal la. Eritaj li a rezone atravè kontinan, raple mond lan ke demand la pou libète se inivèsèl. Lè nou rekonèt ak selebre wòl Ayiti nan endepandans lòt nasyon yo, nou non sèlman onore istwa li, men nou pran angajman tou pou ankouraje yon avni kote tout moun gen opòtinite pou fòme desten yo.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon