contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Melchie Daëlle Dumornay, yon zetwal ayisyèn pami elit foutbòl mondyal la
Melchie Daëlle Dumornay, yon zetwal ayisyèn pami elit foutbòl mondyal la
Melchie Daëlle Dumornay, yon zetwal ayisyèn pami elit foutbòl mondyal la

Melchie Daëlle Dumornay, yon zetwal ayisyèn pami elit foutbòl mondyal la

Melchie Daëlle Dumornay se yon foutbolèz pwofesyonèl ayisyèn ki ap jwe nan premye divizyon chanpyona fanm franse a. Li fèt nan peyi Ayiti, nan yon vil mwayen ki rele Mirebalais, 17 out 2003. A sèlman 21 an, li vin tounen sèl pèsonalite ayisyèn tout kategori ak tout sèks konfonn ki jwenn nominasyon pami 30 kandida pou prestijye pri endividyèl Ballon d’Or ke magazin France Football bay chak ane.

An reyalite, jèn fanm 21 an sa a jwenn plas li nan lis Ballon d’Or 2025 lan, kote li ansanm ak pi gwo non foutbòl mondyal la, apre yon sezon ekstraòdinè. Sou plan pèsonèl, li make 24 gòl epi li bay 10 pas ki fè gòl nan 31 match sèlman. Sou plan kolektif, li rive jwe demi-final Lig Chanpyon fanm Ewopeyen an (epi li menm te eli pi bon jwè sezon 2024-2025 la) epi li ranpòte chanpyona Lafrans ak ekip li a, Lyon.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon talan ki konfime

Melchie Daëlle Dumornay kontinye pwouve ke li gen anpil potansyèl depi li te adolesan. Depi li te gen 15 an, li t ap fè gwo bagay ki te atire atansyon yon klèb tankou Stade de Reims, ki te suiv li jiskaske yo fè l siyen kontra a lè li te gen 18 an. Depi lè sa a, li pa janm sispann fè enpak epi mete Ayiti sou kat foutbòl mondyal la.

An 2022, magazin entènasyonal Goal te nonmen li pi gwo espwa nan foutbòl fanm lan atravè pri NxGn lan. Ane aprè sa, an 2023, li te eli pi bon jwè pa konfederasyon CONCACAF la.

Gade tou

Haïti
Haïti
Haïti

Yon batayè san parèy

Sa ki pi enpòtan pou konnen, se ke Melchie se yon sove. Kote li soti a, moun pa t konn panse ou ka rive vin foutbolèz. Pandan li ap briye jodi a, genyen dè milye lòt jèn fi tankou li ki ap sibi vyolans ak ensekirite ke gang ame mete sou peyi a, espesyalman nan Mirebalais, vil kote li fèt la.

Men li pa t janm konte sou chans. Li te bay tèt li nèt, kò ak nanm, pou devlope talan li. Yo dekri li tankou yon batayè natirèl. Y ap rakonte li te konn jwe foutbòl ak ti gason ki pi gran pase li. Li pa t gen okenn modèl pou l swiv, li te kraze baryè yo epi mete chimen pa li.

Jodi a, menm jan yo pale de "Pwojè Mbappé" an Frans, li mete "Pwojè Melchie" posib pa tout kote ann Ayiti, nan dyaspora ayisyèn lan, menm atravè lemond. Gras ak lafwa li ak pasyon li pou foutbòl, li sou wout pou l tounen yon gran zetwal mondyal ki ka enspire nenpòt jèn nenpòt kote sou latè.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Emeline Michel, nan konsè eksepsyonèl nan Miami

Pawas St Clément selebre swasanndizan sèvis bay Bondye ak kominote ayisyen an 23 novanm 2024 nan 2975 N. Andrews Ave., Wilton Manors, FL. Nan okazyon selebrasyon sa a, Emeline Michel pral nan yon konsè eksepsyonèl pou make evènman kiltirèl sa a. Nan meni pwogram sa a, komite a planifye pou òganize seyans evanjelizasyon, fòmasyon kontinye, nan domèn etik, moralite ak espirityalite. Evènman sa a pral mete aksan sou lafwa, rezon ak kilti tou pou rebati nan inite wayòm Bondye a isit sou tè a kote "Charite ini nou ak Bondye". Nan objektif pou elve kilti nan paroksism li, Achevèk Miami an pral gen plezi pou l rejwenn nou pou yon gwo selebrasyon ekaristik samdi 23 novanm 2024, apati 10 a.m. Ansanm, yo pral make dat mitik sa a grave nan memwa fidèl ak zanmi li yo. Aswè a pral òganize pa icon nan mizik ayisyen an, Emeline Michel, prezantasyon sot pase a nan peyizaj kiltirèl ayisyen an: "Nou akeyi chantè a pi popilè Emeline Michel. Li pral fè nou onè nan reviv moman pwisan ak inoubliyab. Ayiti Ak vwa melodiye, trè kaptivan ak chante powetik li yo, tout bèl souvni yo pral la tankou plaj nou yo, briz lejè maten nou yo ak vòl zwazo. kaprisyeuz" te ekri nòt la pou laprès. Diva 58-zan la kontinye etabli tèt li kòm youn nan vwa sengilye, kontajye mizik ayisyen an. Pandan ke li rete nan style li, li te kapab kreye linivè mizik li pandan karyè li ki te pèmèt li yo dwe onore nan endistri a pa fanatik sa yo. Emeline Michel ak tèks sensè li yo ak stil inik li te rive jwenn yon gwo odyans san renonse otantisite li. Avèk chante li yo ak vwa melodiye li, li te balanse plizyè jenerasyon. Pandan tout karyè mizik li, li gen yon repètwa anrichisman, anviwon trèz albòm nan kredi li, nou ka site kèk : Douvanjou ka leve (1987) ; Flanm(1989);Pa gen manti nan sa(1990); wonm ak flanm dife (1993); Tout tan mwen (1991); Emeline Michel, the very best (1994), Ban m pase (1996); Coedes ak nanm (2001); Rasin Kreyòl(2004); Rèn nan kè (2007); Quintessence ak anfen Gratitid (2015). Li gen tou anpil kolaborasyon ak lòt atis. Chanjman and Jan mwen (2020, and 2021) Emeline Michel, 40 ane eksperyans sou sèn, li pote tout Ayiti nan vwa li, nanm li ak kò li. Pandan ane florissante li yo nan siksè, li te kite mak li sou plizyè kontinan kote li te deja pèfòme (Antilles, Amerik, Ewòp, Azi). Sa te pèmèt li dekouvri plizyè kote, tankou: Carnegie Hall, nan Nasyonzini; Teatro Manzoni nan Milan; Sant Kravis nan Florid; Festival Entènasyonal Jazz (Ayiti). Apre sa, Ontario Luminato Festival la; Jazz Entènasyonal Monreyal; New Orleans Jazz Fest la; dis jou yo sou zile a. Prèt St Kléman, Rev. Patrick Charles, pwofite lanse yon envitasyon cho bay kominote a pou l vin selebre gwo jou sa a ki make swasanndiyèm anivèsè li e pou l amize yon lòt fwa ankò sou kilti ayisyen an.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon