contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Kisa 25 Desanm vle di pou Ayisyen?
Kisa 25 Desanm vle di pou Ayisyen?
Kisa 25 Desanm vle di pou Ayisyen?

Kisa 25 Desanm vle di pou Ayisyen?

An Ayiti, 25 desanm, Jou Nwèl, se pi plis pase yon senp fèt relijye. Se yon dat ki plen tradisyon, siyifikasyon kiltirèl ak moman pataje. Atik sa a eksplore sa jou sa a vle di pou ayisyen yo ak fason yo selebre li atravè peyi a.

Yon festival relijye pwofon ak espirityèl

Pou majorite ayisyen, 25 desanm se sitou yon fèt relijye, ki make nesans Jezikri. Kòm yon peyi kote lafwa kretyen an, patikilyèman Katolik ak Protestantis, pran sant etap, Nwèl se yon jou sakre.

Ayisyen rasanble nan legliz pou mès espesyal, souvan akonpaye pa chante Nwèl, lapriyè ak lekti Labib. Selebrasyon sa yo pèmèt moun konekte ak lafwa yo pandan y ap pataje yon moman espirityèl ak kominote a. Mès Nwèl la se yon tradisyon ki byen anrasinen nan kè Ayisyen e se yon pwen final fèt yo.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon Moman Pataje ak Fanmi

Pi lwen pase dimansyon relijye a, 25 desanm se yon jou ki dedye a fanmi. Ayisyen pwofite jou fèt piblik sa a pou yo rasanble ak moun yo renmen yo alantou yon repa fèt. Moman sa a make pa echanj cho, diskisyon vivan ak yon gwo santiman rekonesans.

Manje Nwèl la se yon eleman santral jou sa a. Li souvan gen ladann asyèt anblèm tankou griot, diri ak pwa, bannann peze, pen pòmdetè ak nan kou, soup joumou tradisyonèl la pou kèk. Fanmi yo pran tan pou yo kwit manje ansanm, ranfòse lyen fanmi yo ak perpétuer resèt ak tradisyon gastronomik.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon Jounen Jenerozite ak Solidarite

25 desanm se tou yon opòtinite pou montre jenerozite ak moun ki pi bezwen yo. An Ayiti, fèt Nwèl yo souvan make pa inisyativ kominote a: distribisyon manje, kado pou timoun defavorize, oswa menm òganizasyon manje kolektif.

Legliz, asosyasyon e menm fanmi ap envesti nan ede moun ki nan bezwen yo, konsa ilistre lespri Nwèl la ki mete aksan sou pataje ak solidarite. Jenerozite sa a ranfòse sans kominote ki nan kè kilti ayisyen an.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon jounen ekspresyon kiltirèl ak fèt

25 desanm se yon opòtinite tou pou Ayisyen eksprime kreyativite yo atravè mizik, dans ak dekorasyon. Chant Nwèl, kit se tradisyonèl oswa modèn, rezone nan kay ak katye yo. Fanmi yo dekore kay yo ak limyè, girland epi pafwa menm sèn krèch ki fèt a lamen, ki montre atachman yo ak tradisyon yo.

Timoun yo jwe yon wòl santral nan selebrasyon sa yo, yo resevwa kado oswa sipriz paran yo prepare. Moman lajwa ak ri sa yo fè 25 desanm yon jou patikilyèman majik pou pi piti yo.

Haïti
Haïti
Haïti

25 desanm: Yon melanj lafwa, fanmi ak kilti

Pou Ayisyen, 25 desanm se yon jou kote lafwa, fanmi ak kilti mare pou kreye yon moman selebrasyon inik. Se yon opòtinite pou rekonekte ak moun ou renmen yo, pataje valè solidarite ak jenerozite, epi selebre eritaj kiltirèl yo.

Kit atravè mès, manje fèt, chante Nwèl oswa inisyativ charitab, Nwèl an Ayiti se yon selebrasyon ki rich nan sans ak emosyon. Pou Ayisyen, 25 desanm se pa sèlman yon jou, se yon selebrasyon lavi, lanmou ak espwa.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Beven pote Ayiti nan mitan elit slam mondyal la

Jedi 14 novanm 2024 sa a, jèn slammer Youven Beaubrun, Beven sou non sèn li, kalifye Ayiti, pou premye fwa nan listwa li, pou final koup du mond Slam la. Konpetisyon sa a, ki rasanble pi bon slammers yo sou planèt la, te dewoule sou tè Afriken, pi jisteman nan Togo. Nan yon peyi ki kenbe nan gòj, yon peyi k ap mouri depi nan kòmansman rive nan bout, anba eksplwa danjere yon sèten pati ame ak jèn li, pèfòmans ekstraòdinè Beven nan konpetisyon sa a fè yon rezonans ak eko nan tout chante nan peyi a, nan. swaf dlo a pou bote. Beven se senbòl yon jèn ki refize bay nan dezòd ki antoure figi manman li. Atizay, slam ke yo te domèn espesyalizasyon li yo, yo itilize nan pi bon fason posib pou enspire espwa. E kontinye kwè ke yon peyi ki te fè 1804 pa kapab peye liks pou l ap koule tèlman fò devan istwa imen. "Se ak fyète ke mwen avanse nan konpetisyon sa a. Sitou ak kriz la k ap pase nan peyi a nan moman sa a. Kalifikasyon mwen pou final la se yon siy etènèl nan espwa, ki konfime lefèt ke tout bagay nan peyi sa a pa pral fini nan lanmò, "te slammer a te di nou anvan ou ale nan konpetisyon nan final la. Final la te dewoule samdi 16 novanm 2024, kote Beven te gen chans pou l byen reprezante peyi ki te kraze l la nan papòt yon viktwa mondyal, yon viktwa ki si li te fèt, li t ap inisyal nan non tout yon pèp. , nan kous la absoli nan fè fas a yon gwo dezòd ki sèlman rèv nan toufe li. Malgre li pa rive ranpòte koup sa a (ki fini an sizyèm plas nan klasman jeneral la), chanpyon slam ayisyen an te gen tan enspire tout yon peyi pandan gwo vwayaj li nan konpetisyon sa a. Se sèlman yon ranvwa, pwochen fwa viktwa pral reyalize pou asire w.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ayiti: Dekouvri Lak Péligre

Nan kè majeste topografi ayisyen an, se yon bèl pyè bèl natirèl: Lake Péligre. Nich nan mòn yo nan rejyon santral Ayiti, lak atifisyèl sa a se yon bèl bagay pou rezidan lokal yo ak vizitè sezi menm jan. Soti nan kreyasyon istorik li rive nan enpòtans ekolojik li nan kontanporen, ann eksplore ansanm richès Lak Péligre. Orijin ak Istwa: Lac de Péligre se rezilta yon pwojè jeni anbisye ki te antreprann nan ane 1950. Nan epòk sa a, gouvènman ayisyen an, an kolaborasyon ak patnè entènasyonal yo, te antreprann konstriksyon baraj Péligre la sou rivyè Latibonit. Objektif prensipal la se te bay Ayiti gwo echèl elektrisite pandan y ap reglemante inondasyon rivyè pou pwoteje tè agrikòl anval. Ekoloji ak divèsite biyolojik: Anplis itilite li kòm yon sous enèji idwolik, Lake Péligre se lakay yo nan divèsite ekolojik rich. Dlo kalm nan lak la bay yon abita vital pou yon varyete de espès pwason natif natal, sipòte kominote lapèch lokal yo. Anplis de sa, forè ki antoure yo ak ti mòn ki sou fwontyè lak la se kay divès flora ak fon, ki kontribye nan prezèvasyon ekosistèm rejyonal la. Touris ak lwazi: Pou amater deyò ak amater lanati, Lake Péligre ofri yon foul moun nan opòtinite lwazi. Vizitè yo ka jwi vwayaj bato lapè sou dlo trankil nan lak la, ofri opinyon panoramique sou mòn ki antoure yo. Anplis de sa, santye randone nan forè kaka kleren pèmèt randone yo eksplore bote natirèl zòn nan. Lake Péligre reprezante pi plis pase yon senp kò dlo atifisyèl. Li se yon temwayaj vivan nan entèlijans imen ak bote natirèl Ayiti. Kòm yon destinasyon touris émergentes, li ofri vizitè yo yon eksperyans Immersion nan lanati, pandan y ap mete aksan sou enpòtans enpòtan nan konsèvasyon anviwònman an. Lè nou prezève trezò natirèl sa a, nou tou prezève avni dirab planèt nou an.

Repiblik Apatrid yo?

Ayiti ap fè tit nan lemonn. E sa pa bon nouvèl. Eksplwatasyon ayisyen yo raman reveye anpil enterè, men toujou gen yon tandans pou lonje dwèt sou abi yo, koule lank pou brase pikan nan bò, emèt an bouk pou retransmèt dezòd k ap rache. Pa gen okenn medya pou fè amand pou rezistans pèp sa a fè tèt di. Pa gen moun ki souliye rezistans feròs ki sèvi kòm gaz pou pèp sa a sispann nan ravin lanmò yo. E si sa a se te nan yon sèten mezi sèl fason pou pale sou peyi sa a finalman atire atansyon? Se 26 jiyè 2024. Je olenpik yo fèk kòmanse an Frans. 33yèm Olympiad modèn nan. Dekontrakte, dapre Forbes Magazine, Ayiti klase pami dis nasyon ki gen pi bon kostim, ak fyète nan twazyèm plas. Anmenmtan, a kilomèt de Lafrans, sou “Zile dezòd malen orchestrated”, Ayisyen pa menm reyalize nan ki pwen rekonesans sa a fwontyè ak iwoni. Yon paradoks ki gen evokasyon, enpopilè, gen anpil chans pou fè dezagreyab. Yon imaj ayeryen montre vil Pari nan tout bèl li, eklere tankou pòtay paradi a, ki reflete tout grandè Lafrans, tout mayifisans li te akeri pandan syèk yo, san omisyon kontribisyon nan san koule pa ’machin nan terib. nan kolonizasyon. Mwen fèmen zye mwen, mwen tounen nan tan, mwen wè ankò ti gason sa kite poukont li, pèdi san yo pa menm konnen li, kondane nan echèk san yo pa menm konprann li. Apre sa, gen lòt yo. Ti gason nan menm sitiyasyon an, oswa pi mal. Entèdi nan sosyete a, yo pa konnen ki sa lavi a sere pou yo. Yo fòme klas elegant moun majinalize yo, nan kapasite yo kòm kannay, bon pou anyen, ak kannay ki detounen nan bèl nan sosyete a. Kontras sa a atire mwen, e mwen mande pou yon ti moman si moun ki fè eksperyans dezòd la soti deyò yo konprann enjeux yo ak reyalite a nan sitiyasyon an. Anplis de sa, mwen sanble ke menm majorite ayisyen k ap viv sou teritwa a pa gen okenn lide sou aspè fondamantal ak esansyèl nan sitiyasyon an.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon